Splitski sociolog kome je novinarstvo vokacija, a „lijepa književnost“ iskorak na „mekše“ tlo pisane riječi , Ivica Ivanišević (1964.), napisao je nedavno „krimić“
Rusko-gruzijski pisac Grigorij Šalvovič Čhartišvili (1956.) dobro je poznat hrvatskim čitateljima, ali pod imenom Boris Akunin, kako od 1998. potpisuje svoje romane.
Ime britanskog književnika Rudyarda Kiplinga (1865.-1936.) neraskidivo je vezano uz dječaka Mowglija u planetarno poznatoj „Knjizi o džungli“
Prije nekoliko godina pisala sam o (hvalevrijednoj) sklonosti pojedinih izdavačkih kuća određenim autorima, pa sam tada spomenula nakladnika „Mozaik knjiga“
Periferni prostori, autorski projekti, zdušne izvedbe i slične „etikete“ opisuju sadašnji trenutak nezavisne kazališne scene (domaće, ali vjerojatno i šire)
Svojim je izdavačkim programom zagrebački nakladnik „Edicije Božičević“ odavno stekao povjerenje čitatelja, pa pojava novih/nepoznatih autorskih imena u njima ne izaziva dvojbu nego pobuđuje znatiželju.
Pomno prateći (nelogične) epidemiološke mjere, izdavači su predstavljanja svojih knjiga iz knjižnica premjestili u „krčme“ (kavane, kafiće, restorane, buffete) ili ispred njih
Mladu populaciju u pravilu doživljavamo kao dinamičnu i spremnu za akciju, jer oni drugi, tiši i drugačiji, puno su manje primjetni.
Svojim izlagačkim programom Hrvatsko dizajnersko društvo daje izuzetan doprinos spoznaji o povijesti zagrebačkog i hrvatskog dizajna
Nedostatak novaca i loši uvjeti rada nisu omiljeni među kazališnim (i inim) umjetnicima, ali iskustvo i statistika pokazuju da su upravo ti elementi poticajni pri nastanku zanimljivih ostvarenja.
„Izgubljen, bez osmjeha, bez riječi, usamljen, bez dodira i zagrljaja, s maskom na licu, ostale su mu samo oči, sjajne, mokre, treperave.
Krilatice poput „Snađi se druže! “ ili „Pomozi si i Bog će ti pomoći“ vjerojatno su posljedica ljudskih iskustava