Velika trojica

Svojedobno sam zapitala vrlo aktivnu mladu putnicu, zašto putuje isključivo po dalekim krajevima i zanemaruje bliže destinacije.

Očekivala sam stereotipna tumačenja kako su ti, drugi, daleki krajevi zanimljiviji, egzotični i slične floskule, no ona mi je vrlo razumno protumačila da na daleka putovanja ide zato, jer je sada u boljoj tjelesnoj kondiciji, a one bliže ostavlja za poslije.
No, pitam se, je li lakše sjediti u džipu obilazeći tanzanijske nacionalne parkove ili se probijati (pješice, naravno) kroz vrleti Gorskog kotara?!

ravna1

Naime, svi koji odlaze u Tanzaniju (Serengeti, Arusha, Ngorongoro) na „foto safari“, tragaju za čuvenom velikom petoricom (big 5) koju sačinjavaju afrički slon, afrički bivol, crni nosorog, lav i leopard (fotografiraju se i ostale životinje, ali za ovima se ciljano traga!).

I dok je slona prilično lako uočiti, naći leoparda je pravi zgoditak: često posve nepomično leži na drvetu zakriven lišćem (ah, te mačke!).

Spominjanje velikih afričkih životinja povezujem s „velikom trojicom“ koju možete, lakše ili teže, sresti u šumama Gorskog kotara, a to su smeđi medvjed (Ursus arctos), sivi vuk (Canis lupus) i euroazijski ris (Lynx lynx).

Gorski kotar čuva u svojoj unutrašnjosti još velikih životinja poput srne ili divlje svinje, ali spomenuta trojica su velike zvijeri (mada su po krvoločnosti i neustrašivosti „male bebe“ prema zvjerkama poput kune zlatice ili velike lasica).

rav2

Činjenica da ove velike zvijeri imaju zajedničko stanište upravo u ovom dijelu Hrvatske, nagnalo je Javnu ustanovu „Priroda“ da s Općinom i TZ Ravna Gora osmisli projekt (2014.-2020.) u sklopu kojeg će biti izgrađen Centar za posjetitelje „Velike zvijeri“ kako bi se osvijestila važnost očuvanja prirode s naglaskom na suživotu čovjeka i zvijeri, te ujedno pojačala turistička ponuda i poboljšalo lokalno gospodarstvo.

nova zgrada

Centar će biti otvoren u rujnu 2020., a biti će smješten u zgradi pokraj dvorca Stara Sušica (5 kilometara od Ravne Gore), koja će se, budući da je sada u raspadajućem stanju, srušiti i nanovo izgraditi u slogu drvene goranske kuću (175 četvornih metara) s multimedijalnim prikazom okoliša, neba i staništa.

Vizualni identitet (obrisi zvijeri u različitim bojama) smislio je Studio Smart 69 (Mladen Stipanović) čime je na primjeren način počela „kampanja“ za ovaj zanimljiv i pametni projekt (što im je financijskom podrškom priznala i EU).

unutrašnjos centra

„Poznavati znači voljeti“ šlagerski je stih, koji se vrlo često pokazuje točnim, pa će prave informacije o velikim zvijerima ukloniti „zločinački žig“ o njihovom ponašanju (da napadaju čovjeka čim ga vide, na primjer).

Najveći među njima je smeđi medvjed, koji se kloni ljudi, a istinsku opasnost za čovjeka predstavlja samo ako se prestraši ili se osjeća ugroženim, kao na primjer medvjedica s mladuncima.

O njihovom se ponašanju može puno saznati zahvaljujući strateški postavljenim kamerama („foto zamke“,Marko Modrić), ukoliko ih špijunirani medo ne otkrije i ne prožvače.

medo

Prema riječima Josipa Kusaka koji je, zahvaljujući ogrlicama, pratio mlade vukove (svaki čopor je obitelj sastavljena od roditeljskog para i njihovih potomaka, koji se vremenom odvoje) i otkrio da ne mare niti za granične prijelaze niti za jezične barijere i jurcaju između Hrvatske i Slovenije (često stradaju u legalnom lovu ili na prometnicama).

Glad ih zna zimi natjerati u selo, pa kada već nema Crvenkapice, onda „žvaknu“ kakvu ovcu, što ljuti vlasnika, naravno.

vuk

Najteže je naići na risa, ne samo zato što je oprezan i ne voli društvo, već i zato što je malobrojan.

Dapače, bio je istrijebljen, ali se od 1973., kada je naseljen u Sloveniju, raširio i po goranskim šumama.
Svaka jedinka ima jedinstven raspored točaka, kada se „uzruja“ reži frkće („ljut kao ris“), a susret s njim je događaj, čak i veći negoli pronalaženje leoparda u spomenutim afričkim nacionalnim parkovima (da ponovim: ah, te mačke!).

ris

Budući da nestanku ili smanjenju pojedinih životinjskih vrsta najčešće doprinosi čovjek (posredno ili neposredno), raduje ovaj projekt očuvanja prirode (flore i faune) u Gorskom kotaru, koji će nesumnjivo povećati broj jedinki velikih zvijeri.

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti

Facebook Like Button