Olgine recenzije

Njemački književnik Michael Ende (1929.-1995.) svoje, najčešće dječje, čitatelje očarava romanima krcatim čudnim bićima koja ulijeću u fantastične situacije u neočekivanim okruženjima.

Ksenija Kušec (1965.), arhitektica, saksofonistica i književnica (kako je opisana na kraju knjige), ušuljala se u moj život preko knjiga „20 plus 1 najbolja priča“ koje su godinama izlazile u sklopu projekta Brod knjižara – brod kulture.

Izdavačka kuća „Zagrebačka naklada“ pokrenula je svojedobno „Biblioteku 300“ s podnaslovom „zaboravljeni klasici“ kako bi pred suvremene čitatelje dovela književna dijela koja imaju razlog nastaviti živjeti

Ljubitelji dobre i zanimljive priče, čitatelji koji vole da se stvarna mjesta, povijesni događaji i postojeći likovi umataju u maštovitu odjeću i da je sve to ispripovijedano skladno, duhovito i s po nekim neočekivanim iskorakom, neće moći odvojiti ruke, oči i srce od romana američkog književnika Amora Towlesa (1964.) „Plemeniti gospodin u Moskvi“

Na samom početku romana „Jedina priča“ („The Only Story“, preveo Igor Buljan, Opus Gradna, 2018.) saznajemo da budući ljubavni par čine devetnaestogodišnji student Paul Roberts i četrdesetosmogodišnja kućanica

Engleski književnik Julian Barnes (1946.) pripada među najzanimljivije i najplodnije suvremene književnike, a za ljubitelje književnosti koji ga ne mogu čitati u originalu postoje prijevodi njegovih romana na hrvatski jezik

Humoristički intonirana knjiga „Tajni dnevnik Hendrika Groena (83 godina i ¼)“pojavila se 2014., pa kako je ubrzo prevedena na brojne jezike

Časteći nekoga riječju „čarobnjak“ uglavnom mislimo na onoga (nikada onu) tko može izvesti nadnaravne, u pravilu pozitivne, pojave.

Ponekad neobičnost ljudskih života istovremeno budi sućut i izaziva divljenje. To bismo mogli reći za život gluhe slikarice Slave Raškaj (1877.-1906.), koja je u svojim slikama, posebice akvarelima, ostvarila zapanjujući svijet.

Prije službenog uplovljavanja u Luku različitosti, kako su titulirali Rijeku, Europsku prijestolnicu kulture 2020., otvarane su izložbe koje su pokazivale posebnost ovog „grada koji teče“ i ljudi koji su u takvom gradu stasali.

Spoj bajkovitosti i životne situacije činilo je priču o Pepeljugi čestom inspiracijom dramskog, glazbenog i baletnog uprizorenja.

Opera „Pepeljuga“ francuskog skladatelja Julesa Masseneta (1842.-1912.) okupila je studente zagrebačkih umjetničkih akademija