Kao što i samo ime govori, na taj se dan slave svi sveti ljudi, svi oni koje je Crkva proglasila svetima, ali i oni koji će to tek postati. Ovo nije običaj samo u našim krajevima, već se štuje diljem svijeta.
Svi sveti
I dok ga katolici slave 1. studenog, pravoslavci ga slave prvu nedjelju nakon blagdana Duhova, poznatom i pod nazivom Pedesetnica koji se slavi pedeset dana nakon Isusova uskrsnuća. Proslava dana Svih svetih nije nov običaj, već se vjeruje da se slavi još od četvrtog stoljeća.
Pogledate li malo oko sebe, uočit ćete da pripreme za blagdan Svih svetih počnu i prije 1. studenog. Par tjedana prije ljudi počinju s uređenjem grobova najmilijih te sve veći broj njih obilazi groblja. Svi znamo da se na prvi dan mjeseca studenog posjećuju grobovi naših najmilijih, no što je zapravo dan Svih svetih otkrivamo Vam u ovom tekstu.
Dušni dan
Dušni dan, odnosno dan nakon blagdana Svih svetih posvećen je svim dušama umrlih, našim precima, poznanicima i voljenim osobama. Na taj se dan štuju duše i duhovi predaka te Duh sveti kao jedna od tri božanske osobe u kršćanstvu. Kod nas je uvriježeno posjećivati groblja na dan Svih svetih, dok vjernici odlaze na mise i mole na Dušni dan, nakon čega se opet vraćaju na groblja kako bi upalili još pokoju svijeću.
Zašto se pale svijeće i ukrašavaju grobovi
U ove dane ljudi posvećuju posebnu pažnju uređenju grobova. Oni izgledaju bogatije nego inače, gotovo da i nema groba na kojem ne svijetli barem jedna svijeća, a oko glavnog križa često nije moguće hodati od gomile svijeća i lampaša koje su ljudi zapalili.
Svijeće se pale zato što se vjeruje da svjetlost pomaže dušama naših najmilijih da pronađu put do Boga, božanskog svjetla i vječne svjetlosti. Najčešće se pale lampaši jer oni osim što duže gore predstavljaju i manju opasnost od požara.
Cvijeće, buketi i vijenci na grobove se stavljaju kako bi se iskazalo poštovanje prema umrlima
Bilo da se radi o omiljenom cvijetu pokojnika ili o nekom drugom cvijeću, njima iskazujemo svoju ljubav prema tim osobama. Najčešće se na grobovima mogu pronaći krizanteme u raznim bojama, oblicima i veličinama. Od bijele i crvene koje su najčešće pa sve do narančaste i roza boje u raznim tonovima.
Ovaj nacionalni cvijet Japana koji između ostalog simbolizira i vječni život, u Hrvatskoj se može kupiti u rasadnicima, a uoči blagdana Svih svetih i u svakoj cvjećarni.
Vrste aranžmana
Iako se u aranžmanima najčešće nalaze krizanteme, sve se češće može vidjeti i umjetno cvijeće koje ljudi kupuju radi njegove izdržljivosti, otpornosti na vremenske uvjete, odnosno trajnosti. Na grobovima se mogu pronaći aranžmani u teglama, rezano cvijeće i buketi. N
ije rijedak slučaj ni da se pronađu aranžmani s jesenskim plodovima i darovima prirode ili pak suho cvijeće. Ovdje zaista nema pravila i svakome je dopušteno kupiti ono što smatra najljepšim i dostojnim, ali valja imati na umu kako nema potrebe za pretjerivanjem u materijalnom smislu, već je bitnije izdvojiti neko vrijeme za osobe koje nažalost nisu s nama te oživjeti uspomene i sjećanja na neka davno minula vremena i zajedničke trenutke.
Autor: Vedrana Duić Loparić
