U zemlji srdačnih i otvorenih ljudi, netaknute prirode, bogate kulturne baštine, autohtone gastronomije – u Sloveniji. Točnije Goriškim Brdima, susjednom Krasu, Bohinju te Radovljici i nama bližoj Dolenjskoj.
No ovdje ne možemo govoriti o nekim “ozbiljnim” udaljenostima ako imamo na umu da se cijela Slovenija “uzduž i poprijeko” automobilom može prijeći za svega tri sata. Hrvatskim posjetiteljima ona je “tako blizu, a tako daleko”, većina ju gleda kroz njezino središte – Ljubljanu, nešto skijaških i wellness destinacija ili samo kao usputnu stanicu prema ostatku Europe.
No samo npr. Goriška Brda imaju toliko zgusnutu, a kvalitetnu ponudu da vam za nesmetano uživanje u kraju uz talijansku granicu treba dobrih 5, 6 dana. Ovo nije samo subjektivan dojam. I Europska komisija potiče održive modele turističkog razvoja diljem Europe u vidu godišnje nagrade koja se dodjeljuje u svakoj od zemalja članica. Za 2015., u Sloveniji je European Destinations of Exellence, skraćeno EDEN pripala Goriškim Brdima.
A možda najbolji uvod u pitoreskne brežuljkaste krajolike obilazak je, između pola sata i sat vremena udaljenog Krasa. Počinje li velikim slovom, radi se o slovenskoj pokrajini, u protivnom, riječ je o nama već poznatom krškom krajoliku.
Da ne bi bilo zabune, Kras ili Karst njegovo je svojevrsno izvorište jer su upravo ovdje neke površine i podzemni krški fenomeni opisani i znanstveno objašnjeni po prvi put. Geopolitički radi se platou iznad Tršćanskog zaljeva koji je podijeljen između Slovenije i Italije.
Od Sežane do Lipice
U glavnom gradu Krasa, Sežani imate dva zadatka, mislite li na svoje zdravlje. Prvi je kušati punokrvni slovenski teran koji sjajno ide uz komadić kraškog pršuta, a zatim prošetati nekoliko kilometara kroz jedinstveni Živi muzej. Još je Plinije Stariji propagirao zdravstvene prednosti terana – “… dobar je za probavu te pročišćava krv”, pisao je u znanstvenim spisima iz doba Rimskoga Carstva.
Pa tko smo mi da proturiječimo ovakvoj povijesnoj veličini. Odlazak u Kras možete tempirati i za kraj ožujka, kada je na rasporedu Mali kraški maraton.
Ako ste mlađi ili se samo tako osjećate, smještaj potražite u obližnjem selu Pliskovica. Tamošnji hostel zbog svoje je arhitektonske vrijednosti proglašen kulturnim spomenikom. Posluje od 2003., za spavanje u sobi s više kreveta morat ćete izdvojiti 16 eura, dok je noćenje s doručkom u dvokrevetnoj, 20 eura.
Inače, u cijeloj regiji Krasa vrijedi pravilo da ako su dvorišna vrata otvorena, svi su dobrodošli, a neke od najboljih stvari kriju se upravo na privatnim posjedima.
Jedno takvo je ono obitelji Petelin koja se bavi pčelarstvom. Njihovi specijaliteti su med od divlje trešnje, bršljana i rešeljke, gmolike biljke iz porodice ruža koja cvate bijelim cvjetovima iz kojih nastaju crne koštunice. Također, bilo bi šteta propustiti Lipicu, ako ste već ovdje…
S brda na brdo, i to goriško
Za posjet Goriškim Brdima i okolici treba biti, kako bi se u enološkom žargonu reklo, dobro baždaren. Naravno da ne morate obilaziti podrume, no bilo bi šteta, s obzirom da u Brdima možete kušati proizvode jednog od 12 najboljih svjetskih vinara, Aleša Kristančića i njegova vina Movia…
A tu su i autohtone sorte, rebula i tokaj… Jeste li znali da u Sloveniji koja ima 2 mil. stanovnika postoji 40.000 malih, srednjih i velikih vinarija? Niste? No krenimo redom….
Općina Brda nalazi se između Alpa i Jadranskog mora sa 300 sunčanih dana u godini. Obuhvaća 45 sela i jedan grad, Dobrovo. Nakon 2. svj. rata broj stanovnika u Brdima se prepolovio pa se i danas ta brojka kreće oko 6000. Većina njih živi od vina te uzgoja maslina, trešanja, pčelarstva.
Topla preporuka za početak obilaska je Šmartno, a pogled kroz staklenu stijenu malog hotela San Martin, jednostavno rečeno, vrijedi… Prije nego se zaputite u prije spomenuti kulturni dragulj Slovenije, važno je sagledati širu sliku. Uspon na panoramski toranj u selu Gonjače (visok 23 m do čijeg vrha vode 144 stepenice) savršeno je mjesto za saznati tko je tko i gdje je što u Brdima.
A u Šmartnom je najveća crkva u Brdima, ona Sv. Martina, unutar samih zidina danas živi samo 30 ljudi, selo je 1976. stradalo u požaru, međutim, ono što je od njega ostalo nije uništeno, već je polako obnavljano u izvorni oblik.
Trenutačno se u selu renovira pet kuća, novcem iz europskim fondova. Predio Brda po mnogočemu je specifičan, a ključ njihova uspjeha po mnogima leži u tijesnoj međusobnoj suradnji samih mještana, drugim riječima – zajedničkim snagama rade za isti cilj. Najsjevernije je to tlo u Europi na kojem se uzgajaju masline, a staro i novo ovdje funkcionira u savršenom skladu. Jedan takav primjer sigurno je Gredič u selu Ceglo.
Nekadašnji dvorac iz 16. st. pretvoren je u hotel modernističkog interijera s restoranom u kojemu autohtona jela poput izdašne jote, dobivaju sasvim novi, chic predznak. U Brdima se lako vratiti u povijest. Sve što treba učiniti je popeti se na Sabotin uz rijeku Soču. Ova 609 m visoka planina odigrala je važnu ulogu na sočanskoj bojišnici na kojoj je poginulo 300.000 ljudi tijekom Prvoga svjetskog rata.
U njezinim rovovima, tunelima i bunkerima izmjenjivala se austro-ugarska i talijanska vojska, a danas je Sabotin živi podsjetnik na krvave godine Velikog rata, ali i sve bolje posjećena turistička atrakcija.
Ne propustite: Živi muzej Kras, Pliskovica, Lipica, crkva Sv. Križa u selu Kojsko, Kuća kulture u selu Šmartno…
Mirisi i okusi: Vinakras (Sejmišna pot 1/a, Sežana); Čebelarstvo Petelin (Pliskovica 102, Dutovlje); Vinska klet Goriška Brda (Zadružna cesta 9, Dobrovo); Turistička kmetija s prenočišći Breg (Breg pri Golem Brdu 3, Dobrovo)
Smještaj: Youth hostel Pliskovica, (Pliskovica 11, Dutovlje); Hotel San Martin (Šmartno 11, Šmartno)
