Emilijo Žubrinić zaljubljenik u golf, koji je i predsjednik Hrvatskog golf saveza, uputio nas je u sve tajne ovog predivnog sporta kojeg igraju milijuni ljudi diljem svijeta.
W: Ima li istine u svakodnevnom pogledu na golf kao skupom i ekskluzivnom sportu?
Kao što znate ljudi su dosta skeptični prema stvarima koje ne poznaju i najlakše im je onda “prišiti” epitete kojima brane svoje stavove. Golf je još uvijek jedan od najbrže rastućih sportova. U zemljama s razvijenom tradicijom, to je sport kao i svaki drugi i oprema se praktički ne mijenja godinama. Vi možete kupiti opremu za početnika u iznosu jednog dobrog tenis reketa. Istina, golf je sport koji zahtijeva dosta vremena ako se želi igrati na velikom igralištu s 18 polja. To je 4 do 5 sati boravka na svježem zraku u prekrasno održavanom okolišu pa sam siguran da te vrijednosti daleko nadilaze uložene novce.
W: Moraju li potencijalni igrači imati svoju opremu ili se ona može iznajmiti?
Naravno da ne. Svaki PRO učitelj ima opremu spremnu za početnike i on će nakon prvih vježbi preporučiti igraču koja oprema najbolje odgovara njegovom stilu igre, godinama a i fizičkom stanju. To i je prednost golfa jer se možete natjecati s različitim fizičkim a i starosnim kategorijama. Današnja oprema nadoknađuje te razlike. Što se tiče odjeće, za početak je dovoljno doći u običnim tenisicama i komotnijim hlačama i majici s kragnom, za koje sam siguran da svatko posjeduje.
W: Koliko dugo vremena treba proći da apsolutni početnik postane sasvim prosječan igrač golfa?
Što je to, sasvim prosječan igrač golfa? To je kao i u svakom sportu. Ovisi o vlastitim sposobnostima i volji za vježbanjem. Ja svakom predlažem da ne krene sam u golf već da se nađu prijatelji s kojima će se onda takmičiti i koji će ga motivirati da napreduje. Svi smo mi tako krenuli i svatko je našao svoj nivo igre koji ga zadovoljava. Moj je prijedlog svakome da uzme 10 sati kod PRO učitelja, s prijateljima naravno, a onda je sve individualno. Koliko tko želi napredovati i koliko će truda i vremena uložiti u daljnje vježbanje i igranje.
W: Koje je idealno doba za početak učenja i postoji li gornja granica za igranje golfa?
Ne postoji idealno doba. Možete početi bez obzira na godine. Kaže se da se golf može početi igrati od 7 do 77 godina. Uvijek postoje kategorije igre koje omogućavaju da se i u poznim godinama takmičite. Dok god možete zamahnuti palicom možete igrati golf. Ako ne možete prošetati tih nekoliko kilometara, možete se po terenu voziti električnim autićem i na taj način nadoknaditi nedostatke koje godine nose.
Nedavno sam baš igrao u Beču interesantan turnir koji se igrao po znamenitostima grada umjesto na golf igralištu. U takmičenju je bila uključena i gospođa sa oduzetim donjim dijelom tijela što je nije sprječavalo da igra. Posebno konstruirana kolica, omogućavala su joj da zamahne palicom i takmiči se s nama ostalima. Dakle za golf nema dobnih ili bilo kakvih drugih ograničenja.
W: Koliko dugo traje i kako izgleda jedan trening?
Trening je individualan i ovisi da li ste s PRO učiteljem ili sami na vježbalištu. Većina nas koji već duže igramo, uzme jednu ili dvije košarice loptica ( 50 do 100 komada ) i onda vježbamo kratku i dugu igru sa svim palicama. To traje od pola sata do jedan sat. Naravno ima i onih koji žele više pa se ti treninzi nekada pretvore i u višesatno testiranje svojih sposobnosti.
W: Što igra presudnu ulogu na terenu u igri, snaga igrača ili neki drugi faktori?
Golf je igra gdje ne igrate protiv suparnika već protiv samoga sebe. Po meni je najvažnija koncentriranost na igru. Jedan udarac od 300 metara se boduje isto kao i promašeni put od 30 centimetara. Snaga, kondicija i tehnika su sigurno važni ali i koncentracija i taktika igre, mogu to sigurno ili nadoknaditi ili upropastiti.
W: Kakve karakteristike mora imati dobar teren za golf?
To je dosta teško za definirati. Za razliku od svih drugih sportova, golf teren je svaki za sebe jedinstven. Najvažnije, a ujedno i najskuplje je da se teren dobro održava i da bude igraču izazovan u svoj svojoj ljepoti. Da li je teren “potpisan” od nekog vrhunskog dizajnera golf terena ili od nepoznatog arhitekta, zahtjeva istu koncentraciju i znanje. Razlika je samo hoće li nam se svidjeti pa ćemo se vratiti na njega ili ćemo ga zaboraviti. Zato je važno da što više terena ima u okolici tako da se ima mogućnost biranja prema mogućnostima i željama igrača.
W: Koje ste terene do sada obišli u svijetu i kako ih uspoređujete s onima u Hrvatskoj?
Ja sam, hvala Bogu, imao mogućnosti igrati ili biti na većini najpoznatijih terena u svijetu. Svaki moj put, bilo poslovni bilo turistički, ima za obavezu igranje na barem jednom golf terenu na toj destinaciji. Nažalost, ne mogu ih, ili bolje da kažem, nemam ih s čime uspoređivati. Dva golf terena u Hrvatskoj, za razliku od svih zemalja u okruženju gdje ih ima od 10 pa na više, ne mogu se uspoređivati.
Golf i Country Club Zagreb, dizajniran je i izveden od poznatih golf arhitekata, te svojom blizinom centru glavnog grada, zaslužuje puno više pažnje i golfera nego što ih danas imamo. Nažalost, pritisci kroz medije doveli su do stagnacije golfera a time i do pada nivoa održavanja, koji smo napokon, ove godine uspjeli vratiti na nivo koji teren zaslužuje. Sve opća euforija protiv golfa ne dozvoljava razvoj golf terena kako to jedna turistička zemlja treba i mora imati. Golfer, ako ide na neku golf destinaciju, mora imati barem 3 terena u krugu od 20 kilometara.
W: Koje je Vaše mišljenje o stanju golfa kao rekreacije odnosno profesionalnog sporta u Hrvatskoj?
Golf je sigurno jedna od najboljih rekreacija koje si čovjek može priuštiti, kako sam rekao, od 7 do 77 godina. Nažalost profesionalni golf kod nas ne postoji. PGA Hrvatska ima članove koji su PRO učitelji i zaslužni su za dovođenje novih igrača. Naši mladi igrači koji svojim rezultatima zaslužuju da možda jednog dana pređu u profesionalce, nažalost zbog odnosa kakav je u Hrvatskoj prema golfu, imaju vrlo male šanse za to i to je praktički malo vjerojatno.
W: Postoji li nešto u ovom trenutku što planirate u budućnosti kao predsjednik Hrvatskog golf saveza?
Da tu ima jako puno stvari koje bi trebalo učiniti ili kako ja kažem, na tako je niskom nivou razvoja golf u Hrvatskoj da ima puno prostora za napredak. Razvoj golfa, koji je postao i Olimpijski sport, je naš prioritet. Pomaganje investitorima u golf terene, da ne prolaze kroz sve gungule koje smo mi prošli u Zagrebu, je također jedan od načina da se golf razvije. Osnova su nam mladi i želja da uz pomoć svih dovedemo što više mladih u golf a isto tako i golf u škole. Mladi su baza koja će stvoriti buduće golfere sportaše a isto tako dovesti i njihove roditelje da se počnu rekreativno baviti golfom. No bez izgradnje novih igrališta, nažalost to je proces koji će teško biti provesti.
Intervju omogućio:
Golf i ladanjski klub Zagreb 1995
Jadranska avenija 6, 10020 Novi Zagreb
