Doktor Nikola Milojević niz godina vodi iznimno uspješne klinike u Zagrebu i Londonu. Poznat je njegov rad na poboljšanju raznih tretmana ljepote zahvaljujući kojemu je postao prvi estetski stručnjak koji je uveo botox protiv znojenja, liposukciju ultrazvučnim valovima i mnoštvo drugih zahvata.
Predanost poslu i kontinuiran razvoj, dr. Milojevića doveo je na sam vrh u estetskoj medicini, a prestižni engleski magazin Tatler uvrstio ga je na svoju listu top estetskih liječnika u Ujedinjenom Kraljevstvu.
W: Što su dermalni fileri i kako djeluju?
Dermalni fileri proizvodi su koji djelotvorno utječu na proces starenja, a upotrebljavaju se za omekšavanje grubih linija lica, popunjavanje bora, podizanje upalih obraza te za popunjavanje usnica.
Dermalni fileri djelotvorni su upravo zato što pružaju trenutne rezultate i možemo reći kako se njihovo korištenje može opisati kao umjetnički proces, jer kombinacijom botoxa i filera možemo oblikovati konture lica i vratiti mu mladolik izgled i sjaj.
Fileri hijaluronske kiseline proizvode se biotehnološkim postupkom u laboratorijskim uvjetima, u obliku sterilnog prozirnog gela. Prednost modernih filera jest da nisu permanentni, za razliku od silikonskih filera, te da su dugotrajniji i nisu životinjskog porijekla, za razliku od kolagenskih filera koji potječu iz životinjskog kolagena.
Posljedica starenja jest da koža počinje gubiti hijaluronsku kiselinu, kolagen, potkožnu masnoću i elastičnost, a kao posljedica toga, uslijed gravitacijske sile i konstantne upotrebe mišića, stvaraju se bore, lice gubi na volumenu i umorna koža se objesi.
Glavni sastojak dermalnih filera koje koristimo jest hijaluronska kiselina kojom zapravo nadomještamo hijaluronsku kiselinu koju je tijelo prethodno izgubilo. Fileri se u obliku gela injektiraju kroz vrlo tanku iglu, nakon čega slijedi blaga masaža kako bi se osigurala glatka površina, a rezultati su trenutačni.
W: Kako dolazi do novih otkrića na polju estetske medicine?
Otkrića dolaze pomnim praćenjem određenih proizvoda i sastojaka koji se koriste u estetskoj medicini te način na koji djeluju na naše tijelo.
Naravno, vrlo je važno znati ili barem pokušati biti što sigurniji kakav će biti dugoročni utjecaj određenih tretmana na zdravlje pacijenata. Kako se mijenja svaka industrija, tako se mijenjaju i trendovi u estetskoj medicini. Tehnologija i znanost sada su jako napredovale i svakim danom imamo sve više tehnika i proizvoda koji se testiraju i prate.
W: Koje su metode prokušane u uklanjanju viška kilograma?
Višak kilograma je veliki i rastući problem u svijetu, a moderna estetika pruža mnoge provjerene metode koje mogu pomoći ženama i muškarcima da se brže i efikasnije riješe tih suvišnih masnih naslaga. Naravno jaka volja i disciplina pacijenta s dobrom dijetom i regularnom tjelovježbom su jako važni faktori bez kojih i najbolje estetske metode ne mogu biti efikasne.
Ponajbolja metoda kirurške liposukcije u modernoj estetici je svakako Vaser Lipo ultrazvučna liposukcija koja ultrazvučnim valovima i minimalno invazivnom pristupu uklanja masne naslage, oblikuje tijelo, i to sve s manje nuspojava i kraćim oporavkom nego s klasičnom liposukcijom.
Usto, Vaser lipo se radi pod lokalnom anestezijom, i mnogo je sigurnija metoda moderne liposukcije. Poliklinika Milojević je ponosna što je prva uvela ovu revolucionarnu metodu u širu regiju.
Međutim, za sve one koji žele izbjeći nož, svakako najbolja nekirurška tehnologija za uklanjanje suvišnih masnih naslaga, uklanjanje celulita te zatezanje kože je Triactive plus, koji kombinira ultrazvuk, radiofrekvenciju, laser i limfnu drenažu i tako postiže najučinkovitije rezultate na tržištu, s 5-10 cm gubitka obujma već nakon pet bezbolnih tretmana.
W: Postaju li neinvazivne tehnike popularnije od estetske kirurgije?
Neinvazivni tretmani sada su uistinu prava novost i vrlo su popularni.
Ljudi se pomalo boje posljedica, ožiljaka i operacija uopće, tako da s ovim tretmanima, posebno nekirurškim oblikovanjem nosa i nekirurškim uklanjanjem podočnjaka, imamo jako velik uspjeh. U Britaniji sam nazvan i botox genijem upravo zato što sam napravio više od 20.000 tretmana botoxom pa se može reći da sam usavršio nekirurške tretmane.
W: Mora li doktor estetske medicine biti i dobar psiholog ili je bolje imati u timu takvog člana?
U Poliklinici Milojević sa svim svojim pacijentima uvijek nastojimo biti vrlo iskreni i otvoreni. Poštujem njihove želje, ali uvijek im dajem do znanja kako je najvažnije njihovo zdravlje.
Estetska medicina oduvijek je bilo područje gdje su ljudi ponekad skloni nerealnim rezultatima, ali moj osobni pristup uvijek je bio isticati prirodnu ljepotu i tako će i ostati. Pretjerivanje nije lijepo, a što je još važnije, nije zdravo.
W: Postoje li još uvijek zablude ili predrasude prema određenim tretmanima i preparatima?
Prema određenim tretmanima poput korekcije nosa i preparatima poput botoxa još postoje predrasude, i one su najviše vezane za posljedice koje bi eventualno mogle nastati. Prirodno je da ljudi imaju strah, ali zato sa svakim klijentom obavljamo razgovor prije tretmana i potanko im sve objašnjavamo.
U našim poliklinikama koristimo samo najkvalitetnije proizvode i suvremene uređaje, a moje višegodišnje iskustvo i preko dvadeset tisuća obavljenih tretmana, dovoljan su pokazatelj stručnosti stoga se svi naši pacijenti osjećaju sigurnima. Uvijek nam je najvažnije klijentovo zdravlje tako da se vodimo onime što je najbolje za njih.
W: Kako osobe, koje postaju ovisne o estetskim zahvatima, utječu na percepciju vaše struke pošto prije ili kasnije dobiju medijski prostor?
Tu je važno istaknuti kako je svaka osoba odgovorna za sebe te da su ukusi nešto o čemu nema smisla raspravljati. Mislim da svaki profesionalac prvo treba misliti na svog klijenta i njegovu dobrobit i voditi računa o tome kako, kao što sam prethodno naveo, pretjerivanje nije lijepo, a još manje zdravo.
Ljudi koji postanu ovisni o estetskim zahvatima imaju svoju viziju onoga što je lijepo i atraktivno i mnogi liječnici njihovim zahtjevima udovoljavaju. Naša misija jest isticanje prirodne ljepote stoga to komuniciramo svim našim klijentima.
W: Imate ordinacije u Londonu i Zagrebu. Postoje li razlike između zahtjeva klijenata na ta dva mjesta?
Interesantno je da su razlike dosta velike. Primjerice botox je svakako popularniji od filera u Londonu, a u Hrvatskoj ta situacija je obratna.
U Londonu sam najpoznatiji doktor za nekirurško uklanjanje podočnjaka te mi na taj zahvat pacijenti stižu iz cijelog svijeta, a i Tatler magazin me za njega nedavno proglasio najboljim doktorom u Velikoj Britaniji.
U Zagrebu je slično, ali ovdje mi pacijenti dolaze na taj zahvat lokalno, s autom iz drugih zemalja, a u London će mi često doletjeti iz dalekih zemalja. U Londonu, ekonomska situacija je odlična, tako da smo nedavno čak podigli cijene.
U Hrvatskoj na žalost, mada sam uvjeren da je oporavak blizu, ljudi ipak broje svoje novac, tako da je dizanje cijena samo daleki san.
Iako nam je klinika i u Zagrebu i dalje puna, jer je poznato kako je estetika imuna na svjetske ekonomske krize, osjetljivi smo na smanjenu platežnu moć mnogih naših pacijenata, stoga volimo biti inventivni s primjerice “loyalty karticama” i plaćanjem na rate.
Moram priznati kako su engleski pacijenti ipak manje zahtjevni i više zahvalni nego hrvatski, i stavljaju svoje povjerenje u provjereno uspješnog i nagrađivanog doktora.
Kod hrvatskih klijenata često postoji mala doza nevjerice, dok se naravno ne uvjere nakon zahvata, a tada su među najboljim pacijentima na svijetu.
W: Koje je Vaše mišljenje o nivou medicinskog turizma te njegove razvijenosti i zastupljenosti kod nas?
Medicinski turizam u Hrvatskoj svakako nije razvijen koliko bi mogao biti, a liječnici poput mene koji rade u inozemstvu, vrlo dobro razumiju benefite takve vrste poslovanja. Moram priznati kako imamo mnogo upita u klinici u Londonu za tretmane koje radimo u Zagrebu te svojim klijentima koji se odluče na odlazak na tretmane u Hrvatsku, uvijek preporučujem da ostanu i na odmoru.
Prednosti medicinskog turizma nisu samo vezane za cijene, već i doživljaj ali i sigurnost jer i ja putujem u London te se svojim pacijentima mogu posvetiti na drugoj lokaciji.
Autor: Diana Mikloš
Fotografije: dr. Nikola Milojević
