Na prekrasnom otoku Krku, u jedinstvenoj dolini s obzirom na njen položaj, nalaze se vinogradi na manjim nejednakim parcelama s vinovom lozom poznatoj kao Žlahtina. Vrbničko polje idilično je mjesto, a položaji na kojem se uzgaja vinova loza usporediva je s dalekim Tibetom.
Specifična dolina u podnožju brežuljaka i mora mjesto je jedinstvene spoja mediteranskog bilja i vegetacije i potpunog spoja morskog i planinskog zraka. Morska i alpska klima čine cijeli položaj briljantnim za lozu koja samo ovdje daje tako posebne okuse i arome, a to je Vrbnička Žlahtina. Ovaj opis magičnog Vrbničkog polja definirali su enolozi i vinogradari komisije Europske unije koji su došli procijeniti tlo na kojem se uzgaja ova stara sorta pitkog i živahnog vina Žlahtina.
Kako u prošlosti nije bilo okrupnjavanja zemljišta, niti starosnog ili spolnog nasljedstva, već su svi trebali preživjeti na škrtoj zemlji, vinogradi autohtone vrste Žlahtina rastu na parcelama vlasnika od kojih je svaki ponosan na svoj uzgoj i obradu grožđa. Žlahtina potječe iz jako starih sorti no tek negdje u osamdesetim godinama počinje ponovna regeneracija ove sorte, a ulaskom obrade hladnom maceracijom sorta doživljava pravi bum na tržištu.
Žlahtina dolazi od staroslavenske riječi plemenito te je autohtona i nije križana niti s jednom sortom. U vinu se ne može mijenjati genetika koja je u ovom slučaju egzaktna. S obzirom na klimu i položaj ova vina imaju niske alkohole, oko 11,5% te ona nisu vina za odležavanje. Ona su mineralna i piju se kao mlada vina. No, ipak kako se u današnje vrijeme klima mijenja se i vegetacija, a grožđe ima stoga sve vise šećera.
Specifičnost ovih vinograda su i listovi vinove loze koji su dosta veliki u odnosu na ostale poznate sorte, a grozdovi iznimno teški. Vinograd je zapravo uvijek taj koji određuje sve elemente uzgoja, a ne toliko tehnologija. Listovi Žlahtine su jako bujni i zato se vrh izboja ne otkida kao kod drugih sorti. Ovi vinogradi rastu u visinu, a listovi se trgaju uz staze, jer bi inače branje grozdova bilo nemoguće. Svi se izboji stoga isključivo ručno trgaju i to uz čokot, a kako bi se došlo do zrelih grozdova.
Specifičan okus kod Žlahtine vrlo je bitan, a ona je kao sorta siromašna aromom. Izuzetno je svježa i ima diskretne arome te je to ujedno i njena prednost. Vinari ovog područja ne žele mijenjati njene arome. Vrbnik je obrastao raskošnim aromatičnim biljem,okružuje ga morski slani i planinski zrak te su zato najprepoznatljivije note okusi smilja, mente i voska, a boje se kreću od blijedo žute do slamnata žute.
U Vrbničkom polju, koje je relativno malo područje, postoji 7 enologa i 7 vinara i zato predstavljamo 7 Veličanstvenih:
1. Zlatnu Žlahtinu proizvodi Poljoprivredna zadruga Vrbnik koja je ujedno i najveći proizvođač ovog vina. Čak 500 000 butelja godišnje puni PZ Vrbnik. Zlatna Žlahtina najprodavanije je buteljirao vino u Hrvatskoj. Godinu 2014. određuju okusi poput bijelog cvijeća, okus asocijacija na arome marelice, jako je pitko,a boja mu je blijedo žuta.
2. Žlahtina Šipun prepoznatljiva je po svoj etiketi na boci na kojoj je nacrtana ruža. Vino iz godine 2014. obilježavaju meditativna svojstva, miris ruže, a boja je blijedo žuta te u tragovima zelenkasta, a nota je to koja ukazuje na kiseline u ovom vinu.
3. Žlahtina Toljanić, OPG Gospoj. Aroma kušanog vina iz 2014. Godine odaje pokošenu livadu, cvijeće, dinju. Ono je svježe s laganim kiselinama. Boja je svjetlo žuta.
4. Antun Katunar Žlahtina 2014. U ovom odličnom vinu, punijeg okusa, osjećaju se jače note cvijeća, smilja, a kiseline su slabe.Boja vina je svijetlo žuta.
5. Žlahtina Nada, vinarija Nada 2013. godina. Prekrasni okusi citrus, nježno tijelo i blage kiseline čine ovo vino jednostavnim, ali vrlo ukusnim. Stilski je ovo vino vrlo pozitivno no dosta drugačije od svih ostalih Žlahtina.Boja mu je svijetlo žuta.
6. Žlahtina Primorec 2014 godina. Ovo vino je svijetlo žute boje s čak 12,2% alkohola, što je nešto više od ostalih Žlahtina. Nosi kategorizaciju stolnog vina no izvrsnog je okusa, mekog tijela s nešto izraženijim kiselinama.
7. Ivan Katunar Žlahtina 2014. U ovom vinu dominira citrusna nota, odražava ga punije tijelo i nježne kiseline. Boja mu je zelenkasto svijetložuta.
Izdvojeno:
> Sorta Žlahtina uzgaja se još na turskom otoku Bozcaada, a tamo ju je oduševljeno prenio jedan austrijski vinogradar, dr. Hermann Gareis. U Turskoj se prodaje pod imenom Amadeus, no na etiketi piše Žlahtina Bozcaada> Maceracija (latinski macerare – namočiti, iscijediti)je postupak odvajanje kožice od bobice zbog zadržavanja aroma i boje
> Osim Žlahtine još je jedna sorta vina autohtona hrvatska. To je Zinfandel ili Tribidrag, što se dokazalo DNK uzorkom te sorte.
Piše: Diana Mikloš
Fotografije: Oleg Sidorenko, Istria Travel, Alex Proimos, barockschloss
