Zagreb u zoru – povijesna jezgra Zagreba koju volimo

Donosimo vam neke od centralnih, kultnih zagrebačkih lokacija koje teško možete zamisliti potpuno prazne, bez njegovih sugrađana, sve češćih turističkih grupa.
Vodimo vas kroz Zagreb, uz kratke povijesne crtice, i njegove žile kucavice koje su preko dana u normalnim vremenima vrvile ljudima, a koje sada, nadamo se samo u kratkim trenucima, žive u samoći.

Glavna zagrebačka tržnica Dolac čeka svoje „kumice“ i prve kupce

zagreb-dolac

zagreb-dolac-stepecnice
Nekoć se prva gradska tržnica nalazila ispred Katedrale da bi kasnije bila premještena na sam Trg bana Josipa Jelačića. Nova gradska tržnica Dolac svečano je otvorena 1930. godine, a sagrađena je na čak tri etaže te je nastala kao ideja gradskog građevinskog nadsavjetnika Karla Vajde u izvedbi arhitekta Vjekoslava Bastla.

Danas je to jedna od najposjećenijih gradskih tržnica koja je uvrštena u obvezan obilazak posjetitelja Zagreba svih turističkih vodiča.

Kamenita vrata

zagreb-kamenita-vrata
Kamenita vrata su nekoć bila jedna od glavnih ulaza u stari Zagreb grad koja su se zaključavala već u 10 sati navečer, a bila su i dio nekadašnjeg obrambenog sustava zidina grada i kula zagrebačkog naselja.

Unutar kule nalazi se kapela s čudotvornom slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba. Slika Majke Božje najpoznatija je po tome što je prema legendi ostala netaknuta unatoč velikom požaru koji je poharao dio grada 1731. godine.

Od tada se u ovoj otvorenoj kapeli pale svijeće, i održavaju mnoge skupne molitve, a običaj je da mnogi vjernici postavljaju pločice zahvale svojoj zaštitnici nakon uslišane molitve.

Ulazi u robnu kuću, u najdužoj gradskoj ulici Ilici, koja očekuje prve posjetitelje

zagreb-nama-izlog
Ilica je glavna zagrebačka ulica koja je prvi put rasvijetljena 1863. Godine, a dolaskom tramvajske pruge postaje prava trgovačka ulica.

Iako su bili prisutni u Zagrebu još od kraja devetnaestog stoljeća dvojica bečkih trgovaca Carl Kastner i Herman Öhler 1913. godine su dobili dozvolu da preurede i prenamjene kuću u Ilici za trgovačku kuću.

Prolaz Oktogon čeka odjek koraka svojih prvih jutarnjih prolaznika

zagreb-oktogon
Prolaz Oktogon je bio prvi natkriveni zagrebački prolaz koji spaja Trg Petra Preradovića poznatiji pod nazivom Cvjetni trg i Ilicu a nalazi se u zgradi nekadašnje „Prve hrvatske štedionice“.

Savršen primjer prolaza u kojem su smješteni mnogobrojni dućani, prolaz koji spaja dva centralna mjesta u gradu.

Trg Nikole Šubića Zrinskog, popularni Zrinjevac, najsretniji je uz osmjeh stanovnika grada

zagreb-zrinjevac
Zrinjevac je fascinantno lijep perivoj koji je dio zelene ili Lenuzzijeve potkove u središtu grada. To je park koji služi za opuštanje i laganu šetnju u sjeni stoljetnih platana i šum vodoskoka uz umirujeće zelenilo trave. Na njegovom sjevernom dijelu nalazi se metereološki stup postavljen 1884. godine, kao dar vojnog liječnika dr. Adolfa Holzera.

zagreb-u-zoru

U centralnom dijelu parka smješten je otvoreni glazbeni paviljon od 1891. godine dok rubove parka krase prekrasne palače. Na južnom dijelu Zrinjevca smiještena su poprsja mnogih značajnih ličnosti: Julija Klovića, Andrije Medulića, Krste Frankopana, Nikole Jurišića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Ivana Mažuranića.  

Pruga zagrebačkog gradskog tramvaja u Praškoj ulici koja čeka prve putnike

zagreb-tracnice

zagreb-stajaliste

zagreb-tramvaj
Davne 1891. godine na ulicama grada Zagreba pojavili su se prvi tramvaji na konjski pogon koji su vozili od Kvaternikovog trga, preko Vlaške, trga Josipa bana Jelačića i Ilicom do Pivovare.

Ubrzo po otvaranju glavnog dijela pruge slijedio je i odvojak prema Trgu kralja Tomislava na kojem se i dan danas nalazi jedna od najljepših europskih zgrada koja je dio ulaza u Glavni željeznički kolodvor. 1910. godine konji zauvijek odlaze u mirovinu a tramvaje pokreće struja. S početnih 8 kilometara tramvajska mreža danas se prostire na 116 kilometara spajajući i rastući zajedno s gradom.

Katedrala voli svoje vjernike i očekuje prve jutarnje kolone turista

zagreb-katedrala
Bogata povijest katedrala, najznačajnijeg spomenika, ne samo grada Zagreba nego i cijelog dijela Hrvatske seže u daleko XII stoljeće. Nakon niza preuređenja i nadogradnje u 17. stoljeću postavljen je zvonik, a svoj današnji izgled dobiva tijekom 19. stoljeća kada je obnavlja arhitekt Herman Bollé.

Tada je bio srušen veliki dio obrambenih zidina koji su okruživale Katedralu te se tako dobio otvoreni, prekrasan pogled na pročelje te najznačajnije kulturne i crkvene građevine grada Zagreba koja je neizostavan dio razgleda.

Hrvatsko narodno kazalište uvije spremno za prolaznike i svoje gledatelje

zagreb-kazaliste
1895. godine zgradu Hrvatskog narodnog kazališta svečano je otvorio car Franjo Josip I. Zgrada je izgrađena na tadašnjem rubu grda, praktički u kukuruzištu no baš ta lokacija je određena zbog veličine zgrade.

Neki su tadašnji čelnici grada držali da je bolje da se zgrada kazališta gradi u „centru“ tadašnjeg Zagreba na Gradecu, no nasreću prevladalo je mišljenje da Zagreb zaslužuje veliko gradsko kazalište pozamašnih dimenzija.

Osim same zgrade vrlo je poznat velebni zastor u prostoru kazališta koji prikazuje hrvatski narodni preporod, slikara Vlahe Bukovca.
Prva predstava koja je izvedena u novoj zgradi bila je „Slava umjetnosti“ koju je napisao tadašnji intendant Stjepan Miletić a uglazbio Ivan pl. Zajc.

Autor: Borna Marić