Bagrem je medonosno drvo, iz roda mahunarki, porijeklom iz jugoistočnog dijela Amerike, potpuno udomaćeno Europi i Aziskom kontinetu. Biljka je još poznata i pod imenom Akacija a to ime dolazi od grčke riječi “akis” što bi značilo trn, koji predstavlja jednu od značajki ovog drveta. Bagrem je uvezen u Europu krajem šesnaestog stoljeća kada je pariški botaničar posadio sjemenje drveta u kraljevskom vrtu. Ubrzo bagrem postaje omiljeno ukrasno drvo, zbog svojeg lišća, bujnog bijelog cvata i raskošnog opojnog mirisa.
Drvo bagrema može narasti i do 25 metara u visinu a po starosti može doživjeti čak i do 200 godina. Zbog brzog rasta šumari ovo prekrasno drvo sade kako bi ubrzali regeneraciju opožarenih šumskih predjela ili spriječili eroziju tla. Drvo bagrema je čvrsto, izrazito otporno na truljenje te ima široku ekonomsku primjenu od izrade kolaca za vinograd, parketa pa do dijelova namještaja. Ovisno o svom staništu i nadmorskoj visini bagrem cvijeta tijekom svibnja i lipnja, bijelim mirišljavim grozdastim cvatom. Dužina cvjetanja je jako kratka i traje samo desetak dana a količina i kvaliteta nektara ovisi o vremenskim prilikama. Naime ova biljka jako privlači pčele koje prave savršen bagremov med.
Bagrem u prehrani
Med ove biljke iznimno je cijenjen, te se njegova upotreba preporučuje uz čaj od kamilice. Grozdovi cvjeta upotrebljivi su i u gastonomiji te se najčešće pripremaju na način da se pohaju no nije preporučljivo jesti prevelike količine. Cvijet se još koristi za pripremu čaja protiv kašlja, gripe, a regulira i razinu kolesterola. Preporučuje se kod želučanih grčeva i probavnih smetnji te se može koristi i kao laksativ. Također se izrađuje eterično ulje dobiveno od cvjetova bagrema koje se koristi u kozmetičkoj industriji. Zbog svojeg blagog i aromatičnog mirisa osušeni cvjetovi dodaju se i u neke druge čajne mješavine. Ovo drvo izuzetno je iskoristivo tako da se od prženih sjemenki bagrema dobiva napitak vrlo sličan kavi.
No, treba obratiti veliku pozornost i biti iznimno oprezan, jer su svi dijelovi drveta, neobrađeni, otrovni, posebice kora tako su nažalost zabilježena trovanja životinja koje su došle u doticaj s njom. Cvjetovi tek termičkom obradom ili sušenjem gube svoju toksičnost.
Izdvojeno
> U južnoj Africi ovu biljku smatraju korovom zbog njezine izdržljivosti i regeneracije korijena koji će potjerati nove mladice bez obzira koliko bila sasječena> U prosjeku se samo jedna, od pet godina cvatnje, može smatrati pravom medonosnom godinom
> Američki Indijanci koristili su ovo drvo za izradu lukova
> Bagrem se u sjevernim krajevima smatra nesretnim drvom jer u njega često udara grom
Autor: Borna Marić
Fotografije: beautifulcataya, ntime60
