Danijel Škrtić

Stari filozofi govorili su da osobe koje se lijepo odnose prema biljkama su ljudi koji se i u stvarnom životu na fin način odnose i prema ljudskim bićima. Mnogi od nas ljubitelji su raznovrsnih biljaka, a većina nas posjeduje barem jednu biljku u svom vlastitom domu. Biljke su živa bića koja imaju brojne zajedničke osobine s ljudima i životinjama, a baš kao i mi ljudi, biljke se rađaju, rastu, razmnožavaju, stare i umiru. U narednom tekstu predstavljamo vam Danijela Škrtića, mladog profesora biologije koji nam dolazi iz Generalskog Stola, malenog mjesta između Karlovca i Ogulina. Njegova ljubav prema biologiji u dječjim danima motivirala ga je da upiše Prirodoslovno-matematički fakultet, smjer biologije gdje kao najveći interes izdvaja ljubav prema botanici odnosno biljkama. Ljubav prema biologiji drži ga i u slobodno vrijeme koje uvijek provodi na terenu ili dodatno proširujući svoje znanje. Njegov najveći hobby je uzgoj egzotičnog bilja poput orhideja i bromelija, a ekskluzivno za Wish portal 28-godišnji botaničar Danijel Škrtić odgovara na naša pitanja. Saznajte više informacija o predivnim orhidejama i njihovom načinu uzgoja od strane stručnjaka i zavirite u predivan svijet orhideja uz pomoć mladog profesora biologije.

W: Možete li nam opisati kako to da ste se profesionalno odlučili posvetiti botanici?
Botanika je uvijek bila dio mene, a moja majka je cvjećarka pa sam odmalena odrastao u okruženju s biljkama. Na fakultetu sam uvijek bio jači u botaničkim predmetima, a i profesori tih predmeta su mi uvijek bili draži pa je bilo prirodno i logično da nastavim u tom smjeru.

Danijel ŠkrtićW: Kakvo je stanje botanike u Hrvatskoj i zainteresiranost ljudi za to područje?
Za razliku od zoologije u Hrvatskoj je botanika na jako zavidnome stanju. Botaničara amatera ima jako puno stoga se puno radi na istraživanju autohtonih vrsta, kao i vodećih stručnjaka. Zahvaljujući stručnjacima danas imamo vrhunsku bazu podataka za biljke (FCD) koja svakim danom sve više i više raste. Jedini nedostatak je slabo poznavanje mahovina naše države Hrvatske.

W: Vaše najdraže vrste cvijeća?
Volim neobične biljke koje se ne mogu često vidjeti u vrtovima ili na prozorima. Najviše pažnje mi plijene tropske biljke poput roda Passiflora, zatim bromelije i naravno orhideje. Orhideje su još od početka faksa bile centar mog uzgoja biljaka i još uvijek su prvotna opsesija.

W: Zašto su za Vas zanimljive orhideje i možete li nam navesti osnovne stvari zbog kojih su orhideje zanimljive?
One su evolucijski misterij! Najbrojnija su porodica od 20 000 poznatih vrsta (smatra se da ih ima oko 30 000), a ujedno i evolucijski jako mlada. Ta informacija čini jedan veoma zanimljivi paradoks kako tako mlada porodica može biti najbrojnija skupina biljaka. Uz sve to one su pravi kozmopoliti jer dolaze na svim kontinentima osim na polovima.

W: Je li uzgoj orhideja težak kao i briga o njima?
Uzgoj orhideja može biti veoma zahtjevan pogotovo početnicima jer se teško naviknuti na njihovu biologiju. Većina orhideja u uzgoju su epifiti što znači da žive na kori drveća i ne trebaju supstrat (recimo zemlju) za korijenje. To ih čini podosta nezgodnima prilikom početka uzgoja, no nakon što se savladaju osnove, s njima je izuzetno lako i dobru brigu uvijek višestruko nagrađuju!

W: Kome bi savjetovali kupnju orhideja?
Svakome tko ima mjestu u kući gdje ne dopire direktna svjetlost, ali je dosta osvijetljeno. Sve ostalo je veoma lako, ali položaj gdje će im odgovarati je potrebno unaprijed odrediti. Treba naglasiti da iako nisu jako zahtjevne treba saslušati savjete stručnjaka i toga se pridržavati.

W: Osnovne stvari koje jedan početnik treba znati o orhidejama?
Tip orhideje koju kupuje, prostor gdje će ona biti i zalijevanje. Svaka orhideja glavninom ima svoju preferenciju o potrebnome svjetlu i tome joj se treba prilagoditi. Zalijevanje je najvažniji čimbenik zbog kojeg mnogima ove biljke ne uspijevaju. Potrebno je znati koliko koja vrsta zahtijeva vode i u kojim količinama i toga se pridržavati. Dakle svjetlost i voda su najvažniji za uzgoj orhideja.

Danijel Škrtić

W: Kako se njeguju orhideje?
Orhideje se njeguju ovisno o vrsti/kultivaru. Već sam naglasio kako svjetlost i voda čine glavne faktore (ne)uspjeha u uzgoju. Svjetlost će odrediti režim cvatnje kod mnogih orhideja, dok će pravilno zalijevanje odrediti razliku između sretne i trule biljke. Niti jedna orhideja ne voli biti konstantno namočena u vodi stoga treba voditi računa da se posuda dobro ocijedi, a to jako ovisi o dobrom odabiru supstrata. Obično je najveći problem kod neuspjeha s uzgojem orhideja nepravilan supstrat i neadekvatno zalijevanje.

W: Zašto orhideje nose popularan naziv „kraljica cvijeća“?
Kao što sam već naveo to je najbrojnija porodica biljaka, ima ih čak više od trava i glavočika. Uz to sve orhideje imaju apsolutno predivne cvjetove koje ostavljaju bez daha pa su ih od milja nazvali “kraljicama cvijeća.

W: Najznačajnije vrste orhideja i koja vrsta je vaša najdraža orhideja?
Svakako je najpoznatiji Phalaenopsis rod koji ima nebrojeno puno kultivara i dolazi u zbilja predivnim bojama. Prema nekim podacima mjesečno nastaje čak 100 novih kultivara ovoga roda što je zaista zapanjujuće. Od drugih manje poznatijih orhideja koje se pojavljuju na tržištu to su Dendrobium, Catleya, Cymbidium, Oncidium i nebrojeni križanci više rodova za koje se koriste jedinstvena imena poput Cambria. Osobno su mi najdraže Pleione i križanci poput Miltonidium koje su u Hrvatskoj manje poznate orhideje.

W: Je li uzgoj orhideja predstavlja velik i unosan biznis?
Svakako! Uzgoj orhideja je veoma unosan. U profesionalnim rasadnicima gdje su uvjeti kontrolirani orhideje je veoma lako za uzgojiti, razmnožiti i natjerati na cvatnju. Problem predstavlja sami početak uzgoja jer orhidejama treba jako dugo da narastu do veličine za cvatnju i zbog toga je u počecima unos beznačajan, no jednom kada krene kontinuirana proizvodnja ulaganje u početku se isplati nakon 5 do 10 godina. Potražnja za ovim biljkama raste iz dana u dan tako da straha od budućnosti uzgoja nema.

W: Stanje uzgoja i rasprostranjenost orhideja u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ne postoji profesionalan rasadnik orhideja, a nama najbliži je u Sloveniji koji je i jedan od najcjenjenijih u Europi. Uzgoj kod nas uglavnom se bazira na amaterizmu i semi profesionalizmu pojedinaca. Ako govorimo o uzgojnim vrstama one se mogu nabaviti u gotovo svakom bolje opremljenom dućanu tako da njihova dostupnost nije upitna. S druge strane naše autohtone orhideje su rasprostranjene u cijeloj Hrvatskoj, a najviše u priobalju i otocima.

W: Postoje li zaštićene vrste orhideja?
Svakako, cijele porodice orhideja u Hrvatskoj su strogo zaštićene, a veliki dio njih je zaštićen od strane Europske unije i IUCN organizacije. To znači da naših dvjesto (200) vrsta orhideja nije dozvoljeno ubirati niti sakupljati. Iako će biljke kojima je ubran samo cvat preživjeti do slijedeće godine, ljudi često pokušavaju iskopati naše divlje orhideje u zasaditi ih u vrt. Dugoročno one neće preživjeti jer im u našem vrtu ne odgovaraju gljivice iz tla bez kojih ne mogu preživjeti.

Autor: Marina Jakšić
Fotografije: Privatni album Danijela Škrtića
Zahvaljujemo se Danijelu Škrtiću, profesoru biologije X gimnazije „Ivan Supek“ u Zagrebu.

ZAPAMTIMO:
Biljke su vrlo važne ne samo za nas ljude nego i za sav živi svijet na Zemlji!

Facebook Like Button