Pivo najomiljenije ljetno osvježenje

„Nije sve, nije sve tako sivo, kad imaš s nekim otić’ na pivo“!

Kratka povijest piva

Još su Stari Egipćani, Babilonci i Sumerani spravljali pivo, a u Mezopotamiji je polovina uroda ječma bila namijenjena upravo tome. Dakle, prvo pivo je nastalo prije otprilike 5000 godina i od tada ne prestaje osvajati svijet.
Iz Mezopotamije se znanje o proizvodnji piva proširilo na Europu, a u Sjevernoj Europi, gdje je klima prehladna i nije moguće uzgajati vinovu lozu koja bi davala vino, pivo je postalo omiljenim napitkom.

Vrste piva koje danas poznajemo

Osnovna podjela piva ovisi o načinu fermentacije, a to su ale i lager. Od njih su najznačajnije vrste piva: Belgijsko samostansko pivo, Belgijski zlatni ale, Stout, Imperial stout i Kriek. Naravno u današnjem svijetu postoji mnogo svjetski različitih piva koje pronalaze svoje potrošače diljem cijelog svijeta.

U kojim zemljama ljudi najviše piju pivo

Do današnjeg dana pivo je tako postalo nacionalnim pićem u Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Kako je sirovina za proizvodnju piva, ječam, jeftinija i jednostavnija za uzgoj te je sam postupak proizvodnje jednostavniji, pivo je postalo piće za narod, dok je vino bilo rezervirano za dobrostojeće i bogate.

Tako su Stari Grci i Rimljani smatrali da je pivo piće barbara koje ne znaju uzgajati vinovu lozu. No i nakon pada Rimskog Carstva pivo je ostalo važno, proizvodilo se u samostanima, podizane su pivnice, a u Velikoj Britaniji nije bilo podložno porezu jer se smatralo hranom. Ipak, tek u srednjovjekovnoj

pivo
 

Hmelj kao glavni sastojak

Njemačkoj će dvije inovacije promijeniti pivo i učiniti ga onim što danas jest: hmelj i lager. Prije hmelja su se u pivo dodavali razni začini poput ružmarina, stolisnika, mirte, kako bi odgodili kvarenje i zamaskirali neugodne okuse koji su nastajali uslijed oksidacije i kvarenja.

Dodatak hmelja pivo obogaćuje okusom i istovremeno sprječava mikrobno kvarenje. Od davnina se fermentacija piva odvijala u nekontroliranim uvjetima i trajala je svega nekoliko dana, no u Bavarskim Alpama osmislili su novi način proizvodnje piva.

Fermentacija se odvijala u mračnim i hladnim špiljama i trajala je tjedan dana i više i nakon toga bi pivo moralo odležati na ledu nekoliko mjeseci.

Spora i hladna fermentacija daje pivi karakterističan blagi okus i bistrinu. Od tuda se ovaj novi način proizvodnje proširio na Češku, Dansku, SAD dok su u Engleskoj i Belgiji ostali vjerni originalnoj recepturi i pripremi pri višim temperaturama, a ale je izvorni engleski naziv za takvo pivo.

piva

Autor: Magistra nutricionizma Marina Jakšić

Facebook Like Button