Razgovarali smo s cijenjenim uzgajivačem ali i kinološkim sucem, Srećkom Kukićem.
Uzgajivač pasa Srećko Kukić iz Sesvetskog Kraljevca, ove godine na izložbi pasa Cacib Zagreb, sudjelovao je kao jedan od sudaca. Veliki ljubitelj životinja profesionalno se bavi kinologijom već više od četrdeset i pet godina te posjeduje licencu za sve FCI skupine pasa.
Što nam je sve otkrio o kriterijima na izložbama te odabiru prave hrane za pse, pročitajte u nastavku.
W: Kako ste se odlučili baviti ovim poslom ?
Potpun odgovor na ovo pitanje bio bi prilično dug, no kao i sve važne životne smjernice i moja profesionalna orijentacija korijene vuče iz ranog djetinjstva. Od malih nogu sam obožavao životinje, posebno pse koji su,osvrnem li se unatrag, doslovno obilježili čitav moj život, i privatno i poslovno. Kinologijom sam se profesionalno počeo baviti još 1964. Godine, a šest godina kasnije postao sam kinološki sudac. Danas sam internacionalni „all-around“ kinološki sudac s licencom za sve FCI skupine pasa. Osim kod nas u Hrvatskoj, sudio sam i sudim na izložbama u Italiji, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Luksemburgu.
Zbog ljubavi prema psima preselio sam se iz centra Zagreba, gdje sam rođen i odrastao, u Sesvetski Kraljevac gdje se sa suprugom Anom, Nikolinom, Marijom Karlom i Brunom, bavim i uzgojem njemačkih ovčara, toy i patuljastih pudli te maltezera. Naša uzgajivačnica Crven Mayestoso ima preko tri desetljeća dugu tradiciju i nebrojeno mnogo titula koje su naši psi osvojili na izložbama. No, osim pasa, na imanju imamo i konje, paunove,ptice, ukratko doslovno živimo u prirodi i s prirodom, daleko od gradske vreve
W: Da li se i u čemu razlikuju izložbe pasa u Europi i u SAD u usporedbi s Hrvatskom?
Što se tiče međunarodnih izložbi pasa, u tome se Hrvatska već odavno približila europskim standardima. S ponosom mogu reći da se europske izložbe ne razlikuju mnogo od naših, osim eventualno po broju prijavljenih pasa. Hrvatski kinološki savez, na čijem je čelu predsjednik HKS-a dr.med vet Damir Skok, ima dugogodišnju tradiciju uspješnog organiziranja izložbi na svjetskom nivou, prije svega zahvaljujući stručnoj ekipu koja u korak prati sve trendove u svjetskoj kinologiji.
W: Koji su najbitniji kriteriji na izložbi pasa po kojima se proglašavaju najbolji, najljepši psi? Na što vlasnici pasa najviše trebaju obratiti pažnju?
Svaka pasmina ima svoj standard koji je propisan uredbom FCI-a te kinološki sudac kod ocjenjivanja traži najidealniji tip psa, dakle psa koji je svojim karakteristikama, anatomijom, kretanjem, kvalitetom dlake i sl. najbliži tom propisanom standardu. Različite se pasmine u ringu prezentiraju na različit način, no ono što je za sve pasmine jednako važno i na što vlasnici-izlagači trebaju obratiti pažnju je socijalizacija psa.
W: Što se čini u trenutku kada se dogodi sukob sudaca na izložbi?
Možda zvuči nevjerojatno,ali sukoba između sudaca nema, no, iako to nije dozvoljeno, ponekad dolazi do sukoba među izlagačima pasa kao i do sukoba između izlagača i suca. Naime, zbog ljubavi prema psu, ali i zbog takmičarskog duha, vlasnici pasa nerijetko su subjektivni i nerealni te svaki od njih misli da je upravo njegov pas najbolji, no samo jedan od četveronožnih ljepotana može ponijeti pobjedničku titulu.
W: Kada Vas netko zamoli da mu pomognete oko izbora pasmine koji su Vaši kriteriji i savjeti?
Kada se ljudi odluče nabaviti psa, najčešće se vode kriterijem – „e, ova mi se pasmina najviše sviđa“, no to često nije u skladu s njihovim mogućnostima niti s uvjetima koji su potrebni za držanje te pasmine. Kada mi se obrate za savjet, upravo im na to skrenem pažnju te kroz razgovor shvate imaju li ili ne uvjete za držanje psa kojeg žele te da li je pas kojeg su odabrali u leglu pas za izložbe i uzgoj ili je kućni ljubimac.
W: Koji su najbitniji elementi koji se trebaju uzeti u obzir pri izboru pseće hrane?
Izbor hrane je vrlo delikatan i ovisi o velikom broju faktora – o pasmini, o starosnoj dobi, aktivnosti i o specifičnim zdravstvenim potrebama psa o čemu se treba posavjetovati s veterinarom. Danas na tržištu imamo cijelu paletu različitih brandova pseće hrane te je vlasnicima mnogo lakše nego prije odabrati dobro izbalansiranu hrana za njihovog ljubimca, pri čemu treba imati na umu da su psi mesojedi te im je svakako preporučljivo, uz suhu ili konzerviranu hranu, ponuditi i pileće ili goveđe meso.
W: Kako gledate na azile za pse u Hrvatskoj i kako ih uspoređujete s onima na zapadu?
Svakako je dobro da azili za pse postoje no ono što je loše je to što u njima, na žalost, postaje sve tjesnije jer je sve više napuštenih pasa. Nikako se ne bih složio s postavkom da su napušteni psi problem, jer problem su ljudi koji uzmu psa i onda ne vode brigu o njemu te on završi na ulici i potom, ako ima sreće, u azilu. Upravo zbog takve tužne sudbine napuštenih pasa moja je preporuka da se svi psi koji nisu u registriranom uzgoju steriliziraju i kastriraju, kao što je slučaj u Americi.
Autor: Diana Mikloš
Fotografija: Ana-Marija Pavić
