Pretilost kao zdravstveni problem današnjice

Pretilost nije samo estetska greška, nego je sve više zdravstveni problem. Prevelika gojaznpst može biti kriva za pojavu dijabetesa, protina, arterioskleroze, visokog krvnog pritiska i još niza ostalih bolesti.

Izdvojeno:

> Pretilost je posljedica prekomjernog konzumiranja hrane ili preniske potrošnje energije, premalo kretanja, kod količinski normalnog konzumiranja hrane.

Razumljive tjelesne uzroke pretilosti nailazimo samo u 10% slučajeva, kamo primjerice spadaju pogrešno djelovanje određenih centara u mozgu, koji stvaraju osjećaj gladi. I smetnje djelovanja žlijezda, pojačan rad gušterače ili kore nadbubrežne žlijezde su tek rijetki uzroci pretilosti.

Najčešće se radi o psihosomatskim poteškoćama. Navike stečen odgojem, okolina, loš primjer i druželjubivost često dovode do pretjeranog hranjenja. U nekim slučajevima ulogu igra i strast za uživanjem, a još češće poznata »pretilost zbog žalosti«.

Više puta je hrana nadomjestak za ostale užitke ili obrana od straha i anksioznosti i u tim slučajevima čovjek posegne za hranom umjesto da se suoči s poteškoćom.

U većini slučajeva se osobe s prevelikom težinom u početku još sasvim dobro osjećaju. Kratki dah i smanjeno mogućnosti za rad prvi su znakovi koji kažu da moraju nositi i pomicati više težine. Život ne ugrožavaju kilogrami nego bolesti koje su njihove posljedice i zbog kojih nastaju. Arterioskleroza i visok krvni pritisak pojavljuju se prije i u težem obliku, giht (upala zglobova zbog soli i mokraćne kiseline) i bubrežni kamenci su češći. Ravne noge, znakovi pohabanosti zglobova koljena, kukova i kralješnice, također problemi s venama i tromboze češće su kod preteških osoba.

Najbolje je promijeniti navike jer čudotvornog lijeka za pretilost nema. Učinkovito mršavljenje zahtijeva strpljivost, ustrajnost i vrijeme.

Najčešće bolesti koje mogu biti posljedica pretilosti
Šećerna bolest tipa 2

Pod imenom šećerna bolesti označavamo kronične, djelomice nasljedne smetnje probave koje imaju zajednički znak apsolutno ili djelomično pomanjkanje inzulina, najvažnijeg produkta gušterače. Bolest se manifestira kao nedostatno iskorištavanje ugljikohidrata, ponajprije u povećanju krvnog, a ponekad i urinarnog šećera, a ometane su i probava masnoća i bjelančevina.

Dijabetes tipa 2 obično nastaje polako i tek poslije 40-e godine. Tvorba inzulina s vremenom pada. Veliku ulogu u nastanku bolesti igra nasljedna sklonost, ali se realizira tek tada kada se pojave nepovoljne okolnosti kao što su prekomjerna težina i nedostatak kretanja. Radi se o začaranom krugu.

Pretjeran unos kalorija, posebno onih koje sadrže jednostavne ugljikohidrate, vodi do povećanog lučenja inzulina i do nakupljanja masnog tkiva. Posljedica je odumiranje inzulinskih receptora koji su nužni za posredovanje hormonskih signala, a to znači smanjenje osjetljivosti na inzulin i povećanje razine šećera u krvi. To opet uzrokuje ponovno lučenje većih količina inzulina sve dok konačno ne dođe do otkazivanja preopterećene gušterače.

Prvi znakovi koji su neposredno vezani na gubitak šećera i vode su: povećan žeđ, često uriniranje (i noću) umor, neraspoloženje, svrbež i sklonost kožnim bolestima.

Dijabetes povoljno reagira na mršavljenje in gibanje koje predstavlja povećanu potrošnju šećera. Broj inzulinskih receptora se opet poveća a s njim i osjetljivost na inzulin što rasterećuje pankreas.

Povišeni kolesterol

Kolesterol je vosku slična tvar koja se ključni sastojak životinjske stanice. Iz kolesterola nastaju brojne ostale tvari koje su nužne za život, između ostalog i neki hormoni. Razgradnjom kolesterola u jetrima nastaju žučne kiseline koje se izlučuju u probavni trakt i nužno su potrebne kod probave masnoća u hrani.

Većina kolesterola nastaje u jetrima, a određenu količinu tijelo dobije hranom. Kolesterol nije topiv u vodi. Tijelom se prenosi krvlju u obliku lipoproteina u kojima su osim njega još i trigliceridi, posebne bjelančevine (apoproteini) i fosfolipidi.

Razlikujemo dvije vrste lipoproteina:
> Štetne lipoproteine (lipoproteini male gustoće – LDL, lipoproteini vrlo male gustoće – VLDL, ostaci VLDL) koji omogućavaju nakupljanje kolesterola u stjenci žile
> Korisne lipoproteine (lipoproteini velike gustoće – HDL) koji kolesterol odstranjuju iz stjenki žila.

Cilj je u krvi imati što manje štetnih lipida, a kolesterola HDL što više
Kada je u krvi previše kolesterola (hiperkolesterolemija), on se počinje nakupljati u stjenkama žila. Hiperkolesterolemija je jedan od najviše ugrožavajućih faktora za brzi nastanak arterioskleroze.
Uzroci za povećani sadržaj kolesterola u krvi mogu biti prevelik unos hrane, razne bolesti poput šećerne bolesti, bolesti štitnjače i neki lijekovi.

Izvor: Wishmama.hr

Facebook Like Button