Olgine recenzije

Pametna ispitna izložba

U neposrednoj blizini zagrebačke Akademije dramske umjetnosti nalazi se neveliki izložbeni prostor nazvan Galerijaf8 (Trg RH 8) čija je namjena predstavljanje mladih autora, polaznika ADU.

Za Marie Chouinard koreografija je avantura

Trećeg i ujedno mojeg posljednjeg dana boravka (4.4.2019.) na 16.Beogradskom festivalu igre (22.3.-12.4.2019.) imala sam priliku odgledati kanadsku (Montreal) Kompaniju Marie Chouinard i njihovu najnoviju predstavu sastavljenu od sola i dueta pod nazivom „Radikalna snaga“.

Tijelo pamti

Drugog dana boravka na 16.Beogradskom festivalu igre (22.3.-12.4.2019.) imala sam priliku vidjeti (3.4.2019.) predstavu „Korak“ talijanske koreografkinje Ambre Senatore, voditeljice Nacionalnog koreografskog centra Nantes (Francuska).

Od dubina do visina

Među najvažnije kulturne događaje 20.stoljeća u Zagrebu (Hrvatskoj/Jugoslaviji) možemo ubrojiti utemeljenje međunarodnog festivala posvećenog suvremenoj, eksperimentalnoj i avangardnoj glazbi nazvanog Muzički biennale Zagreb.

Na crnoj mutnoj Savi

Kazališna družina „Smješko“ pripada u kazališne beskućnike ili ljepše rečeno, svaka joj je pozornica dom.

Oda posvećena dodiru

Zanimljiva je i znakovita pojava da većina punoljetnih kazališnih posjetitelja, koji svojevoljno, dakle bez prisile i ucjene, dolaze na predstave, uoči početka predstave nužnim smatraju saznati njezino trajanje.

Od „Hutnessa“ do „Vrta svetog Franje“

U organizaciji Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar u izlagačkom prizemlju Kneževe palač u svojoj se slikarskoj raskoši raširio Antun Boris Švaljek (1951.) čija se izložba pod nazivom „Harmonija“ može razgledati od 5.3.-2.4.2019.

Svježina slikarskog rukopisa

Slikara Matka Vekića (1970.) još uvijek nazivamo mladim umjetnikom,

Gandhi: „Oko za oko i cijeli bi svijet bio slijep“

Zagrebačko kazalište mladih, Kazalište „Mala scena“, Teatar „Tirena“, „Montažstroj“ i još po neka kazališna skupina pokušavaju kroz svoje predstave propitivati probleme mladih ljudi, uglavnom tinejdžera pri susretu s društvenim izazovima.

Krležina Leda u Šibeniku – Aurel: „Ona specifična gnjiloća naranče…“

Koliko god redatelji istraživali ili na poseban način „iščitavali“ Krležine drame i uporno posezali za manje izvođenim tekstovima, publika voli one iz takozvanog glembajevskog ciklusa.