Koliko je stvarno konoplja nova ili stara biljka?

U današnje vrijeme na repertoaru nam se nudi toliko raznovrsnosti u prehrani, od „raw food“ sirove hrane, mediteranske, vegetarijanske, veganske, niskoglikemijske, bez glutenske prehrane, zatim kombinacije sa fermetiranim voćem i povrćem, bogat izbor smoothija u obliku zamjene jednog obroka, te drugih vrsta prehrane, stoga bismo mogli slobodno reći da je nastupila određena revolucija u prehrani.

Među njima je svakako i sve popularnija konoplja i prehrana sa velikim izborom konopljinih proizvoda.
Ali, koliko je stvarno konoplja nova ili stara biljka?

Uzgajana je i obrađivana u mnogim drevnim civilizacijama preko 12.000 godina, dok arheološki nalazi na temu konoplje datiraju sve do neolitičkog doba (mlađe kameno doba), a najviše nalazišta nalazi se u Kini. Zanimljivo je i da je sam Kristofor Kolombo jedrio brodovima čija su užad i jedra bila napravljena isključivo od konoplje.

Tijekom stoljeća konoplja je postajala sve prisutnija u mnogim industrijama i s vremenom je postala toliko sveprisutna da je američka vlada za vrijeme 2. svjetskog rata zakonom obvezala farmere da sade konoplju jer je uvelike koristila za opremanje vojnika i opreme za vrijeme rata, kada je i napravljen dokumentarac Hemp for Victory, kojeg je financirala vlada SAD-a, u želji da se educira i potakne narod da uzgaja konoplju. U to vrijeme je bivša Jugoslavija bila među 5 proizvođača i izvoznika konoplje u svijetu.

Zašto je bitan ovaj podatak? Zato jer bi konoplja mogla biti odlična zamjena današnjim razvijenim tehnologijama koje su štetne za okoliš, pogotovo industriji plastike i ostalih umjetnih materijala.

Treba naravno pri tome razlikovati industrijsku konoplju od indijske. Industrijska konoplja sadrži nizak udio psihoaktivne tvari THC-a, zakonski dopušten u iznosu od 0,2%, te nema omamljujuće djelovanje. Njeno vlakno, sjeme i ulje su od velike koristi i ljekovitosti. Indijska konoplja je ona koja se koristi kao droga i ima jak psihoaktivni učinak.

Industrijska konoplja

Cannabis sativa znači korisna (sativa) konoplja (cannabis). Koliko je korisna konoplja govori činjenica da su njena vlakna možda najpoznatiji proizvod, dok iza nje ne zaostaju i vrlo korisno sjeme, celuloza, ulje itd. Celuloza se koristi za proizvodnju goriva i papira. Sjeme je pogodno i za ljudsku i životinjsku ishranu. Ulje iz sjemena može se koristiti i kao baza za boje i lakove. Lijek je tinktura ili smjesa od ljepljive smole u cvjetovima i listovima biljke konoplje, a koristi se za različite svrhe.

Konopljino sjeme je vrlo hranjiv izvor proteina i esencijalnih masnih ulja, dok je istovremeno jedino sjeme koje ne sadrži zasićene masne kiseline.
Esencijalne masne kiseline su potrebne ljudskom tijelu kako bi održali ravnotežu hormona, zdravu kožu, kosu, opće zdravlje i dobrobit.
Sjemenke konoplje se sastoje od 25 % proteina, 30 % ugljikohidrata i 15 % netopivih vlakana. Konopljino sjeme sadrži kalcij, magnezij, fosfor, kalij, vitamin A, te je od svog povrća naš najbolji izvor esencijalnih masnih kiselina ( EFA -e ), linolne kiseline ( LA ), linolenske ( LNA ), kao i i gama linolenske kiseline ( GLA ).

Konopljin protein najsličniji je proteinu koji se nalazi u ljudskoj krvi. Iznenađujuće je lako probavljiv i mnogi pacijenti koji imaju problema sa probavom hrane dobivaju preporuku od svojih liječnika za korištenje konopljinog sjemenja.

Ulje koje se dobiva hladnim prešanjem konopljinog sjemenja opskrbljuje ljudsko tijelo sa svim esencijalnim masnim kiselinama. Konopljino ulje ima visoku nutritivnu vrijednost jer je prisutan omjer 3 (omega- 6) : 1 (omega – 3) esencijalnih masnih kiselina, što odgovara ravnoteži potrebnoj u ljudskom tijelu

Između ostalog esencijalne masne kiseline pomažu u kontroli kolesterola, čišćenju arterijskih blokada i jačanju imunološkog sustava. Najpoznatije primjena ljekovitih svojstva od konoplje se koristi kod mučnina i povraćanja, multiple skleroze, grčenja mišića, ozljeda leđne moždine, Alzheimerove bolesti, Tourettovog sindroma, probavnih smetnji, glaukoma, astme, neurodegenerativnih poremećaja, bolesti srca i krvnih žila, kronične upale mjehura, psorijaze i ulceroznog kolitisa.

Konoplja u prehrani

U nekim dijelovima Europe još se uvijek uživa u tradicionalnoj Salezijanskoj juhi od konoplje. U nekim dijelovima Kine prženo konopljino sjeme prodaje se na ulici i u kinima kao zamjena za kokice. U Ukrajini se još uvijek razmjenjuju drevni recepti na bazi konoplje.

Japanci koriste mljeveno konopljino sjeme kao začin. Poljski slastičari i dalje stavljaju sjeme od konoplje u blagdanske poslastice. Maslac od konoplje uskoro će biti dostupan kao zdravija alternativa za maslac od kikirikija (trenutno vrlo popularno u Rusiji).

Konoplja se može konzumirati u hrani u obliku umaka, preljeva za salatu ili se uzima kao dodatak prehrani na žličicu. Toplina će smanjiti prehrambene dobrobiti ulja od konoplje te se zbog toga ne preporuča u kuhanju. Sjemenke konoplje se melju u mlinu te se proizvodi brašno od kojeg se zatim radi kruh, tjestenina i kolači.

Isto tako, sjeme se može koristiti kao zamjena za meso kao što se to već duže prakticira sa sojom. Niti jedan drugi biljni izvor se ne može usporediti sa nutritivnim vrijednostima sjemenke konoplje.

Organizacija za razvoj svijesti, zdravlja, prirode i mira