Fermentirana hrana velika dobrobit za zdravlje: recepti su pred vama

Uz odlične recepte za fermentirana jaja, češnjak, mrkvu ili pastrnjak saznajte sve o fermentiranoj hrani koja je prava prirodna ljekarna koja naše tijelo održava zdravim i jakim.

Fermentirana hrana bogata je hranjivim sastojcima, enzimima i dobrim bakterijama a poboljšava održavanje oko 400 crijevnih bakterija.
Dobrim bakterijama izrazito se doprinosi boljem stanju probavnog trakta i poboljšava cjelokupni imunitet tijela. Procesom fermentacije proteini, ugljikohidrati i masti iz namirnica razgrađuju se na jednostavnije elemente koji su lakše probavljiviji.

Vrste fermentirane hrane

Na području ovog dijela Europe najčešća fermentirana hrana koja se koristi u prehrani je kiselo zelje, kisela repa, jogurt i kefir.

U svijetu najbliži srodnik kiselom zelju je ljuta korejska verzija, kimchi

Kimchi se radi u mnogobrojnim verzijama uz dodatak radiča, luka i krastavaca.

Tempeh je primjerice proizvod napravljen od fermentirane soj, a odlična je i fermentirana miso pasta koja se pak radi od soje s dodatkom ječma ili riže, soli te dodatkom pokretačkog elementa “Koji”.

U svijetu je još jako popularan napitak Kombucha koji se radi na bazi crnog ili zelenog čaja.

Povrće kao fermentirana hrana

Skoro sve povrće moguće je obraditi uz jednostavan postupak fermentacije.
Zavisno od vrste i veličine povrća prije postupka fermentacije potrebno je namirnice nasjeckati, narezati ili samo oguliti.

Osnovni sastojci za fermentaciju povrća su sol, voda i šećer i nema nikakve potrebe za dodatnim pokretačkim elementima kao kod fermentiranih proizvodima na bazi mlijeka ili raznih sokova.

Upravo je sol ključni sastojak koji pomaže u fermentaciji povrća no treba pripaziti na njenu količinu koja se dodaje, jer će manjak soli izazvati kvarenje namirnica dok će višak soli značajno usporiti proces fermentacije.

Prilikom fermentiranja povrća preporučljivi su sljedeći omjeri na bazi jedne litre vode:

2% otopina – 20 grama soli
3% otopina – 30 grama soli
4% otopina – 40 grama soli
5% otopina – 50 grama soli

Fermentiranu hranu možemo pripremiti u manjim količinama tijekom cijele godine. Više nije potrebna priprema zimnica i konzerviranje hrane na način na koji su to radile naše bake kada se u jesen spremala velika količina hrane.

Dovoljno je da se sjetimo velikih kaca kiselog zelja i repe, no to su bila vremena tradicionalne kuhinje na selu gdje je zimi zapadao visoki snijeg i nije bilo jednostavnog načina za kretanje izvan kuća te se trebalo pobrinuti za veće zalihe hrane.

Recepti za fermentaciju češnjaka, jaja, mrkve, pastrnjaka

Fermentirani češnjak

Ako želite iskoristiti sve dobrobiti češnjaka, a smeta vam inače njegova ljutina isprobajte ovaj recept. Ovako pripremljeni češnjak idealan je dodatak salatama, namazima i pesto umacima.

Sastojci za recept
Dvije do tri glavice češnjaka
Otopina soli 2% ili 3%, ovisno o debljini češnja
Začini po želji – origano, bosiljak, kopar

Priprema recepta
Čistu staklenu posudu napunite očišćenim češnjima češnjaka. Posudu nemojte napuniti do vrha. Ostavite prst do dva slobodnog prostora. Ako želite možete dodati listove svježeg origana, bosiljka ili kopra.

Češnjak prelijte s potrebnom mješavinom vode i soli. Sav češnjak mora plivati u otopini. Ostavite na toplom mjestu oko 2 do 3 tjedna a potom preselite na hladno mjesto.

Fermentirana mrkva i pastrnjak

Sastojci za recept:
1/2 kg pastrnjaka
1/2 kg mrkve
1 žličica svježe naribanog đumbira
1/4 žličice sušene ljute crvena paprike
2 žlice morske soli
1 litra vode

Priprema recepta:
Mrkvu i pastrnjak ogulite i narežite na štapiće podjednake veličine.
Đumbir i crvenu papriku stavite na dno staklene tegle te na njih poslažite mrkvu i pastrnjak što gušće možete.

Ostavite dovoljno prostora na vrhu tegle. Sol rastopite u vodi i prelijte preko mrkve. Dobro protresite kako bi sav zrak izašao iz tegle.
Teglu poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi 5 do 10 dana a poklopac otvorite svaki dan. Po završetku fermentacije teglu preselite u hladnu prostoriju.

Autor: Borna Marić
Fotografije: Pixabay