Ferrara grad najljepših palača

Ferrara je mali srednjovjekovni i ujedno prvi renesansni grad izgrađen prema urbanističkom planu Biagio Rossettia, kojeg je zaštitio UNESCO i zbog čega se ovaj grad nalazi danas na popisu Svjetske kulturne baštine. Smješten je otprilike na pola puta između Venecije i Bologne, u pokrajini Emilia-Romagna u sjevernoj Italiji na jednom od rukavaca rijeke Po i danas broji oko 140 000 stanovnika.

Turistička znamenitost Ferrare, ne može se opisati jednom riječju. Čvrsto povezana sa obitelji Este, koji su bili veliki velikoposjednici i mecene, a zbog visoke obrazovanosti te obitelji grad je bio centar umjestnosti i kulture. Svoj veliki procvat u kulturni centar, Ferrara doživljava krajem 15. te početkom 16. stoljeća. Zasluge za to ima Ercole d’Este najveći pokrovitelj umjetnosti poslije obitelji Medici. Tada Ferrara postaje centar humanizma i svih vrsta umjetnosti, među kojima se posebno ističu slikarska i glazbena struja.

ferrara-srednjevjekovna-zgrada

Ferrara je poznata po velikom broju crkvi, samostana, palača, muzeja i umjetničkih galerija, tvrđavi te sveučilištu osnovanom davne 1391.g.. Grad je to iznimne bajkovite ljepote i velikog broja znamenitosti, a glavnina dijela Ferrare datira iz 14. i 15. Stoljeća. Jedna od stvari koja se primjećuje je dualnost i podijeljenost između srednjovjekovnog te pomno planiranog renesansnog dijela. Renesansni dio grada može se lagano prepoznati po paralelnim ulicama koje presijecaju manje sporedne u odnosu na riječni kanal. Stariji dio grada karakteriziraju zavojite, kamenom popločene, ulice.

ferrara-katedrala-sv-jurja-01

Centralni dio Ferrare zauzima Dvorac, Castello Estense, koji također spada u srednjovjekovne građevine iz 14. stoljeća, te dominira okolinom sa svoja četiri tornja. Izgrađen od opeke osvaja svojom očuvanošću te se još uvijek mogu vidjeti fantastično očuvane kule, zidine, vodeni opkop i funkcionalni pokretni most. U tvrđavi su živjeti od 1501.g. Lukrecija Borgija, kći pape Alexandra VI i njen treći muž Alfonso I koji je svojevremeno ratovao s njenom papinskom obitelji. Kako je Lukrecija Borgija bila odana mužu, jako ju je voljela njegova obitelj te je i pokopana pokraj svog muža i svekra u Ferrari.

ferrara-tvrdjava

Najznačajnija srednjovjekovna zgrada svakako je katedrala San Giorgio koja vuče svoje korijene iz dalekog dvanaestog stoljeća.

ferrara-katedrala-sv-jurja

Među značajnijim palačama ističe se Palazzo dei Diamanti. Svoje ime duguje specifično izvedenoj fasadi čije se pročelje sastoji od više od 8000 mramornih blokova koji su isklesani u obliku dijamanta. Unutar palače se nalazi National Gallery of Art koja u sebi sadrži veliku zbirku umjetnina nastalih od strane umjetnika iz škole slikanja Ferrara.

ferrara

Palača Schifanoia, danas pretvorena u muzej, svoje ime dobiva po izreci “schifare la noia”, “pobjeći od dosade” što jako lijepo opisuje početnu namjenu palače.

Sveučilište koje je osnovano u četrnaestom stoljeću može se pohvaliti s mnogim zvučnim imenima, među studentima ili predavačima, kao što su Nikola Kopernik i Paracelsus.

ferrara-slasticarna

U okolici grada Ferrare nema vinove loze, ali zbog sočnih pašnjaka na kojima bogato pase stoka ovaj dio Italije poznat je po fantastičnim sirevima. U Ferrari se može primijetiti da je bicikl glavno prijevozno sredstvo svih građana i u svakoj vrsti prigoda. Ferrara danas odiše duhom bajkovitog gradića s predivno uređenim slastičarnicama, kafićima, cvjećarnicama. To je grad koji posjeduje najveći broj palača. U njemu je svaki posjetitelj oduševljen prošlošću i opčinjen sadašnjošću.

ferrara-01

ferrara-02

Zanimljivosti

Književnici koji su živjeli u Ferrari
Torquato Tasso, Ludovico Ariosto, Giorgio Bassani i Matteo Maria Boiardo

Slikari Ferrare
Andrea Mantegna, Vicino da Ferrara, Giovanni Bellini, Leon Battista Alberti, Pisanello, Piero della Francesca, Rogier van der Weyden, Battista Dossi, Dosso Dossi, Cosmé Tura, Francesco del Cossa i Tizian

Poveznice
Palazzo dei diamanti
Castello Estense
Palazzo Schifanoia
Office of Information and Touristic Reception

Autor: Diana Mikloš
Fotografije i video: Diana Mikloš

Putovanje omogućio: Muzej za umjetost i obrt
logo