Usprkos moćnoj tehnologiji, suvremeni se čovjek pomalo pribojava prirodnih sila, među kojima su prilično nepredvidive velike rijeke.
Dunav je svojim vodnim obiljem uvijek bio dio važnih transportnih putova, ali i privlačno obitavalište pa su nadomak njegovih obala od davnine nicala naselja o čemu svjedoče arheološki lokaliteti okupljeni u međunarodnom projektu „Virtualni arheološki krajolici Podunavlja“ koji je iznjedrio seriju izložbi, među kojima je izložba „Priče iz prošlosti- putovanje u izgubljene krajolike“ autora Jacqueline Balen, Marte Rakvin i Porina Šćukaneca-Rezničeka u galeriji Arheološkog muzeja Zagreb – AMZ (13.4.- 18.5.2022.) na kojoj se preko panoa i kamera ulazi u vrijeme kada su ti lokaliteti bili puni života.
Devet podunavskih zemalja s pripadajući muzejima „okupilo“ je svoje arheološke lokalitete iz starijeg i mlađeg kamenog doba, brončanog i željeznog doba te antike i srednjeg vijeka. Budući da je na izložbi prikazano šesnaest nalazišta, u ovom ću se tekstu zadržat na kamenom i brončanom dobu.
Iz starijeg kamenog doba na izložbi su špilja Vindija (45 000 – 30 000 godina prije sadašnjosti) nadomak Varaždina u kojoj su otkriveni ostaci neandertalaca te još starije (330 000 godina) mađarsko nalazište Vertesszolos također s ljudskim ostacima.
Vrlo zanimljivo nalazište At (južni Banat) ostalo je stoljećima naseljeno (od paleolitika do srednjeg vijeka) ali u ovoj se priči zateklo zbog nalaza iz starčevičanske i vinčanske kulture (mlađe kameno doba). Brončano doba zastupljeno je s tri nalazišta među kojima se ističe naselje Viškovci- Gradina nedaleko Đakova u kojem su nađeni brojni ostaci sopotske, vučedolske i vinkovačke kulture i u kojem Arheološki muzej u Zagrebu već puno desetljeće radi iskapanja i istraživanja.
Polukružno naselje s tri strane okruženo vodom Vatin – Bela Bara (Banat) datira se oko 1850.pr Kr., prva istraživanja su počela krajem 19.stoljeća (kustos Gradskog muzeja Vršac Felix Mileker) a nazivom vatinska kultura obuhvaćeni su nalazi na brojnim nalazištima u Banatu, Bačkoj, Srijemu i središnjoj Srbiji.
U rumunjskom mjestu Carna nađeno je paljevinsko groblje od petstotinjak ukopa na metar dubine u ukrašenim urnama, a grobovima su također nađene zvonaste ženske figurice visine od dvadeset centimetara. Dopadljivi panoi nalazišta nisu samo informativnog karaktera nego mame na obilazak „in situ“.
Fotografije: Arheološki muzej Zagreb
Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti
