Olgine recenzije

Za Marie Chouinard koreografija je avantura

Trećeg i ujedno mojeg posljednjeg dana boravka (4.4.2019.) na 16.Beogradskom festivalu igre (22.3.-12.4.2019.) imala sam priliku odgledati kanadsku (Montreal) Kompaniju Marie Chouinard i njihovu najnoviju predstavu sastavljenu od sola i dueta pod nazivom „Radikalna snaga“.

Tijelo pamti

Drugog dana boravka na 16.Beogradskom festivalu igre (22.3.-12.4.2019.) imala sam priliku vidjeti (3.4.2019.) predstavu „Korak“ talijanske koreografkinje Ambre Senatore, voditeljice Nacionalnog koreografskog centra Nantes (Francuska).

Vrtnjom do sebe

U svojem šesnaestom izdanju Beogradski festival igre (22.3.-12.4.2019.) ponudio je publici šesnaest skupina koje njeguju suvremeni ples, a kako dolaze iz jedanaest zemalja mogu se pratiti različita koreografska promišljanja.

Od dubina do visina

Među najvažnije kulturne događaje 20.stoljeća u Zagrebu (Hrvatskoj/Jugoslaviji) možemo ubrojiti utemeljenje međunarodnog festivala posvećenog suvremenoj, eksperimentalnoj i avangardnoj glazbi nazvanog Muzički biennale Zagreb.

Na crnoj mutnoj Savi

Kazališna družina „Smješko“ pripada u kazališne beskućnike ili ljepše rečeno, svaka joj je pozornica dom.

Oda posvećena dodiru

Zanimljiva je i znakovita pojava da većina punoljetnih kazališnih posjetitelja, koji svojevoljno, dakle bez prisile i ucjene, dolaze na predstave, uoči početka predstave nužnim smatraju saznati njezino trajanje.

Od „Hutnessa“ do „Vrta svetog Franje“

U organizaciji Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar u izlagačkom prizemlju Kneževe palač u svojoj se slikarskoj raskoši raširio Antun Boris Švaljek (1951.) čija se izložba pod nazivom „Harmonija“ može razgledati od 5.3.-2.4.2019.

Svježina slikarskog rukopisa

Slikara Matka Vekića (1970.) još uvijek nazivamo mladim umjetnikom,

Gandhi: „Oko za oko i cijeli bi svijet bio slijep“

Zagrebačko kazalište mladih, Kazalište „Mala scena“, Teatar „Tirena“, „Montažstroj“ i još po neka kazališna skupina pokušavaju kroz svoje predstave propitivati probleme mladih ljudi, uglavnom tinejdžera pri susretu s društvenim izazovima.

Krležina Leda u Šibeniku – Aurel: „Ona specifična gnjiloća naranče…“

Koliko god redatelji istraživali ili na poseban način „iščitavali“ Krležine drame i uporno posezali za manje izvođenim tekstovima, publika voli one iz takozvanog glembajevskog ciklusa.