Somaliland, bivša britanska kolonija, smještena na istoku Afričkoga roga, koja se odcijepila od Somalije nakon rušenja diktatora Siada Barrea, ni danas, 24 godine nakon odcjepljenja, nije uspjela ishoditi međunarodno priznanje. Smješten uz Crveno more, Somaliland graniči s državama Džibuti i Etiopijom te obuhvaća oko 20 % teritorija Somalije.
Iako geografski jest dio Somalije, razvojna orijentacija Somalilanda bila je značajno različita. Somalski ratovi s jedne strane, a mir, stabilnost i izgradnja državnih institucija Somalilanda s druge strane. Danas Somaliland broji oko 3, 5 milijuna stanovnika, gotovo u potpunosti muslimanskog.
Službeni jezici su somalijski i arapski, a u školama se uči i engleski.
Valuta je somalilandski šiling (iako međunarodno nije priznata).
Navedena perspektiva stabilnosti koja ga razlikuje od Somalije ipak se ne odražava u gospodarskoj situaciji – stopa nezaposlenosti je iznimno visoka, a plaće su vrlo niske (oko 20 eura).
No to nije odraz interne neuređenosti s obzirom da su državne institucije vrlo aktivne, a mediji relativno slobodni, nego izostanka bilo kakve pomoći iz svijeta. Naime, riječ je o državi koju nitko još nije priznao.
A u početku ideje o odcjepljenju se nije činilo tako. Zapad je 2008. aktivno pomagao izbore jer je u uređenju Somalilanda vidio spas za ostatak Somalije pa je EU značajna sredstva donirala za popis stanovništva, a izbori su ocijenjeni demokratskima.
Danas Somaliland ima tek neslužbena diplomatska predstavništva u Velikoj Britaniji, SAD-u, Francuskoj, Italiji, Švedskoj, Etiopiji, Džibutiju i Južnoafričkoj Republici, no konkretne pomoći nema.
Turističke atrakcije Somalilenda
Najveći somalilandski grad je Hargeisa (drugi najveći u cijeloj Somaliji), s 1, 3 milijuna stanovnika, a ujedno se smatra i glavnim gradom samoproglašene države.
On je ujedno i zanimljiva turistička destinacija. Somaliland je ponosan što je drugačiji od Somalije, a to se ogleda i u Hargeisi. U samome središtu grada nalazi se impresivna džamija, te Spomenik nezavisnosti prikazan u obliku ruke u kojoj je karta Somalilanda.
Grad odlikuje pozitivan kaos i šarenilo koje se najbolje može doživjeti na tržnici, ali i ostalim ulicama koje vrve prodavačima doslovno “svega i svačega”.
Nedaleko Hargeisa nalazi se Laas Gaal, kompleks spilja koje su francuski arheolozi otkrili tek 2002. godine, a koje obiluju pećinskim crtežima iz neolita koji predstavljaju ljude, životinje i običaje tog vremena.
Laas Gaal je teže pristupačan, ali se isplati potruditi doći do njega jer su predivne pećine prirodno uklesane u brdu, a s njih se pruža veličanstven pogled na dolinu.
Jedna od turističkih atrakcija su i brda Naasa Hablood, koja se smatraju jednim od glavnih simbola države. U Hargeisi možete odsjesti u hotelu Ambassador Hotel Hargeisa koji Vam može biti sigurna baza iz koje se možete uputiti u razgled okolice.
S obzirom na činjenicu da je bivša britanska kolonija, u Somalilandu se kao turističke atrakcije nude i povijesni gradovi s očuvanim britanskim kolonijalnim zgradama poput grada Sheikhu u blizini Berbere.
U Savani Salahley turisti mogu upoznati nomade koji tamo žive s obzirom da je nomadska kultura karakteristična za tu zemlju.
Klimatski se Somaliland može nazvati zemljom suprotnosti – sjeverni dio zemlje je brdovit, s plodnim dolinama, a ostatak je djelomično pustinjsko područje s puno manje zelenila.
Najviša točka Somalilanda je vrh Shimbiris, tzv. “prebivalište ptica”, visok čak 2416 metara. U Somalilandu nije ništa neobično naići na zebru, antilopu, devu, divlju svinju te brojne egzotične vrste ptica.
S obzirom na šumovit i plodan dio Somalilanda, gospodarstvo koje je još uvijek u razvoju, ima perspektivu u poljoprivredi, prije svega u proizvodnji žitarica i hortikultura.
Razvijeno je stočarstvo pa su glavni izvozni proizvodi meso i koža. Potencijal koji Somalilad posjeduje, ali je zbog nepriznatosti kao države inozemnim tvrtkama nemoguća eksploatacija resursa, jest rudarstvo.
Naime, Somaliland posjeduje znatne rezerve nafte i zemnog plina, što bi dalo uzlet gospodarskome razvoju kada bi izvoz bio moguć.
Gastronomija s okusom Italije
Iako je Somaliland bio britanska kolonija, cijela Somalija bila je pod talijanskom vlašću, a Talijani su na to područje donijeli svoju tradicionalnu kuhinju koja je dobrim dijelom prihvaćena pa se kao glavni obrok često ovdje može susresti tjestenina u različitim varijantama i to uglavnom s raznim umacima i mesom.
Karakteristična je i juha maraq kojoj je temelj povrće, meso i grahorice, zatim somalski kruh laxoox i raznovrsne žitarice.
Njeguje se kultura ispijanja čaja, koji je najpopularniji i najrašireniji napitak.
Somaliland uvozi gotovo sve osim voća i povrća.
Bonton te zemlje nalaže da na tanjuru uvijek ostavite malo hrane, što je znak poštovanja prema domaćinu, odnosno svijesti da Vam je ponudio obilje.
Somaliland je, kao uostalom i cijela Somalija, još uvijek za turiste prilično nesigurna zemlja i stoga je dobro putovati u društvu tjelohranitelja kojeg po dolasku možete unajmiti.
Zbog opasnosti od terorizma mjere zaštite su enormne i stoga neka Vas ne iznenadi “pretres” pri dolasku u hotel.
U obilasku znamenitosti preporuka je držati se “utabanih turističkih puteva” tj. ne samoinicijativno skretati s puta zbog zaostalih protupješačkih mina.
Preporuka je piti isključivo flaširanu vodu.
> S obzirom da je Somaliland islamska zemlja, poštujte tradiciju i pokrivajte ramena i noge, jer je to stvar opće kulture.
Zabranjeno je fotografiranje lokalnog stanovništva (uglavnom žena, muškarce možete fotografirati ako vam daju odobrenje).
Međunarodno priznanje ove zemlje značilo bi njezin uzlet koji joj je itekako potreban i za koji potencijala ima. Iako još uvijek djeluje kao zemlja Trećeg svijeta, sve za što se do sada uspjela izboriti i duh demokratičnosti koji ju je doveo do odcjepljenja, ne može se realizirati bez inozemne pomoći i konkretne podrške koja bi omogućila procvat.
Piše: Wish.hr
Fotografije: Tristam Sparks, YoTuT, Frank Keillor, Utenriksdepartementet UD, Vicki Burton
