Monika Prović – znate li za vinariju Prović i koliko su uspješna njihova vina?

Ljubiteljica i poznanica vina i vinarsta, Monika Prović, odaje nam svoje početke i svoje prave razloga zašto je vino njezino zanimanje, njezina ljubav.

Predstavljajući svoje vino u jednoj zagrebačkoj vinariji osvojila je znanjem i ljubavlju prema ovom božanskom napitku, te s vama dijelimo njezina iskustva i pristup vinima i svojoj vinariji. U svojoj vinskoj priči Monika Prović govori o proizvodnji, vina i mnogim malim tajnama vinarstva uz pokoji dobar savjet.

W: Koje je Vaše zanimanje i kada se desio trenutak odluke za njega?

Magistrirala sam politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Uživala sam stječući široki spektar znanja o filozofiji, političkoj teoriji, javnim politikama, ali sam također uz oca, koji je vrstan poznavatelj vina i vinarstva, usvajala znanje o vinima.

W: U kojem se kraju Hrvatske nalaze vaši vinogradi i kakvo je to podneblje za uzgoj grožđa i proizvodnju vina?

Vinarstvo Prović je mala vinarija iz Opuzena koju s ljubavlju vodimo prvenstveno moj otac, stric, brat i ja, ali je cijela obitelj uključena u proizvodnju i promociju vina, a s osobitim užitkom i ispijanje fine kapljice.

Naši se vinogradi nalaze u dolini rijeke Neretve, na samom jugu Hrvatske. Vinogradi su pozicionirani 2 kilometra od ušća rijeke Neretve okupani suncem gotovo čitavu godinu na tlu oduzetom od mora. Još i danas, ako malo dublje zagrebete u zemlju, možete pronaći ljuskice školjaka kao suvenir na neka minula vremena.

Uzgajamo merlot, cabernet sauvignon i chardonnay, što je pomalo a tipično, jer je većina navikla da s juga dolazi plavac mali, kad su crna vina u pitanju, ali Pelješac nas je već zadužio za izvrsne plavce pa smo se mi odlučili na nešto malo drugačije.

Osim toga u delti Neretve je prije četrdesetak godina bilo zasađeno između milijun i pol do dva milijuna trsova vinove loze na nešto manje od 300 hektara zemlje.
Sorte koje su dale osobito dobre rezultate i koje su bile brand velikog poduzeća PIK Neretve (Poljoprivredno-industrijski kombinat) upravo su merlot i cabernet sauvignon.

Također, moj je otac jedan od prvih vinara koji je zasadio nasade chardonnaya na jugu Hrvatske, a ta svjetska sorta u našim, južnim, sunčanim krajevima daje moćna vina snažnog karaktera.

W: Wish portal je u potrazi za za nekim općim savjetima. Možete li s nama podijeliti svoju mudrost i ponuditi neka bitna pravila u vinarstvu?

Postoje mnoga pravila u vinarstvu koja određuju proces proizvodnje vina, ali dobro vino nije samo tehnikalija, dobro vino je rezultat truda, rada, pažljive njege i ljubavi.

Danas smo bombardirani brojnim vinima iz primjerice Čilea i Argentine koja su proizvedena u velikim inox tankovima i imaju sve, ali nemaju dušu. Jednostavno, nema vrhunskog crnog vina bez odležavanja u drvu.

Vinarstvo je jedna vrsta filozofije života i ne trpi zanemarivanje i nebrigu. Kao što je Baudelaire rekao „Jedne je večeri vino zapjevalo: …/ Znam koliko treba, kada brijeg gori,/Muke, znoja, sunca što prži do kosti,/Da se moja duša I moj život stvori,/Al ja nemam zlobe i nezahvalnosti…“ (Duša vina, zbirka Cvjetovi zla)

W: Kada bi Vam netko rekao: “Nikad nisam čuo za ove vrste vina i možete li mi reći nešto o njima? “, koji bi bio Vaš odgovor?

Jasno je da netko kome vino i vinarstvo nisu u središtu interesa poznaje samo osnovne sorte ili vina, ali ne treba ustuknuti.

Kod vina je važan miris, boja, okus, afteratste, što su sve dijelom odlike sorte, ali uvelike i vinarskog znanja i umijeća.
Zadatak svih vrsnijih poznavatelja vina je širiti vinsku kulturu i promicati spoznaje o „piću bogova“.

W: Što Vaša vina razlikuje od sličnih?

Naša vina dolaze iz vrlo specifičnog okruženja i sa veoma posebnog terroira. Vinogradi su praktički okruženi mandarinama, a spomenuto tlo koje je nekada prekrivalo more još je uvijek slano i puno minerala.

Stoga naša vina imaju izraženu mineralnu notu te objedinjuju temperament juga i eleganciju. MC je kupaža cabernet sauvignona i merlota, vino čvrstog tijela i izražeog bouqueta voćnih mirisa s blagim mirisom dima. Odlikuju ga lijepo izbalansirani tanini i alkoholi.

Chardonnay je pak po mnogočemu jedinstveno vino i veoma različit od onih koji dolaze s kontinenta. Veoma je potentan, izražene mineralnosti i tropskih mirisa.

W: Što je najuzbudljivije na Hrvatskom tržištu vina danas?

Teško je izdvojiti nešto posebno budući da je tržište puno novih, mladih i ambicioznih vinara.

Osobito mi je drago da se i Dalmacija probudila pa tako imamo uzbudljiva vina s Brača, primjerice, obitelji Senjković, od kojih bih osobito istaknula divni rosé od plavca malog, Spoža, budući da se dobar rosé kod nas ne nalazi često.

W: Kada ne pijete hrvatska vina koja su Vam ostala najomiljenija i zašto?

Općenito uživam u fino izbalansiranim vinima, punog i mekanog okusa koje odlikuje užitnost. Ljubiteljica sam talijanskih vina iz poznatih regija Valpolicella, Piemonte, Toscana.

W: Koje biste stvari još željeli učiniti?

Vinska priča je beskrajna priča. Uvijek iznova se nameću novi ciljevi i razvijaju nove ideje. Trenutačno intenzivno razmišljamo o uvođenju nove sorte u asortiman, jednog slatkog, aromatičnog vina.

W: Koju biste osobu najviše željeli vidjeti i upoznati u svom vinogradu ili vinskom podrumu?

Sarah Kemp, urednicu časopisa Decanter i Anthonya Bourdaina, svjetski renomiranog kuhara.

Uz dopuštenje Monike Prović (sve fotografije)
Autor: Diana Mikloš

Facebook Like Button