Kabineti čuda narodnog muzeja Zadar

Obnavljanje zgrade Kneževe palače u Zadru (Poljana Šime Budinića) i postavljanje prvih izložbi („Kabineti čuda“ u prizemlju i „Šest salonskih priča“ na prvom katu) izazvalo je kod stručnjaka i publike, kako oduševljenje tako i nadu, da će obnovom susjedne Providurove palače, Narodni muzej napokon dobiti dostojan prostor za objedinjenje zbirki i kvalitetan postav.

Svečane dvorane na prvom katu čine ambijentalni stalni postav, kroz koji se prate zadarske plemićke obitelji mahom iz 18. i 19.stoljeća. Relativno mali broj slika i komada namještaja potaknuli su duhovito osmišljene priče, koje dočaravaju zadarsku povijest.

Otvorenjem same zgrade u prizemlje se uselila (10.2.-20.4.2017.) izuzetno šarmantno i inteligentno koncipirana izložba (autorica idejne koncepcije Snježana Vujčić-Karlo, autorice izložbe Ljubica Srhoj-Čerina, S.Vujčić-Karlo, Jasenka Lulić-Štorić,Ivana Dražić,Koraljka Alavanja, Natali Čop i Nevena Štokić, oblikovanje postava Iva Letilović) nazvana „Kabineti čuda narodnog muzeja Zadar“. Naime, termin „kabinet čuda“ (Wunderkammer, Kunstkabinet, Cabinet of Curiosities, Chambre des merveilles i slično) podrazumijeva prva sakupljanja, bez jasnih smjernica, najčešće prema vlastitom ukusu i bez posebnih namjera.

Sakupljači su uglavnom bili plemići i kraljevi (dakle, dobrostojeći ljudi), pa su se tu, uz vrhunska umjetnička djela, nerijetko nalazili kosturi, fetusi u formalinu ili velike školjke… Tek kasnije, gomilanjem i profiliranjem, te su se kolekcije pretvorile u tematske zbirke, vremenom dostupne javnosti. Mada Narodni muzej Zadar ima razdvojene zbirke prirodoslovlja, etnologije, kulturne povijesti i likovne umjetnosti, u „kabinetu čuda“ predstavili su predmete iz pojedinih zbirki u svojevrsnoj zajednici , okupljajući ih oko odabrane ideje. Tako je u prvoj sobi tema „Glazba“ pa su uz glazbala, postavljene ispunjene ptice pjevice, skulpture sviračica, ali i slušačica.

Na taj su se, „malo čudan način“, povezale postojeće zbirke stvarajući duhovitu i zanimljivu priču. Ostali „čudni odnosi“ vezani su uz boje, pa tako sljede crvena, plava, smeđa, zelena i akromatska soba „nakrcane“ slikama i skulpturama iz različitih razdoblja, ispunjenim životinjama, odjećom i obućom,fotografijama, povijesnim predmetima, pa čak i novčanicama odgovarajuće boje.

Ovakav „čudan“ način predstavljanja zbirki Narodnog muzeja Zadar, ne pokazuje samo raznolikost pojedinih zbirki (ukupno 80 000 predmeta), već pričaju o odnosima među predmetima, koji su nam izvan muzejskih institucija posve normalni, a smješteni u kontekst izložbe izazivaju nedoumicu.

Ali, zar i sami nemate u novčaniku novčanicu, na nogama hlače, u kosi bubu i u torbi fotografiju u istoj ili sličnoj boji?

Fotografije: Leo Dovranić
olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti