Donosimo Vam ekskluzivan intervju s Njegovom Ekscelencijom Moulay Abbès El Kadiri.
Njegova Ekscelencija Moulay Abbes El Kadiri prvi je veleposlanik – rezident Kraljevine Maroko u Hrvatskoj od rujna 2012. godine. Ove godine, veleposlanik je predstavio manifestaciju “Dane marokanske kulture, gastronomije i obrtništva”, koja je bila prava prilika za bolje upoznavanje kulture Maroka.
U svoje slobodno vrijeme, Njegova Ekselencija Moulay Abbès El Kadiri bavi se umjetnošću i kistom stvara istinsku ljepotu.
Što smo saznali o Kraljevini Maroko o njezinoj prošlosti, sadašnjosti, kulturi i običajima pročitajte u nastavku.
W: Kako biste ljudima u Hrvatskoj u par rečenica trebali opisati Maroko što biste im rekli?
Maroko je jedna stara država, stara je punih trinaest stoljeća i to kao neovisna država odnosno kao kraljevstvo, a koja je doživjela nasljeđivanje različitih dinastija. Oduvijek je Kraljevina Maroko imala dobre diplomatske odnose u svijetu, još od vremena starog carstva. Ona je prva država u svijetu koja je priznala SAD prije točno dva stoljeća, a Maroko je oduvijek imao odlične diplomatske odnose i s Europom.
Maroko je država jedne vrste konglomerata, zajednica različitih etničkih skupina. Budući da moja zemlja postoji još od vremena osvajanja Arapa prije 13 stoljeća, većina stanovništva su Berberi, Židovi, Muslimani i subsaharski Afrikanaci, koji su došli iz Senegala, Gvineje, Sudana… Površinom se Kraljevina prostire na 710 850 tisuća četvornih kilometara i prvenstveno je turistička i poljoprivredna zemlja. Što se industrije tiče ona zauzima prvo mjesto u svijetu kao izvoznica fosfata i prerađevina fosfata, fosforne kiseline, umjetnih gnojiva i gnojiva, no istaknuo bih da imamo i najveću luku specijaliziranu za sardine budući da je ribarstvo jedan od bitnih segmenata našeg gospodarstva. U ostale proizvodne grane ubrojio bih polje-industriju, obrtništvo kao jako zastupljenu djelatnost, granu tekstila, farmaceutskih proizvoda, elektroničkih komponenti i sve ostale grane industrije.
Maroko je po uređenju kraljevina. Kralj je propovjednik, duhovni vođa svim vjernicima u kraljevstvu i on promovira islamsku toleranciju odnosno i toleranciju u Islamu. Svakako bih još istaknuo da je Maroko stari saveznik zapada, a u dva velika rata sudjelovale su i marokanske trupe. Imamo posebno razvijene i jako dobre odnose s EU. Jedina smo neeuropska država koja ima “napredni status”: sudjeluje u određenim radnjama u vijeću Europske unije.
Taj poseban status koji moja zemlja ima u odnosu s EU daje Maroku određene privilegije, ali i određene obveze. Kao što sam rekao, nismo članica Europske unije, ali smo puno više od jednog strateškog partnera. Blizina Maroka i Europe pridonijela je gospodarstvu moje zemlje, među ostalim i raznim izmještanjima proizvodnih jedinica mnogih europskih tvrtki.
Maroko je uspostavio i privlačnu politiku off-shoringa i to tako da ga je OCDE rangirao kao treću državu po povećanju broja radnih mjesta u sektoru off-shoringa, odmah nakon Estonije i Kine.
W: Što nam možete reći o marokanskoj kulturi? Točnije o običajima, hrani, piću..
Moj otac je uvijek govorio da ne možemo opisati okus voća ako ga nikada nismo probali. Mogu vam ispričati o tradicionalnoj umjetnosti u Maroku u kojoj je najviše zastupljeno obrtništvu koje je djelomično nasljeđe različitog svjetskog utjecaja naročito berberskog, afričkog i andaluzijskog nasljeđa. Andaluzijski utjecaj najviše se očituje u samoj umjetnosti, obrtništvu i gastronomiji. Za zapaziti je da ma gdje god putovali po svijetu uvijek i svugdje ćete naići na jedan marokanski restoran, jer je gastronomija proizvod koji se najlakše izvozi da to tako kažemo. U gastronomiji je opće poznat marokanski kus-kus, tažin, marokanska pastilja i naravno specifični marokanski čaj.
W: Koje poznate osobe žive ili imaju kuće u Maroku?
Zanimljivo je spomenuti da recimo u Hrvatskoj žive neki poznati Marokanci kao što je jedan marokanski poznati slikar koji živi u Istri. Jedan značajan arhitekt traži najpogodnije mjesto u Hrvatskoj kako bi mogao djelovati i raditi na promociji marokanskog arhitekturalnog dijela od izrade specifičnih dijelova i ukrasa od kovanog željeza, šarenih zanimljivih keramičkih pločica, specifičnih marokanskih krovova.
A kod pitanja koji sve svjetski poznati ljudi žive u Maroku to bi pri nabrajanju otprilike izgledalo kao da ste uzeli telefonski imenik. Mnogo je poznatih ljudi tamo živjelo ili žive još uvijek, odnosno Maroko im je druga adresa životnog stanovanja i rada. Tu imamo filozofa, umjetnika, kreatora,…, Svjetski poznat kreator Yves Saint Laurent je imao u Maroku svoju vilu, slikar Matisse pa na primjer famozni DSK (Dominique Strauss-Kahn ) koji je, usput rečeno, i rođen u Maroku, i niz ostalih. Ono što bih ja zapravo ovom prilikom naglasio su gradovi u Maroku, a Tangier, Fes i Marrakech su jedni od njih koji još uvijek privlače najviše zanimanja za život umjetnika, književnika, pisaca, filozofa. Jacques Chirac i gotovo svi francuski predsjednici i premijeri su dolazili i boravili u Maroku. Sir Winston Churchill je često dolazio i boravio u Marrakechu, on je čak bio i slikar-amater pa ima marokanske motive u svojim djelima.
Mnogi svjetski različiti poznati ljudi prenijeli su na taj način svijetu marokansku kulturu i time pridonijeli svijesti o ljepotama te zemlje u svakom njenom segmentu.
W: Imate li uzora u Vašem životu? Osoba koju biste najviše željeli upoznati?
Kad bolje razmislim nemam nekoga koja bih istaknuo kao osobu koja bi mi bila poseban uzor. Možda kad sam bio mali to je bio nogometaš Pele (smijeh..), ali zaista me se teško impresionira.
W: Kako Vam je živjeti u Hrvatskoj i što ste dosad najviše zapazili, što Vas se najviše dojmilo?
Za početak ovog odgovora prvo bih rekao da sam kao veleposlanik Hrvatsku pokrivao u Budimpešti kada je Hrvatska bila pod mojim ingerencijama i kroz taj mandat sam dosta često dolazio u Hrvatsku. Što se tiče konkretno ovog veleposlanstva Maroka u vašoj zemlji ističem da je to otvaranje moja osobna zasluga i da ova ambasada predstavlja mene.
Kroz te česte dolaske u Hrvatsku u društvu prošlog i sadašnjeg predsjednika Hrvatske imao sam prilike putovati i turistički vidjeti mnoge ljepote ove zemlje, a posebno su me se dojmili Brijuni. Budući da sam ja također Mediteranac mogu vam reći da je Hrvatska izuzetna država. Zaista je posebno lijepa, fascinantna po mnogim prirodnim ljepotama i da mi se jako, jako sviđa. Po načinu života naše zemlje su po mnogočemu slične. Obje su mediteranske države i imamo kulturološku bazu koja je zajednička, a jedina granica koja nas dijeli je Mediteran. Ono što se odmah zapazi je hrana, maslinovo ulje, češnjak i sklonost ukusnoj prehrani odnosno spravljanju fine hrane, ali istaknuo bih i muziku.
Što se tiče hrvatskog naroda smatram ih izuzetno simpatičnima i vrlo otvorenima. Postoje tri aspekta hrvatskog naroda koje sam ja osobno zamijetio, a to je jedna discipliniranost, strogost držanja pravila što smatram da je utjecaj još Austrougraskog carstva. Druga nota koja se još vidi je ljubav prema suncu, osunčan život što je utjecaj Venecije i Mletaka i na kraju je treća jedna orijentalna nota, draž hrvatskog naroda koju je razvio pod utjecajem Turaka. Kombinacija tih triju utjecaja daje jednu specifičnost naciji i vašem narodu koja mi se jako sviđa. Hrvati su najviše latinski, slavenski narod.
Iz svega toga skupa sam shvatio da postoji jedan jako veliki potencijal za suradnju između naših dviju država. Između ostalog to je u Hrvatskoj veliki know how i tehnološki potencijal koji Marokancima treba, a s Marokanske strane vidim i znam mnogo toga što bi moglo Hrvatima biti zanimljivo i potrebno. Zbog svega navedenoga stvorila se potreba i jasan razlog zašto u Hrvatskoj ima potrebe za otvaranjem Marokanskog veleposlanstva.
W: Koliko često putujete i koje putovanje sa zadovoljstvom pamtite? Bez čega ne možete na putovanjima?
Što se tiče Hrvatske za mene je pravo otkriće bilo putovanje i otkrivanje Brijuna. Fascinantni su. Svijet sam proputovao već nekoliko puta u svim smjerovima pa je teško nešto posebno izdvojiti, jer je sve lijepo na svoj način. Neke zemlje Azije su interesantne i posebno privlačne, ali iskreno sklon sam Africi i subsaharskom dijelu koji je potpuno magičan i koji je zaista čaroban.
Predmet bez kojeg ne mogu biti na putu je moj IPhone.
W: Koju zemlju želite posjetiti, a još niste imali priliku i zašto?
Država koju još nisam posjetio, a zaista bih to želio, je Turska. Naročito zato što je moja baka porijeklom iz te zemlje. Zaista želim vidjeti tu zemlju.
W: Da li ste skloni eksperimentiranju pri odabiru nove hrane na putovanjima i što ste neobično kušali?
Volim isprobavati razne okuse i volim jesti dobru hranu, a neobično mi je bilo kušati i jesti neku hranu u Aziji i u Africi konkretno u Aziji sam jeo “Carachi” i iskreno ne znam točno što su mi servirali i pripravili, ali bilo je jako fino. U Africi sam jeo rep krokodila spravljen na roštilju i oduševio se tom, za mene, poslasticom. Mogu reći da je to pravi specijalitet.
W: Uvijek ste odlično odjeveni. U kojoj odjeći se osjećate najugodnije i da li imate najdražeg kreatora?
Zahvaljujem na komplimentu. Eleganciju sam naslijedio od mog oca. Znamo da odijelo ne čini čovjeka, ali ono što je uvijek bitno je da je čovjek dobro odjeven, lijepo odjeven, jer se tada i on sam dobro osjeća.
Što se kreatora tiče postoji jedan Talijan koji je svoju veliku svjetsku modnu karijeru započeo u Maroku, a zove se Francesco Smalto. On je danas svjetski poznat u svijetu mode.
W: Koje su Vaše želje i interesi u budućnosti?
Moja velika želja je da uspijem u svom mandatu u svojoj misiji koja mi je dana kada sam došao u Hrvatsku. Prvenstveno to znači povećanje suradnje između naših zemalja i u trgovinskoj i u svim drugim domenama, apsolutno u svim aspektima ljudske djelatnosti. Želim postići i napraviti napredak i razmjenu svega dobroga. Mi imamo jedan jako, jako ambiciozan program suradnje i nadam se da ćemo ga uspješno realizirati. Jedan od segmenata tog programa je osnovati poslovno vijeće, poslovni marokansko-hrvatski savjet putem kojeg će se realizacija i razmjena puno lakše odvijati. Kad govorimo o razmjeni onda mislim i na segment zdravlja i školstva, stipendija, sporta,.. dakle sve je uključeno u tu razmjenu.
Autor intervjua: Diana Mikloš
Fotografije: Tomislav Gojšić
Galerija slika
