Trend “natural indulgence” ulazi u sve pore gastronomije, ali i mode te industrije ljepote kao odgovor na pitanje kako biti u harmoniji sa samim sobom i svijetom koji nas okružuje.
Briga o zdravlju i užitak spajaju se u sve većem svjetskom trendu koji sugerira da možemo biti zadovoljni i napraviti nešto dobro za sebe, bez grizodušja.
Tržište novog doba sve više zanima društveno odgovorna i ekološki prihvatljiva ponuda koja inzistira na proizvodnji kroz uštedu energije, savjesno iskorištavanje otpada i promišljenu nabavku sastojaka.
Definicija zdrave hrane posljednjih se godina nepovratno mijenja
Dok su osamdesete obilježili proizvodi s malo ili ništa masnoće, danas ne uzimamo zdravo za gotovo “light” artikle jer znamo da se okus kompenzira kojekakvim aditivima i šećerima.
Tajni jezik na etiketama proizvoda nove generacije demistificiraju, odbijajući staviti u košaricu hranu, piće ili kozmetiku koje sadrže sastojke što se ne uklapaju u ideju ugađanja osjetilima, ali i potrebama organizma.
“Previše sastojaka na deklaraciji? Ne, hvala!”, moto je izbirljivih kupaca koji ne troše novac ako ne mogu izgovoriti nazive sastojaka, a proizvođači su ih odlučili poslušati.
Obožavana čokolada
Jedan od sjajnih primjera kako se tržište mijenja je čokolada, koja je prije desetak godina predstavljala “veliko ne” svima koji brinu o zdravlju. Danas je taj predmet žudnje zdraviji no ikada s visokim postocima kakaa, vrhunskim sastojcima, pa čak i ambalažama koje sugeriraju da se radi o delicijama u malim pakiranjima.
Manje postaje više jer se uklapa u nutricionistički plan pa nema straha da će narušiti zdravlje
Prirodno, organsko, bez glutena, GMO-a i po mogućnosti, lokalno, puni sve više polica u trgovinama.
Jedan od razloga je porast kupnje iz naslonjača, a dok surfamo internetom lako je provjeriti naručujemo li ono što doista želimo.
Pametni telefoni također pružaju obol izbirljivoj i promišljenoj nabavci jer se u nekoliko klikova sve može saznati na licu mjesta – Google nudi brzinski odgovor na pitanja je li guar guma štetna ili što istraživanja sugeriraju o ksilitolu.
I gastroblogeri koji se bave testiranjem proizvoda imaju poneku mudru o raznim temama koje se tiču zdravlja, a recenzije, iskustva i diskusije o pojedinim proizvodima dostupni su na društvenim mrežama.
Restorani prestaju biti mjesta gdje se odlazimo dobro najesti za što manje novca te pojesti hranu kuhara kojima ne znamo ime. Uloga tanjura i čaša je buđenje znatiželje kroz kreacije chefova što kuhaju u skladu s vremenom i prostorom, a njihov je potpis postao puno relevantniji od vlasnika koji drži restoran.
Osvježenje se traži i na svjetskoj barskoj sceni
Koktele s puno šećera i alkohola polako guraju u drugi plan lakše inačice. Osluškujući trendove, miksolozi sve više koriste gazirane prirode mineralne vode ili soda vodu, a u čašama i bilježnicama s receptima češće se pronalaze voćne (ili povrtne) varijacije na temu, s prirodnim, domaće pripremljenim ekstraktima i drugim dodacima koji čine koktel posebnim.
Tržište traži što niže postotke alkohola, a jedan od odgovora na to su upravo spritzevi, kokteli koji se u sve većem broju mogu kupiti i u trgovinama, a ne samo piti u barovima.
Vino, pivo, čajevi i sokovi također sadrže sve manje aditiva kako bismo mogli okusiti prirodno, istraživati raznovrsne okuse i upustiti se u avanturu otkrivanja što nama najbolje odgovara, a ne slijepo slijediti trendove, te pritom biti društveno odgovorni i imati suosjećanja prema Planeti.
Tekst: Iris Pinjuh
