Stres je sveprisutni problem našeg doba, koji se u zabrinjavajućoj mjeri počinje očitovati u tegobama tijela i uma. I premda svatko od nas različito reagira na različite situacije, užurbanim životnim ritmom suvremeni čovjek teško da se može osloboditi stresnih izazova.
Dugotrajna izloženost stresnim okolnostima može u znatnoj mjeri oslabjeti imunološki sustav, uzrokovati osjećaj iscrpljenosti i kroničnog umora te brojne zdravstvene probleme, od poremećaja endokrinih, probavnih i seksualnih funkcija, srčanih tegoba, do promjena na koži.
Uz nepravilnu ishranu, previše kave ili nikotina, te nedovoljan unos vode, u našem se tijelu pod stresom povećano akumuliraju toksini te nam ono nakon nekog vremena daje znakove kako je vrijeme za promjene.
VODIMO VAS KROZ VJEŽBE OPUŠTANJA I TEHNIKE DISANJA
Jedno od mogućih rješenja nude zasigurno različiti oblici vježbanja, istezanja i tehnike disanja kojima možemo podići razinu energije, opustiti um i uravnotežiti mnoge tjelesne funkcije. Ove tehnike dokazano smanjuju razinu Kortizola – stresnih hormona u tijelu te podižu razinu Serotonina – hormona sreće.
OVDJE vas čekaju vježbe istezanja i savjeti za regenereciju tijela koje ćete odmah usvojiti
Zbog užurbanog načina života većina ljudi danas „plitko“ diše koristeći svega 30-40 % kapaciteta pluća, što je jedan od razloga zašto je naše tijelo umorno, podložno bolestima i gubitku energije.
Smatra se kako se odgovarajuće izvođenim vježbama disanja iz tijela može ukloniti čak 70 % toksina, dok se ostalih 30 % izbacuje znojenjem, stolicom i mokrenjem.
No,vježbama disanja, možemo osim na naše tijelo pozitivno utjecati i na naš um.
Pročitajte i saznajte nekoliko tehnika disanja i metode koje pomažu našem tijelu
Uz pravilno disanje smanjite stres i kiselinu u tijelu
Kako uskladiti disanje i vježbanje i zašto je to važno?
4 razloga da naučite ispravno disati
Naime, obrasci našeg disanja odražavaju naša raspoloženja i emocije. Kada bismo obratili pozornost, uvidjeli bismo kako dišemo dublje i sporije kada smo opušteni, a brže kada smo napeti.
No vrijedi i suprotno – namjernim opuštanjem i produbljivanjem daha, kao u vježbi dubokog disanja, smanjujemo lučenje Kortizola te utječemo na snižavanje krvnog tlaka, broja otkucaja srca, a možemo i vrlo brzo ukloniti glavobolju, te pritisak ili bol u tijelu uzrokovane napetošću i stresom.
Također, smirivanjem daha, naš um se vraća u opušteno stanje, misli se smiruju, a prema nekim istraživanjima rastu čak i naša kreativnost i kvocijent inteligencije.
Brojna istraživanja koja su uključivala mjerenja fizioloških, biokemijskih i psiholoških parametara pokazala su kako vježbma disanja možemo utjecati na smanjenje krvnog tlaka, kolesterola i triglicerida u krvi, poremećaj spavanja, tenziju mišića uzrokovanu stresom, osjećaje poput napetosti, nervoze, te na brojne druge tjelesne, mentalne i emotivne tegobe.
Od managerskog burn-out sindroma, zaposlenih majki, do preopterećenih učenika i studenata suočenima sa životno važnim odlukama, i sveopće prisutnosti depresije danas je teško pronaći osobu kojoj stres nije sastavni dio svakodnevice.
No ipak, redovitim odvajanjem trenutaka za okretanje sebi i unutarnjim tišim razinama, moguće je postići harmoniju naših emocionalnih i mentalnih stanja, koja se tada odražava i prenosi na naše odnose s okolinom i obaveze koje nosi život današnjeg doba.
Tekst: Divine Energy Park, Zagreb
