Zimska odjeća koja će vas najbolje ugrijati u hladnim danima

Kako se najbolje ugrijati kada živa na termometru padne daleko ispod nule, a hladni se zimski dani zaredaju. Zimska odjeća i način na koji je odijevamo može biti od velike pomoći u našem utopljavanju

Zadnjih nekoliko dana, val polarne hladnoće pretvorio je većinu Europe u pravo carstvo leda i snijega, dokazujući da se izrazito niske temperature ne moraju nužno događati samo ˝tamo negdje˝ daleko, npr. u Aljasci ili na Antarktici, već da nas arktički ugođaj može zateći i na vlastitom kućnom pragu. 

Ako je vjerovati vremenskoj prognozi – niske temperature tek slijede

Stoga je korisno imati na umu sve načine na koje si možemo olakšati život na niskim temperaturama, snijegu ili ledu, bilo da planiramo odlazak u ekstremno hladne uvjete ili se pak samo želimo što bolje pripremiti za dolazak hladne fronte u naš grad.

Slojevita zimska odjeća

Budući da se topli zrak lakše zadržava između slojeva tkanine, često se čuje da je slojevito odijevanje ključ za održavanje topline tijela u hladnim uvjetima, no to ne znači da je svejedno o kakvim je slojevima riječ.

Tijelu treba biti toplo, no ne i vruće – od vlage koje se stvara znojenjem može nam, ironično, jedino biti hladnije!

Stoga je važno da prvi sloj odjeće očuva suhoću tijela pa se zato, kada zazimi, uz kožu nipošto ne smije nositi pamuk, budući da je on zloglasan po svojoj moći zadržavanja vlage. 

Zato prvi sloj mora biti napravljen od materijala koji će znoj odvoditi od kože i ubrzati njegovo isparavanje (što je osobito važno ako se bavimo sportskim aktivnostima na otvorenom) – dobar odabir su majice od poliestera ili svile te termo rublje.

Zadaća idućeg sloja zimske odjeće je zadržati topli zrak blizu tijela i djelovati kao izolacija, za što su idealne veste, majice ili jakne od flisa, vune ili perja.

Zadnji, vanjski sloj odjeće namijenjene jakoj hladnoći bi vas pak trebao štititi od vjetra, vode i snijega, zadržavajući toplinu tijela no dozvoljavajući isparavanje vlage – dobar odabir su jakne od najlona, a najbolji (no i najskuplji) jakne od Gore-Texa.

Nemojte zaboraviti ni donji dio tijela obući slojevito (u nedostatku boljih odabira, pomoći će i obične najlonke ispod hlača), te pazite da vam odjeća nije preuska – uz to što predstavlja bolju izolaciju, komotnija odjeća daje vam i veću slobodu pokreta.

ekstremna-hladnoca

Kapa, šal, rukavica

Nipošto nemojte smetnuti s uma ni na obavezne dodatke poput rukavica, šalova i kapa, budući da najveći dio topline odlazi upravo kroz krajnje točke tijela.

Budući da barem šezdeset posto topline izlazi kroz glavu, uvijek je dobro staviti kapu čak i ako vam na glavi nije hladno – u protivnom ćete izgubljenu toplinu osjetiti na nekom drugom dijelu tijela.

Što se rukavica pak tiče, u uvjetima ekstremne hladnoće rukavice bez prstiju bolji su odabir od rukavica sa prstima, osobito ako su vam ruke osjetljive na hladnoću, budući da u njima prsti mogu grijati jedne druge svojom toplinom.

Zimska obuća glavu čuva

Dok će vas možda mrzli zrak vani nagnati da svoja ozebla stopala utoplite sa nekoliko pari čarapi, pazite da ne pretjerate – prevelik broj slojeva čarapa kontraproduktivan je i ometa cirkulaciju.

Bolje je navući jedan dobar par toplih vunenih čarapa nego dva ili tri para pamučnih čarapa!

Što se cipela tiče, treba li uopće napominjati da visoke pete i slična nepraktična obuća nisu ni izdaleka najbolji izbor za hodanje po ledu i snijegu?

Budući da najveći broj zimskih nezgoda i padova otpada upravo na ozljede uzrokovane posklizavanjem na ledu, od iznimne važnosti je kretati se oprezno i imati odgovarajuću obuću.

Izbjegavajte cipele s ravnim i/ili skliskim potplatom, a ako već nemate kakve planinarske cipele ili zimske čizme (ili vam se takvo što pak ne uklapa u stil) možete i za stotinjak kuna kupiti dodatak za cipele koji će vam omogućiti sigurniji hod po zaleđenim površinama, npr. takozvane ˝čavlerice˝ koje se nataknu na donji dio cipela ili čizama.

SAVJET VIŠE ZA ZIMSKE DANE
Što se najboljeg načina hodanja tiče, možda je najbolje slijediti primjer onih koji su se vješto prilagodili uvjetima ekstremne hladnoće – pingvina!

Naime, britanski avanturist David Hempleman veli da pingvini pružaju savršen primjer uspješnog hodanja po snijegu i ledu – ključ je hodati malim koracima i raspoređivati tjelesnu težinu po cijeloj površini stopala.

Silvia Vidović

Facebook Like Button