Zdrava i slasna jela s manje soli.
Oni koji ne mogu bez soljenke ili često biraju gotova jela imaju veći rizik od visokog krvnog tlaka, tegoba i bolesti želuca, bubrega i osteoporoze, upozoravaju stručnjaci. Visoki krvni tlak naziva se i tihim ubojicom jer vodi problemima sa srcem, krvnim žilama i u konačnici moždanom udaru, odnosno bolestima koje su danas vodeći uzroci smrti u svijetu.
Za zdravo funkcioniranje organizma potrebna je tek četvrtina žličica soli na dan, a gornja dopuštena granica za odrasle je šest puta veća. Natrij koji se nalazi u soli pomaže u regulaciji krvnog tlaka, održava ravnotežu tjelesnih tekućina i neophodan je za zdrave živce i mišiće – no u prosjeku ga uzimamo osam do deset puta više nego što je doista potrebno našim stanicama.
Većinom ga dobivamo iz soli, ali obilje natrija sadrži i konzervirana hrana, kiseli krastavci, sir te grickalice. Od soli koju dodajemo u jela tijekom kuhanja dobivamo tek 15 posto natrija, ostatak se krije u procesuiranoj hrani, poput primjerice kruha, cornflakesa, gotovih juha, keksa i konzerviranih jela. Pojačana želja za slanom hranom u trudnoći jedna je od najčešćih koje se pojavljuju, ali valja je zauzdati, baš poput one za slatkišima, kako ne bi naštetila mami i bebi.
10 koraka za manje soli u tanjuru
Navike pojačanog ili smanjenog soljenja hrane stječemo još u djetinjstvu, ali srećom za odvikavanje od soli potrebno je tek 12 dana, tvrde nutricionisti.
1. Kako biste kontrolirali dnevni unos natrija potražite na deklaracijama podatke o količini soli koju proizvodi sadrže. Visok udio soli je više od 1,5 g, a nizak je 0,3 g na količinu od 100 g.
2. Prije pripreme konzerviranih namirnica, poput primjerice povrća ili graha, isperite ih pod mlazom vode kako bi se uklonio višak soli.
3. Umjesto kupovnih temeljaca koristite domaće. Izmiksajte povrće iz juhe i zaledite ga u posudicama za led ili plastičnim čašama. Koristite ga za pripremu umaka, juha i drugih jela poput rižota.
4. Istražite bogatstvo okusa koje nudi začinsko bilje. Češnjak, đumbir, bosiljak, luk, kopar, kadulja i drugi začini obiluju mineralima, a hrani pružaju slast. Uzgojite ih na balkonu ili držite u kuhinji kako biste stekli naviku dodavanja jelima.
5. Umjesto soljenke, na stolu držite posudicu s gomashiom – makrobiotičkim dodatkom jelima koji se dobiva od soli i prženog sezama. Na deset žlica sezama pripremite oko pola žlice soli. Sezam isperite pa ocijedite i popržite u tavi bez ulja. Neprestano tresite tavu da ne zagori. Potom popržite sol da ispari višak vlage i izgnječite sve skupa u mužaru ili izmiksajte.
6. U fazi prelaženja na prehranu s manje soli birajte što više svježeg povrća i voća kako bi se organizam što brže priviknuo na prirodne okuse.
7. Uložite u pekač za kruh jer pripremom domaćih jela možete točno kontrolirati ono što jedete. Kruh iz pekarnice osim štetnih aditiva najčešće sadrži i previše soli – manja štruca pokriva preporučenu dnevnu količinu natrija.
8. Umjesto kupovnih dodataka jelima napravite prirodnu mješavinu povrća kod kuće. Usitnite mrkvu, celer, pastrnjak, poriluk i luk pa osušite u pećnici ili dehidratoru. Izmiksajte i posolite pa čuvajte u staklenkama.
9. Neke namirnice poput mlijeka i sireva prirodno sadrže natrij. Ne morate ih izbjegavati, ali imajte ih u dnevnoj računici.
10. Češće birajte blitvu i banane jer obiluju kalijem koji neutralizira natrij. Preporučena dnevna količina kalija na dan je 4000 miligrama.
