Kad u hladnijim danima štandovi tržnica i police trgovina postanu obojane narančastom bojom, znamo da je pravo vrijeme mandarina.
To citrusno voće, porijeklom iz Jugoistočne Azije nazvano je po narančastoj odjeći mandarina – drevnih kineskih javnih službenika – jer je bila dostupna samo povlaštenim klasama. Mandarina je u Europu i Sjevernu Ameriku stigla tek u devetnaestom stoljeću, a u Kini je prije toga uzgajana više od tri tisuće godina.
Vitkost iz mandarine
Vrlo povoljan utjecaj mandarine imaju i na reguliranje tjelesne težine. Izvor su dijetalnih vlakana (3 g vlakana na 100 grama).
Vlaknasto bijelo tkivo na mandarini naziva se lamela i bogata je topljivim vlaknima. Redovita konzumacija doprinosi osjećaju sitosti (preporučeno je uzeti oko 20 g vlakana dnevno, a moguće je i više, ovisno o količini kalorija koje osoba dnevno konzumira.
S obzirom da mandarina sadrži 85 % vode, povoljna je za čišćenje tijela od toksina i poticanje metabolizma.
Aromaterapija uz mandarinu
Blagodati eteričnog ulja mandarine uvelike se koriste u aromaterapiji gdje pomaže kod niza tegoba i poremećaja – smiruje tjeskobu i nesanicu, stimulira rad jetre, suzbija razvoj akni, olakšava reumu i artritis te blagotvorno djeluje kod proljeva i zatvora. Ulje je također vrlo prikladno za trudnice jer se izravnom primjenom na koži sprječava razvoj strija.
Mandarina u tegli? Zašto ne!
Ako želite lijepo i dekorativno stablo mandarine u vlastitom domu, zašto ne pokušati?! Za takav uzgoj najprikladnija je južna strana s puno svjetlosti.OVDJE saaznajte kako da vam uspije mandarina u lončanici: zasadite agrum prepun zdravlja
Tijekom zimskog razdoblja treba je unijeti u zatvoren osvijetljen prostor. Ako zbog nedostatka svjetlosti stablo odbaci listove, ogoljele grane treba prikratiti kako bi početkom proljeća iz njih niknuli mladi izdanci.
Agrumi u teglama imaju i dekorativnu svrhu pa je rezidba važna i zbog toga. Krošnja se može oblikovati u kuglasti oblik. Stablo može izrasti do 3 metra visine, a dekorativni listovi i bijeli cvjetovi intenzivnog mirisa (cvate u travnju) oplemenit će svaki interijer.
Od travnja do kolovoza taj se agrum mora gnojiti jednom tjedno, a gnojidbu treba prekinuti u rujnu te ga umjereno zalijevati, odnosno pustiti zemlju da se osuši između dva zalijevanja
Mandarina raste na zimzelenom stablu, a listovi su joj tamnozeleni i šiljasti
S obzirom na njezinu tanku koru, lako se guli i dijeli na kriške te je zbog toga idealno voće za konzumaciju u bilo kojoj prilici.
A njezine dobrobiti doista će vas natjerati da je konzumirate što više.
Dostupna je tijekom rane jeseni i zime, a cjenovno je vrlo prihvatljiva.
OVDJE vam donosimo sjajan recept za kandirane klementine poslastica pravog tradicionalnog stola
Izdvojeno:
> Pri kupnji treba obratiti pažnju da se odabiru zdravi plodovi svijetlo narančaste boje. Na opip plod treba biti težak i “pun”. Čuva se na tamnom i hladnom mjestu (preporučljivo je i u hladnjaku) te tako čuvane mogu trajati do dva tjedna.
Zdravlje iz mandarine
U jednoj mandarini težine oko 110 grama nalazi se 32 miligrama vitamina C, a to predstavlja polovicu od preporučene dnevne količine.
To bogatstvo vitamina C valja iskoristiti jer je on snažan antioksidans koji doprinosi uklanjanju slobodnih radikala koji ugrožavaju zdrave stanice.
Važnost tog vitamina u sintezi kolagena i elastina neprestano se ističe, a s obzirom da te bjelančevine tvore kožu i mišiće, mandarina je idealna namirnica za održavanje ljepote kože.
Također je vrlo prikladan za zacjeljivanje rana te za sprječavanje neurodegenerativnih bolesti, prehlade i gripe. Istraživanja idu toliko daleko da se dovoljan odnosno povećan unos vitamina C povezuje sa smanjenjem učestalosti pojave nekoliko vrsta karcinoma.
Znanstvenici su otkrili da je on posebno važan za smanjenje rizika karcinoma jetre. Naime, pijenje soka od svježe mandarine doprinio je smanjenju rizika od karcinoma jetre ljudi koji boluju od kroničnog virusnog hepatitisa.
Na temelju jednogodišnje studije u koju je bilo uključeno 30 ispitanika oboljelih od virusnog hepatitisa, a koji su svaki dan konzumirali sok mandarine, zaključeno je da na kraju nisu imali znakove razvoja karcinoma jetre.
S druge pak strane, kod 45 sudionika koji tijekom tog razdoblja nisu pili taj sok, a također su bolovali od virusnog hepatitisa, 8,9 posto razvilo je karcinom jetre.
Mandarine također imaju pozitivan utjecaj na kolesterol s obzirom da antioksidansi prisutni u toj voćki mogu sniziti razinu lošeg kolesterola boreći se protiv slobodnih radikala koji oksidiraju kolesterol te uzrokuju njegovo nakupljane na stijenkama arterija.
Osim toga, mandarina je bogata i vitaminom A, odnosno sadrži 16 posto dnevne preporučene doze, te folnom kiselinom, sadržavajući 5 posto preporučene dnevne vrijednosti. Nije zanemariv ni udio kalija i kalcija, kao i magnezija, bakra i željeza.
