U Varaždinskoj županiji smjestio se grad Ludbreg, poznat po čudima i legendama, centar svijeta poznat po manifestaciji Sveta nedjelja. Pogađate, radi se o o centru svijeta.
Ovaj malen grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj oduvijek ima dobru prometnu povezanost
Longitudinalni pravci dolinom Drave i transverzalni pravci preko Bilogore, Kalnika i Topličke gore od davnina su spajali Ludbreg s ostatkom svijeta, dok se današnja prometna mreža ponosi Podravskom cestom koja spaja Varaždin i Koprivnicu, putem prema Varaždinskim Toplicama i Novom Marofu koji se spaja na Magistralnu cestu za Zagreb, putem prema Međimurju te mnogim drugim pravcima koji povezuju Ludbreg s okolnim selima i gradovima.
Raskrižje putova od sjevera prema jugu i od istoka prema zapadu i u davna vremena imalo je veliku važnost. Između 6. i 9. stoljeća Rimljani su izgradili monumentalnu Ioviu uz koje se svojevremeno razvilo i naselje. Postojala su i 4 gradišta od kojeg je na jednom, onom najsigurnijem u 11. stoljeću nastao stari grad. Na mjestu Iovie, stanovnici su izgradili naselje koje danas s ponosom nosi naziv Ludbreg.
Legende o Ludbregu
Jedna legenda govori kako je u 11. stoljeću Ludbreg osnovao vitez Lodbring koji se vraćao iz križarskog rata, dok druga legenda govori o tome kako je Ludbreg zapravo dobio ime po izjavi žene koja je šetala obroncima Kalnika i u strahu od Turaka pala u nesvijest.
Dijete joj je ispalo iz ruku, palo niz padinu i došlo u ruke vojnika koji ga je odveo. Žena je u tom trenutku proklela „ludi breg“ i tako je nastalo ime Ludbreg.
Ovo je mjesto inače poznato po brojnim drugim legendama, ali i povijesnim događajima. Jedna od legenda govori o ženi imena Ludbrega koja je pomoću nadnaravnih sposobnosti otjerala vraga iz Ludbrega.
S druge strane zemljine kugle od siline je nastao otok, a na mjestu gdje se to odvilo u Ludbregu i danas izvire voda koja gori.
Ludbrega je inače bila vinogradarka, a Ludbrežani, njezini potomci i danas se ponose vrhunskim vinom koje na njezin rođendan 1. travnja teče čak i fontanom.
Ludbrežani vjeruju kako se upravo ovdje, u centru svijeta združuju sva četiri elementa – voda, zemlja, zrak i vatra kojima se pridružuje i onaj peti ludbreško vino iz gradske fontane.
Zašto je Ludbreg centar svijeta?
Osim što se nalazi na sjecištu brojnih putova, prema jednoj od legendi, upravo iz njega idu krugovi zemaljski na čijim se obodima nalaze važni gradovi i metropole.
Ovo je potvrdio i dr. Erasmus Weddigen koji je uzevši šestar ocrtavao krugove oko Ludbrega i ustanovio da ova legenda «drži vodu».
Uzmimo za primjer okolne gradove Varaždin, Varaždinske Toplice i Koprivnicu koji se nalaze na udaljenosti od 20 kilometara, zatim Zagreb na 69 kilometara, Rijeku na 202 kilometra te mnoge druge gradove čije se pločice mogu pronaći na glavnom gradskom trgu.
Kapela Presvete Krvi Isusove u Ludbregu
Davne 1739. godine učinjen je Zavjet Hrvatskog sabora kojim je bilo rečeno da će izgraditi kapelu u čast Presvete Krvi Isusove u Ludbregu. Tih je godina harala kuga pa su se ljudi obraćali Bogu tražeći pomoć i ozdravljenje. Ludbreg je odabran iz razloga što se tamo u 15. stoljeću dogodilo euharistijsko čudo, a i brojni bolesnici koji su molili za ozdravljenje bili su uslišani.
Euharistijsko čudo iz 15. stoljeća odnosi se na događaj koji se dogodio za vrijeme mise kad je svećenik sumnjajući u dio u kojem stoji kako drži tijelo i krv Kristovu u kaležu umjesto vina zaista ugledao svježu krv. Ta relikvija i danas postoji.
Zavjet Hrvatskog sabora nije odmah bio ispunjen, već je to bilo učinjeno par stoljeća kasnije, točnije 1996. godine kad je završena izgradnja kapele.
Za ispunjenje Zavjeta zalagao se i Alojzije Stepinac kojem je u čast kraj kapelice postavljen i spomenik. U čast «Svete Nedjelje i Krvi Kristove» u Ludbregu se u rujnu održava desetodnevna svetkovina koja završava hodočašćem tisuća vjernika te bogoslužjem.
Bilo radi hodočašća, zanimljivosti, brojnih čuda ili legendi, Ludbreg iz dana u dan posjećuje sve veći broj turista koji se nakon kapljice dobrog vina i ukusnih ludbreških jela zadovoljni vraćaju svojim kućama s fotografijama i uspomenama iz ni manje ni više nego centra svijeta.
Autor: Vedrana Duić Loparić
Fotografije: János Korom Dr.
