Znate li što su cimeri? Trenutno ne mislimo na osobe s kojima dijelite sobu, režije i mjesto stanovanja, već mislimo na simbol određenog zanata, nešto što bi se danas moglo nazvati nekom vrstom reklame obrtnika. Grad Varaždina pun je starih cimera koji ukrašavaju građevine u strogom centru. Na taj način obrtnici su nekada isticali čime se bave, dok danas ti ukrasi imaju jednu sasvim drugu vrijednost. Danas su oni simboli na neka davna vremena kad se moglo živjeti od rada, kada su se obrtnici udruživali u cehove, kad je posao cvao.
Varaždin je bio poznat kao veliko trgovačko središte, ovuda je prolazila poznata rimska cesta koja je povezivala Osijek, Ptuj, Sisak i Varaždinske Toplice, a Varaždin je bio sjecište brojnih putova. Oduvijek su ovdje bili razvijeni obrti i mala industrija, kako za vrijeme kada je bio glavni grad, tako i danas. U srednjem vijeku grad je doživio nekoliko velikih napada, a u gospodarskom segmentu cvjetao je zahvaljujući obrtnicima i trgovini. U 15. stoljeću počinju se održavati i razni sajmovi, a raste i poljoprivreda.
U 17. stoljeću raste broj cehova, odnosno udruženja kovača, pekara, kolara, ali i zlatara. U to vrijeme nastaje i prvi ceh koji je potvrđen od strane gradskog suca sve s ciljem zaštite osobnih interesa.
U vrijeme kad je Varaždin bio glavni grad nastaju i nova pravila određenih cehova (npr. ceha mesara i lončara), a dopunjena su i pravila gumbarskog ceha, ceha stolara, tokara, puškara, bravara i staklara. Zbog sukoba cehovske i slobodne trgovine u priču se počinju miješati i podžupani koji su određivali cijenu robe.
U Državnom arhivu grada Varaždina čuvaju se spisi, pravila i knjige određenih cehova, pravila upisa pomoćnika, naučnika, majstora, blagajničke knjige, knjige težine peciva te mnoge druge. Cehovi koji su djelovali u Varaždinu od 16. do 19. stoljeća bili su cehovi zidara, pečara i lončara, pekara, trgovaca, tkalaca, kamenara, postolara, tesara, stolara, bravara, klobučara, pojasara i platnara, cehovi čizmara, tkalaca, kolara, kovača, mlinara i mesara, ali i brojni drugi cehovi koji su djelovali na ovom području.
I dok se originalni cimeri čuvaju u Gradskom muzeju Varaždin, replike se mogu pronaći u Gundulićevoj ulici, na Trgu kralja Tomislava (u Varaždinu poznatijim pod nazivom Korzo) te na Stančićevom trgu. Riječ je o cimeru Kornjača, Sirena, Potkova i Željezni čovjek. Cimer „Kornjača“ simbolizirao je trgovinu mješovite robe, a nalazi se u Gundulićevoj ulici koju Varaždinci od davnih vremena zovu Dućanskom ulicom. Na Trgu kralja Tomislava, odnosno Korzu, nalaze se cimer „Sirena“ kojeg neki zovu i „Morska djevica“ koji označava trgovinu kolonijalnom robom i cimer „Željezni čovjek“ ili po domaćem „Železni čovek“ koji je simbol za trgovinu željezom i željeznom robom, dok se na Stančićevom trgu nalazi cimer „Potkova“ koji označava kovački ceh.
Iako ih nije mnogo ostalo, cimeri Varaždincima mnogo znače jer uljepšavaju ulice i kuće i ovom bajkovitom gradu daju jednu posebnu dimenziju. Naš Vam je savjet da odvojite jedan vikend i dođite do Varaždina. Pokušajte pronaći svaki od ovih cimera, nakon čega sjednite na kavu, pojedite jedan varaždinski klipič i uživajte u kavi i pogledu na prekrasan Stari grad.
Galerija slika
Autor: Vedrana Duić Loparić
