Svi smo barem jednom u životu posjetili muzej, velebnu građevinu s mnoštvom umjetnina. Zasigurno smo posjetili i poneku galeriju, no što skrivaju pinakoteka i gliptoteka te kakvi sve muzeji postoje otkrivamo u sljedećim redovima.
Muzej
Svaki veći grad ima barem jedan muzej, mjesto gdje se čuvaju zbirke umjetnina, časopisi, etnografija ili vrijedni predmeti iz područja umjetnosti. Prema definiciji ICOM – a (Međunarodnog savjeta za muzeje) muzej je „nekomercijalna, javna ustanova u službi društva i njegova razvoja, koja je otvorena javnosti i koja u svrhu proučavanja, obrazovanja i zadovoljstva, nabavlja, čuva, istražuje, komunicira s publikom i izlaže materijalna svjedočanstva o ljudima i njihovoj okolini“. Dok su neki predmeti izloženi javnosti, drugi su dobro spremljeni i čekaju svoj trenutak.
Postoje muzeji raznih vrsta, od umjetničkih i znanstvenih, sve do općih i specijaliziranih. Osim onih svima poznatih (arheoloških, etnografskih, tehničkih, prirodoslovnih, povijesnih i umjetničkih), postoje i oni manje poznati, a zasigurno vrijedni spomena. Bilo kako bilo, zaista se može pronaći ponešto za svakoga. Ljubitelji čokolade tako bi na prvo mjesto stavili Muzej čokolade, ljubitelji igračaka Etnografski muzej u Zagrebu, frankofili Muzej Carnavalet, a ljubitelji umjetnosti Vatikanske muzeje.
Pinakoteka
Ovisno o vrsti muzeja i njegovu postavu, mogu biti izložene slike, kiparska djela i druge umjetnine, a osim stalnog postava, moguće su i povremene izložbe.
Pinakoteka je muzej koji izlaže umjetničke slike. U Hrvatskoj su najčešće povezani sa sakralnim objektima pa tako postoji Pinakoteka – muzej franjevačkog samostana ili Pinakoteka Gospe od zdravlja u Splitu, dok je u Europi jedna od najpoznatijih pinakoteka ona u Münchenu. Poznata galerija umjetničkih slika na tri lokacije objedinjuje umjetnost starih europskih majstora, zatim djela iz 18. i 19. stoljeća, dok se na trećoj lokaciji nalazi zbirka moderne umjetnosti.
Gliptoteka
Gliptoteka je muzej s izloženim umjetninama od isklesanog kamena. U Europi je poznata gliptoteka u Münchenu, s remek djelima antičke skulpture (Arhajsko doba, Klasična Grčka, Helenizam, Rimska umjetnost), dok u Zagrebu postoji Gliptoteka koja je smještena u Medvedgradskoj ulici u kojoj se osim zbirke antičkog kiparstva mogu pronaći i djela hrvatskog kiparstva iz novije povijesti.
Sam grad Zagreb ponosi se s više od dvadeset različitih muzeja, a osim onih najpoznatijih (Muzej za umjetnost i obrt, Arheološki muzej, Muzej suvremene umjetnosti, Muzej Mimara…) tu je i jedan s malo neobičnijim postavom no što smo navikli gledati. Radi se o Muzeju prekinutih veza koji je nastao iz putujuće izložbe koja je za koncept imala propale veze. U njegovom postavu tako se mogu pronaći predmeti koje su ljudi donirali kao uspomenu na prošle ljubavne dane.
Nevezano o vrsti muzeja, postoje točno određeni načini na koje se čuvaju skupocjene umjetnine kako ne bi došlo do oštećenja. Sva građa koja se nalazi u muzeju mora se na adekvatan način dokumentirati, konzervirati i izlagati.
Galerije i umjetničke zbirke
Galerija se bavi izlaganjem, ali i otkupom i prodajom umjetnina. One javne osim što izlažu umjetnost, bave se i tiskanjem kataloga i promidžbom kulturnih izložbi, dok su privatne galerije više komercijalnog tipa i najčešće se bave prodajom umjetnina i izložbama prodajnog tipa. U Zagrebu postoji preko sedamdeset galerija i umjetničkih zbirki, a samo neke od njih su Galerija Klovićevi dvori, Moderna Galerija, Umjetnički paviljon, Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke, Galerija hrvatske naivne umjetnosti, Fotoklub Zagreb i mnoge druge.
Ostale organizacije
Osim muzeja, kao čuvara i svojevrsnih svetih mjesta i domova umjetnina i galerija, postoje i druge organizacije koje se brinu o skupocjenim umjetninama.
Jedna od njih pod nazivom Art Defender nalazi se u susjednoj Italiji. Ona okuplja stručnjake iz raznih područja (zaštita i sigurnost, osiguranje, restauracija, prijevoz…) s ciljem očuvanja umjetničkih djela i stvaranjem jednog sasvim novog oblika suradnje. Kako bi se na najbolji mogući način pohranile i očuvale umjetnine, spremaju se u oklopne ormare, sefove, na zajedničke prostore za pohranu uz video nadzor preko sigurnosne kamere. Na određenoj temperaturi, uz određenu vlažnost umjetnine dobivaju tretman kakav i zaslužuju. Za obnovu i restauraciju zaduženi su najbolji restauratori koji u svom radu koriste najnovije, sofisticirane metode i tehnike, a usluge Art Defender – a osim privatnih kolekcionara koriste i muzeji te razne tvrtke, sve s ciljem očuvanja i zaštite umjetničkih djela.
Autor: Vedrana Duić Loparić
