Tajnovit i negostoljubivi kontinent Antarktik pobuđuje maštu brojnih istraživača i pustolova.
7 zanimljivosti i tajni o najhladnijem kontinentu na svijetu, Antarktici, koji bi vas mogli iznenaditi
Najveća pustinja
Najveća pustinja
Ako ste bili uvjereni da je Sahara najveća pustinja na svijetu, razmislite malo bolje!
Pustinjom možemo smatrati bilo koje područje koje dobiva manje od 254 milimetara padalina godišnje, što odgovara stanju stvari u Antarktici – dok je prosječna količina padalina na obali ˝čak˝ 200 milimetara godišnje, u dijelovima njene unutrašnjosti ona iznosi samo 50 milimetara.
Mala količina padalina koju Antarktika dobiva (najčešće, naravno, u obliku snijega) može se objasniti time što voda najčešće ni ne uspijeva ispariti zbog iznimne hladnoće.
Stoga je Antarktika najsuše mjesto na svijetu, iako, paradoksalno, drži 70 posto zaliha svježe vode na zemlji!
Poput Crvenog planeta
Dok čitavu Antarktiku odlikuje iznenađujuće niska količina padalina, McMurdo suhe doline posebno se izdvajaju čak i unutar najveće pustinje na svijetu, budući da padaline nisu vidjele – čak dva milijuna godina!
Ova šljunkom prekrivena pustara jedno je od najupečatljivijih mjesta na kugli zemaljskoj, a njezina površina toliko je slična onoj na Marsu da je NASA tamo provodila svoja testiranja za misiju Viking.
Anarhistička meka
Antarktika bi mogla zvučati kao nedosanjani san svakog anarhista, budući da je jedno od rijetkih mjesta na svijetu koje nema – vladu. Službeno, ovaj ledeni kontinent nije ni pod čijim vlasništvom, iako sedam država – Argentina, Australija, Velika Britanija, Čile, Norveška, Novi Zeland i Francuska – svojata određeni dio Antarktike kao nacionalni teritorij.
No Antarktički je ugovor, sklopljen 1958. godine, te zahtjeve za teritorijem ˝zamrznuo˝, pa tako su politički odnosi na Antarktici i dalje nerazriješeni, te njome upravlja vijeće od 28 država koje ju teži održati kao demilitariziranu zonu u kojoj vlada sloboda znanstvene suradnje.
Vremenske zone
Antarktika je također ˝nezavisna˝ po pitanju vremena, te je jedini kontinent koji ne pripada nijednoj vremenskoj zoni. Istraživačke stanice najčešće usklađuju svoje satove s onima u svojoj matičnoj državi, pa tako na Antarktici postoji pregršt različitih ˝vremena˝.
OVDJE saznjte još neke tajne Antarktika – svačija i ničija zemlja
Kako je Antarktika postala nova meka dijamanata
Iako Južni pol službeno prati novozelandsko vrijeme, gledano s geografskog stajališta na njemu imate jedinstvenu priliku proći sve vremenske zone u samo nekoliko sekundi, budući da je on sjecište svih meridijana, pa tako i vremenskih zona.
Naseljena područja
Na Antarktici postoje dva mjesta koja su trajno naseljena civilima – argentinska baza Esperanza i naselje Villa Des Estrellas, koje pripada Čileu.
Prvo od njih steklo je određenu slavu kada je 1978. godine u njemu na svijet došla prva osoba ikada rođena na Antarktici, Emilio Marcos Palma, dok je potonje svojevrsna turistička atrakcija zbog poštanskog ureda koji u njemu djeluje ljeti – pa tako mnogi hrle kako bi poslali pismo ili razglednicu iz daleke Antarktike, a filatelisti kako bi sakupili koju zaista originalnu poštansku marku.
Veće od njih, Vila Des Estrellas, broji stotinjak žitelja i diči se hostelom, suvenirnicom i sportskom dvoranom, a u oba dva naselja djeluju i osnovne škole.
Istraživačke baze
Na Antarktici djeluje i veći broj istraživačkih baza, a najveća je od njih američka McMurdo Station koja, ovisno o godišnjem dobu, broji oko tisuću osoba.
Kako bi se opustili nakon napornog dana na poslu, znanstveno i tehničko osoblje ima na raspolaganju knjižnicu, saunu te tri teretane i tri kafića – a u slučaju da nestane gotovine za piće, tu je i jedini bankomat na Antarktici.
McMurdo Station se diči prvim i jedinim anti-ratnim prosvjedom na Antartici, održanom 2003. u protestu na američku invaziju Iraka, te je domaćin i Icestock-a, najvećeg glazbenog festivala na Antarktici.
Turističke atrakcije
Prošle je ljetne sezone (koja je ujedno i jedina turistička sezona u godini) Antarktiku posjetilo 33.842 turista. Većina turističkih posjeta odvija se u obliku posebno organiziranih krstarenja, pri čemu su putnici većinu vremena smješteni na brodu, uz kratke izlete na kopno.
Ako želite više vremena provoditi na tlu Antarktike, rezervirajte mjesto na nekom manjem brodu koji može pristupiti i zabačenijim područjima.
Tu su i razni avanturistički paketi koji uključuju planinarenje, skijanje i ostale radosti u mnogo ekstremnijim uvjetima.
Ovdje imate i mogućnost skijanja od antarktičke obale do Južnog pola (ruta duga tisuću kilometara) tegleći sve svoje stvari za sobom, što je zadovoljstvo koje traje šezdesetak dana i košta čak šezdeset tisuća američkih dolara.
Silvia Vidović
