U pravom smjeru Nada Dogan & Isabel Jägle Izložba sustava orijentacije u prostoru otvara se u utorak, 20. lipnja 2017., u 19 sati. u Muzeju za umjetnost i obrt. Izložba ostaje otvorena do 20. kolovoza 2017.
Dizajn signalizacije velikih sustava – poput, recimo, zračne luke – uistinu je nezahvalan zadatak: zahtijeva iznimnu stručnost, spretnost i predanost, a zauzvrat ne donosi gotovo nikakvo javno priznanje. Voditelj tima zaslužan za dizajn signalizacije amsterdamske zračne luke Schiphol, Paul Mijksenaar, izjavio je: „Sretan sam ako naši korisnici nađu svoj put, a da toga nisu svjesni.” Ako sustav funkcionira, znači da je neprimjetan.
Što je stupanj stresa viši (a svatko tko se našao u vremenskoj stisci usred transfera u nepoznatoj zračnoj luci zna o čemu je riječ), to je važnost signalizacije veća. Izgubljeni, gladni i izmoreni putnici svog jedinog saveznika nalaze u sigurnosti koju pruža dobro osmišljena signalizacija.
No dobru signalizaciju ne čini samo dobro dizajniran piktogram, nego čitava nevidljiva navigacijska mreža koja se rasprostire javnim prostorom. Wayfinding ili osmišljavanje smislenog sustava uputa zahtijeva suradnju brojnih stručnjaka – arhitekata, psihologa, ergonoma, komunikologa, no prije svega dizajnera koji je spreman ući u cipele izgubljenog putnika.
Onaj vidljivi dio dizajna signalizacije, utjelovljen u piktogramima i displejima, posljednji je bastion modernizma: univerzalan, bezvremeni, racionalan, asketski čist i rigorozno uređen sustav koji ne trpi odstupanja i greške. I danas se stoga nikad premašenim vrhuncem dizajna piktograma smatra sustav signalizacije koji je za minhenske ljetne Olimpijske igre (1972) dizajnirao Otl Aicher – osnivač Ulmske škole i konzultant tvrtke Braun (također vrhunskog predstavnika modernističke škole dizajna).
Manje je poznato da je godinu dana prije toga Aicher dizajnirao signalizaciju za frankfurtsku zračnu luku (1971), koja i danas snažno utječe na oblikovanje kompleksnih orijentacijskih sustava javnih prostora. Druga je važna linija utjecaja na današnji izgled orijentacijskih sustava proizašla iz inicijative Američkog instituta grafičkih umjetnosti (AIGA) u suradnji s Ministarstvom prometa (Department of Transportation). Naime, između 1974. i 1979. izvedeno je pedeset piktograma namijenjenih prometnoj signalizaciji koji su besplatno ustupljeni javnosti radi brže i kvalitetnije međunarodne standardizacije komunikacijskih sustava.
Hrvatska se, nažalost, ne može pohvaliti dugom tradicijom kvalitetno dizajniranih sustava prometne signalizacije. Domaći grafički dizajneri uglavnom nisu sudjelovali u projektima signalizacije prometne infrastrukture, a ako i jesu – a poznato je, recimo, da je Mihajlo Arsovski sedamdesetih godina radio na dizajnu signalizacije zagrebačke Zračne luke Pleso – nacrti i fotografije projekata izgubljeni su.
U posljednjih nekoliko godina hrvatski dizajneri dobili su priliku okušati se u dizajnu signalizacijskih sustava za kulturne institucije, sportske objekte te posebice, zahvaljujući velikim recentnim ulaganjima, za turističku industriju. U usporedbi sa signalizacijskim sustavima transportnih objekata velikog kapaciteta, ti projekti dopuštaju veći stupanj slobode, što su u nekoliko slučajeva domaći dizajneri znali dobro iskoristiti.
No dizajn kompleksnog sustava signalizacije za novu zagrebačku Zračnu luku Franjo Tuđman unikatni je primjer takve vrste projekta pred kojim se našao dizajner ili dizajnerica u Hrvatskoj. Iznimno kompleksan projekt sadrži pozamašan udio već spomenuta „nevidljivog” dizajna (wayfinding, planiranje kretanja) kojim se putnici koriste, „a da toga nisu svjesni”. Onaj opipljivi, svima vidljiv dio projekta utjelovljen je u dizajnu samostojećih i visećih displeja te sustava piktograma i tekstnih oznaka.
No u pozadini izvedenog rješenja dugotrajno su se i složeno analizirala sva potencijalna kretanja putnika, determinacije mjesta odluke (točaka na kojima putnici moraju odlučiti kojim će putom nastaviti kretanje) te, konačno, i izbor pozicija znakova. Zadatak je bio dodatno otežan time što je, zbog limitiranog budžeta, projektni dvojac zadužen za orijentacijski i informacijski dizajn (Nada Dogan, Isabel Jägle) bio prisiljen preuzeti i niz dodatnih stručnih uloga (psihologa, ergonoma i komunikologa) u planiranju kretanja novom zagrebačkom zračnom lukom.
Koraljka Vlajo
Uz dopuštenje: Muzej za umjestnost i obrt (sve fotografije)
