Dizajnerska vinarija Gianfranca i Antonelle Kozlović, 4. generacije vinara obitelji Kozlović, slavi ove godine 10. rođendan.
Vole ju zvati „domom za ljude i vino“, i baš tim redoslijedom. Arhitektonsko rješenje potpisuje Željko Burić, a zbog iznimne ljepote vinariju je u svojoj luksuznoj monografiji recenzirao i slavni Paolo Basso.
Obitelj Kozlović s vinom i od vina živi od 1904. Prva je generacija u dolini Valle posjedovala 1 ha vinograda, a danas na ovoj poziciji vinogradi zauzimaju 5 ha površine.
U sklopu imanja je i dizajnerska vinarija, čije arhitektonsko rješenje potpisuje arhitekt Željko Burić, a za koji je vinarija dobila nemali broj nagrada, uključujući i uvrštenje u luksuznu monografiju sommeliera svjetskog glasa, Paola Bassa – Sommeliers Heaven – The Greatest Wine Cellars of the World.
Ove godine ta moderna, u okoliš skladno smještena vinarija u čijem se projektiranju vodilo računa o funkcionalnosti vinskog poslovanja, ekologiji i održivosti te estetici, slavi 10 godina. Otvorena je 2012. godine, u svibnju, u produžetku nekadašnje vinarije sa salom za degustaciju koja danas služi kao muzej starih alata, te se za posebne prilike u njoj mogu voditi degustacije, osobito arhivskih vina.
Vinarija Kozlović u minimalističkom, a tako rječitom vizualu koji joj je dao Željko Burić sa svojim timom pulske Fabrike, postala je tijekom deset godina pravi dom za ljude i vino, mjesto susreta i suživota, adresa na kojoj se s poštovanjem i pažnjom primaju i grožđe i ljubitelji vina.
Dalekovidno projektirana, sa znatnim kapacitetom za čuvanje vina, moderna se vinarija naslanja i nastavlja na obiteljsku filozofiju Antonelle i Gianfranca Kozlovića koji su za svoje usmjerenje odabrali kvalitetu, a ne kvantitetu.
U doba svoga otvaranja bila je ovo prva takva vinarija u Hrvatskoj te se upravo ovdje pionirski počeo razvijati vinski turizam kao nišni turistički proizvod onoga što danas zovemo eno-gastro kulturnim turizmom.
Zahvaljujući konceptu koji je baštinio rješenja austrijskih vinarija s elegantnim i profinjenim vinskim barovima u kojima se uz vino kao proizvod gradi dodana vrijednost vinskog užitka kroz priču, vinarija posjeduje salu za privatne degustacije, potom velike otvorene površine za vinske programe na zelenim površinama imanja, odnosno ostakljenoj terasi koja se nalazi u središtu vinograda Valle.
Podrum je pak dizajniran s pomnjom i visokim estetskim standardima koji taj funkcionalan prostor pretvaraju u one-of-a-kind-cellar gdje kroz 3 etaže i ukupno 2200 metara kvadratnih posreduje posjetitelj saznaje kako grožđe putuje od vinograda do boce.
Vinograd je sve
Filozofija Gianfranca Kozlovića je pozitivistička u smislu valorizacije i poštivanja znanosti u vinogradarstvu i podrumarstvu. Gianfrancova je filozofija prije svega okrenuta vinogradu i osluškivanju prirode, koja uz pomoć znanosti, dobiva potvrdu svoje mudrosti.
Svoje vinograde koje uz 5 hektara u dolini Valle čini još 25 hektara prvoklasnih nasada na Santa Luciji, jednoj od hrvatskih grand-cru pozicija kada bi se primjenjivao francuski model, Kozlovići održavaju poštivanjem biološke raznolikosti i ekoloških načela, i obilno se konzultiraju sa strukom, što znanstvenicima i istraživačima pedolozima, enolozima, ampelografima što konzultantima iz susjednih zemalja.
Iz tog je razloga upravo vinograd Santa Lucia jedan od dva nasada na kojima se provodi europski međunarodno projekt EcoVineGoals, posvećen održivom upravljanju vinorodnim krajobrazima.
“Mjerenjem svih parametara u vinogradu, od sastava, temperature i vlažnosti tla, preko osobina vinove loze do agrometeorološkog okvira želi se definirati pojedini terroir, utvrditi što iz tla i okoliša dolazi u biljke, a što im nedostaje, kako bi se optimizacijom navodnjavanja i gnojidbe lozama dodavalo samo ono što im treba i samo onda kada im to treba.
Time će se spoznati i po čemu su vina s tog terroira specifična, a primjenjuju li se naučena načela pri sadnji novih vinograda, podiže se i vrijednost krajobraza. Ključno za postizanje tih ciljeva je uvođenje sustava pametnog, odnosno preciznog navodnjavanja”, kazao je prof.dr Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Kozlovići rade i na digitalnoj bazi parcela kako bi se uvijek precizno moglo nadgledati stanje grožđa i pratiti ga mikrolokacijski. Herbicidi se ne koriste, vinogradi se zatravljuju mješavinom bilja koje će svojom nutritivnom vrijednošću obogatiti tlo upravo u onom segmentu koji nedostaje, a potkrijepljeno pedološkim istraživanjima.
Uče se novi načini rezdibe, a berba se u cijelosti odvija ručno, s dvostrukom selekcijom – prvo u vinogradu, a potom na selekcijom stolu. U vinifikaciji, enološki fokus je maksimalno izoštren prema sortnosti I terroiru.
Ne trebaju nam “(pre)brza vina”
Nastavno na vinogradarsku filozofiju I osluškivanje prirode, u jednom je je intervjuu Gianfranco Kozlovć, ispijajući Malvaziju Selekciju kazao: “Ovo vino ima golem potencijal, a s vremenom se smiruje i gasi onog koji pije mnoštvom odabranih aroma i okusa koji traju i traju.
Taj stil je dobar put za budućnost. Mislim da treba educirati tržište da ljudi razumiju takva, odležana vina. Ne trebaju nam (pre)brza vina, već velika i trajna remek-djela. Naša Santa Lucia je takvo vino”.
Santa Lucija liniju čini danas pet etiketa – Santa Lucia Malvazija, Santa Lucia Noir, Santa Lucia po mojen, Santa Lucia Teran, Santa Lucia Akacia. Sve dolaze iz singe vineyarda Santa Lucia kod Buja, a Santa Lucia Teran dokaz je da pozicija za koju se desetljećima zna da daje prvoklasne malvazije, može davati i prvoklasne terane.
Macerirana Santa Lucia Malvazija po mojen, za koju grožđe dolazi sa 60 godina starih trsova, a prinos je manji od kilograma po trsu, vino je koje već svojim imenom jasno pokazuje izbor i ukus vinara. Vino je macerirano u velikim drvenim bačvama 9 mjeseci. Na nosu, miriše na karamele i maslac, s notama cimeta i đumbira. U ustima, vino se slojevito razlaže u nove i sve rafiniranije okuse, a resi ih elegantna izvrsnost.
Posljednja potvrda ispravne filozofije usmjerene na odležavanje je i u svibnju osvojena nagrada na Vinistrinom natjecanju Svijet Malvazije. Naime, Santa Lucia Malvazija, berba 2018, između 273 uzorka malvazije iz 10 zemalja, dobila je zlatno odličje te titulu “Best in show”.
Vinarija je dom za ljude i vino
A vinarija? “Vinarija je dom za ljude i vino”, kaže Antonella Kozlović i prisjeća se: “Nova vinarija je bila veliko iznenadjenje za sve naše kupce.
Budući smo mi već četvrta generacija, naslijedili smo i pilce koji su voljeli Armandova vina. Oni su se malo pomalo prilagođavali i dobro prihvaćali i način vinifikacije koji je Franco uvodio, ali nova vinarija je za neke od njih bila zbilja velika promjena.
Sjećam se da je jedan naš prijatelj i odličan kupac naših vina, pri prvom ulasku novu vinariju bio je gotovo pa ljut jer „ smo izmijenili tradiciju. Nema više onog uobičajenog točenja iz bačve. Nema više onog mirisa zatvorenog prostora i plijesni koji su podrumi znali imati”!
Međutim to je krako trajalo: nakon drugog ili trećeg dolaska, zastao je u našoj modernoj sali za degustaciju i zamolio me da ga ostavim nakratko samoga. Bio je vidno emotivno dirnut, a potom je došao dao nas i zahvalio s velikim oduševljenjem za preokret koji smo ostvarili u pristupu uživanju u vinima.
Zahvalio je što smo ostali dosljedni kvaliteti koju smo od početka njegovali te poštivanju vinograda, prirode, krajobraza i nadasve ljudi koji nas prate i cijene. Čestitao je na hrabrosti da pomaknemo granice i viziji razvoja novog načina uživanja u vinima.
Fotografije: Kozlović arhiva
