Otok Korčula – komadić raja Jadranskog mora

Ako ste u potrazi za nezaboravnim odmorom ovog ljeta, pravo je vrijeme da vrhunac sezone provedete na jednom od najljepših otoka Jadranskog mora i ludo se zaljubite u Korčulu.

Otok pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji pružajući se usporedno s kopnom smjerom zapad-istok. Površina od 270 km kvadratnih čini ga šestim, a populacija od 16 000 stanovnika drugim najnaseljenijim otokom u Hrvatskoj.

U gradu Korčuli živi preko 3000 stanovnika i glasi kao jedan od najbolje očuvanih gradova Sredozemlja.

U potpunosti je prekriven mediteranskom florom i borovom šumom zbog čega su ga grčki kolonizatori nazvali „Crna šuma“. Obala cijelog otoka skriva mnogobrojne zaljeve i uvale koje su idealan izbor za one koji traže miran odmor u savršenom ambijentu netaknute prirode i kristalno čistog mora.

Sjeverna obala je razmjerno niska i lako pristupačna, a na njoj se nalazi nekoliko luka: Korčula, Banja, Račišće, Vrbovica, Babina i Prigradica.

Na južnoj, prilično strmoj ali razvedenijoj obali smjestila su se mnogobrojna sidrišta: Zavalatica, Rasohatica, Orlanduša, Pavja luka, Pupnatska luka, Prižba, Gršćica i Brna. Najveća mjesta na otoku su grad Korčula, Vela Luka i Blato.

Burna povijest

Povijest Korčule ostala je zapisana u kamenu o čemu svjedoči gotovo svaki komadić ovog jedinstvenog otoka. Godine 1000. mletački dužd Petar II. Orseolo zauzima dalmatinske gradove i otoke pa tada pod vlast Venecije dolazi i Korčula.

Nakon Napoleonovog rušenja Venecijske Republike, Dalmaciju na kraće vrijeme zauzima Austrija, zatim ubrzo dolaze Francuzi i Englezi da bi konačno pripala Austrijskoj upravi pod kojom ostaje sve do kraja I. svjetskog rata.

Pod talijanskom je okupacijom od 1918. do 1921. te od 1941. do 1943., a pod njemačkom od 1943. do 1944. godine. Nakon 1945. godine Korčula postaje dio SR Hrvatske u Jugoslaviji, a njenim raspadom 1991. postaje dio Hrvatske.

Sve zanimljivosti o povijesti otoka možete doznati u Gradskom muzeju Korčula.

Rodno mjesto Marka Pola

Glavno središte otoka Korčula njegov je istoimeni grad koji se sastoji od starog dijela na malom poluotoku, baroknog predgrađa koji se nalazi pod starim zidinama i novih dijelova rasprostranjenih uz obalu.

Najveća zanimljivost grada je kuća koja je pripadala obitelji Polo i za koju se vjeruje da je u njoj 1254. rođen Marko Polo – venecijanski pisac, trgovac i istraživač.
Međutim, iako su povjesničari složni u činjenici da je rođen u Mletačkoj Republici, točno mjesto njegova rođenja ostaje predmetom nagađanja.

U gradu Korčuli možete razgledati izložbu o detaljima njegovih brojnih putovanja. Osim Muzeja Marka Pola, vrijedi razgledati i Opatsku riznicu s brojnim religijskim predmetima, Muzej ikona s bogatom zbirkom vjerskih ikona te Muzej Maksimilijana Vanke – poznatog hrvatskog slikara.

Najpoznatije plaže

Zbog stjenovite obale, na otoku ne postoji velik broj plaža kao na drugim okolnim otocima, ali taj nedostatak umanjuje njegova dužina od 180 km koja će vam zagarantirati pronalazak idealnog mjesta pod suncem.

Plaža Vela Pržina u blizini Lumbarde, najpopularnija je pješčana plaža s barom i odbojkaškim igralištem, a u neposrednoj blizini možete povoljno parkirati i svoj automobil.

Plaža Pupnatska luka jedna je od najljepših plaža otoka Korčule. Vrlo je pristupačna zahvaljujući novouređenoj cesti koja vodi iz mjesta Pupnat, starog naselja u unutrašnjosti otoka.

Na plaži se nalaze dva manja restorana i nekoliko izvora pitke vode, koji nude osvježenje čak i u najvrućim ljetnim danima. Plaža Bilin Žal nalazi se nešto bliže središtu Lumbarde od Vele Pržine. Omiljeno je kupalište mještana, pogotovo onih s malom djecom zbog plitkog ulaza u more.

Pješčana plaža Tatinja nalazi se samo nekoliko minuta hoda istočno od središta Lumbarde. Plaža gleda na poluotok Pelješac i otočiće Vrnik i Gubavac.

Plaža Istruga je mala pješčana plaža smještena u uvali Istruga u kojoj se nalazi restoran te sportsko-rekreativni centar s dva teniska terena.

Jedinstveno ljekovito nalazište

Šezdesetih godina prošloga stoljeća počinje razvoj suvremenog turizma otoka, s naglaskom na zdravstveni turizam. Uvala Kale u Veloj Luci mjesto je jedinstvenog nalazišta ljekovitog mulja na Jadranu, a na dnu same uvale nalazi se i izvor radioaktivne vode Kalac.

Dokazano je kako ovaj mulj pomaže kod različitih reumatskih bolesti, raznih deformacija kralježnice, kožnih oboljenja, ali i kod problema ženske neplodnosti.

Narodni običaji i tradicija

Uz bogato arhitektonsko naslijeđe iznimno je važno istaknuti bogatu folklornu baštinu. Stoljećima je lokalno stanovništvo čuvalo poznate viteške igre: Kumpaniju u Veloj Luci, Blatu, Smokvici, Čari i Pupnatu; Morešku u gradu Korčuli i Mostru u Žrnovu.

Moreška je tradicionalna romantična viteška igra u kojoj dvije strane bore za djevojku, a temelji se na korijenima tradicionalnih mediteranskih priča i legendi. Kumpanija je viteška igra s još bogatijim plesnim figurama poznatim i iz niza drugih europskih plesova.

Uz njih, na otoku Korčuli sačuvani su i brojni drugi popularni narodni plesovi, te mješoviti, ženski i muški klapski napjevi.

Gastronomija

Iako je život na otoku oduvijek bio skroman, na Korčuli se ipak razvila ukusna i raznovrsna domaća kuhinja. Osnovna baza gotovo svih jela je domaće maslinovo ulje. Budući da vina ima u izobilju, ono je također značajno u prehrani stanovništva i to ne samo kao piće već i kao začin.

Od mesa se najviše priprema janjetina, kozletina i ovčetina, a mnogo češće se priprema riba. Za najsvečanije prigode peku se “prikle” (prženi uštipci od suhog grožđa i badema), „cukarini“, „klašuni“ (kolači punjeni bademom), „krokanti“ (mljeveni bademi u prženom šećeru), “hroštule“ i „kotonjate“ (žele od dunja).
Sve spomenute specijalitete možete kušati u restoranima, slastičarnicama i konobama otočnih mjesta.

Povezanost s kopnom

Otok je s kopnom povezan na više načina pa tako postoji dnevna povezanost trajektom s poluotokom Pelješcem (Orebić), a prema Pelješcu voze i motorne brodice za Orebić, Kućište i Viganj.

Trajektna „brza“ linija nekoliko puta dnevno povezuje grad Korčulu sa Splitom, Hvarom i Dubrovnikom, a postoji i dnevna trajektna veza iz Vele Luke za Split, Lastovo i obratno.
Također, autobusima su povezana sva otočna naselja, dnevno s Dubrovnikom, te nekoliko puta tjedno sa Zagrebom.

Autor: Mikela Penđer