Donosimo ekskluzivni intervju s Vesnom Ledić, prizantom managericom koja je svijet privrede uspješno zamijenila svijetom muzeja. Pomoćnicom ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, voditeljicom odjela marketinga i PR-a te projekta Glazbenog salona Gvozdanović.
W: Kako biste u nekoliko rečenica opisali svoj put prema uspjehu? Kada ste došli raditi u MUO i kada se u Vama pojavila želja za tako zahtjevnim poslom?
Izuzetno mi je drago da sam poslovnu karijeru započela u uskoj povezanosti s tvornicom, dakle mjestom gdje se stvara dodatna vrijednost. Končar je bio gigant s 22.000 radnika tako da sam imala prilike naučiti što znači timski rad, poštivanje rokova, poštivanje hijerarhije. Kako sam od prvog dana radila na izvozuna tržište Italije, jednog od najrazvijenijih europskih (i svjetskih) tržišta, to je bilo dodatno poslovno iskustvo koje me je značajno formiralo. U svom daljnjem poslovnom razvoju imala sam prilike raditi u različitim tvrtkama, malim, srednjim i velikim i svako od tih iskustava mi danas pomaže u poslu koji je prilično različit od svega što sam do dolaska u muzej radila.
U MUO sam došla prije samo godinu dana, no muzej sam relativno dobro poznavala iz vremena kada sam kao izvršna direktorica Direkcije korporativnih komunikacija Zagrebačke banke usko surađivala na projektima poput Secesija u Hrvatskoj i Skriveno blago. Odluku da prihvatim ovaj zahtjevan posao donijela sam relativno lako jer sam godinama radila odgovorne poslove, a želja mi je bila prenijeti iskustva i način razmišljanja iz poslovnog svijeta u svijet kulture.
W: Kako ocjenjujete management u hrvatskoj kulturi?
U hrvatskoj kulturi postoji niz izvrsnih managera što se najbolje vidi po širini kulturne ponude. Ono što nam nedostaje je međusobna bolja koordiniranost te alati kojima bismo potaknuli na jaču suradnju sve koji na indirektan način kreiraju kulturnu ponudu same institucije, grada , zemlje…
W: Kako se postaje managerom u kulturnom sektoru?
Rekla bih da ne postoji dramatična razlika između managera u kulturi i managera u privredi. Da biste prihvatili poziciju managera morate imati znanja i poslovne vještine, odgovornost ali i strast prema poslu koji obavljate. Ono što se dodatno traži od managera (i u kulturi) je dobra opća informiranost, opća kultura i spremnost da stalno učite.
W: Koji projekte iz hrvatske kulture smatrate najuspješnijima?
Osim projekata koji su se uspjeli održati cijeli niz godina poput Muzičkog biennala Zagreb ili Varaždinskih baroknih večeri, posebno me vesele neki novi projekti poput Festivala Krleže na Gvozdu. Nadam se da ćemo u budućnosti imati i niz projekata koji će biti naše izvozne uspješnice. Čini se da su na primjer predstave ZKM-a jedan takav projekt, a i MUO kontinuirano radi na pripremi izložbi koje predstavljaju naše umjetnike u inozemstvu. Smatram da u budućnosti svi moramo što više raditi upravo na takvim projektima. Naša sljedeća izložba izvan granica Hrvatske je autorska izložba Jagode Buić u Trstu.
W: Glede financijske potpore s čime se sve danas MUO suočava?
Od mene nećete dobiti uobičajeni odgovor da su vremena teška jer su ona uvijek manje ili više teška kada ovisite o financiranju iz gradskog ili državnog budžeta. I dalje smatram, obzirom na ekonomsku situaciju u kojoj se zemlja nalazi, da se kultura u Zagrebu i Hrvatskoj korektno financira, a da institucije u kulturi dodatna sredstva moraju pronaći podizanjem vlastitih prihoda i racionalizacijom poslovanja.
Kao svoj osobni zadatak vidim potrebu za osmišljavanjem projekata koji imaju potencijala da se financiraju iz EU fondova i međunarodnih zaklada.
W: Kako dolazi do suradnje između donatora i Muzeja te kako se dolazi do saznanja što publika želi vidjeti kroz izložbe?
Muzej za umjetnost i obrt ima svoje istaknuto mjesto u kulturi grada Zagreba i Hrvatske ne samo po odrađenim projektima već i po stručnjacima koji vode pojedine zbirke unutar muzeja i koji, zajedno s brendom MUO, predstavljaju garanciju donatorima da će njihove umjetnine, često obiteljske ostavštine, biti na pravom mjestu ukoliko ih doniraju našem muzeju. Nedavno održana izložba „Akvizicije MUO 2003.-2013. Iz prošlosti za budućnost“ najbolji jepokazatelj kako se uspješnom politikom otkupa potiče i doniranje građana. Nakon ove izložbe došlo je do novih kontakata i potencijalnih vrijednih donacija.
Naša izložbena politika uglavnom proizlazi iz aktivnosti naših kustosa. Osobno smatram da bismo još više trebali osluškivati potrebe tržišta te im se prilagođavati. Izložba „Advent u MUO“ iz 2012. potvrda je ove teze – publici smo dali jedan novi doživljaj advenstkog vremena i to ne samo kroz pogled kako se nekada pripremalo za blagdansko slavlje već i kroz niz popratnih događanja za sve uzraste posjetitelja pa sve do suvenira koji su bili pomno odabrani iz malih hrvatskih obrta ili od mladih hrvatskih dizajnera.
W: Koji su marketinški alati s kojima promičete Muzej i izvan samog njegovog prostora?
Obzirom da za klasične promidžbene kanale nemamo dovoljno financijskih sredstava, koristimo razne načine komunikacije sa stalnom i što je još važnije, potencijalnom budućom publikom. Surađujemo s portalima s ciljanim prilozima kojimanastojimo približiti muzejsku djelatnost i naše eksponate široj publici. Izuzetno nam je važna suradnja s našim partnerima PBZ-omi PBZ Card-om gdje koristimo njihove kanale informiranja velikog broja klijenata. Sa svojim promo materijalima „ulazimo“ u knjižnice, pojedine dućane, druge kulturne institucije. Imamo i odličnu suradnju s Turističkom zajednicom grada Zagrebakroz Turističko-informativne centre te Hrvatskim željeznicama.
Sustavnim razvojem suvenira stvorili smo bazu za raširenu komisionu prodaju diljem zemlje, a to je još jedan indirektan način kako se javnost upoznaje s našim fundusom.
W: Koliko se MUO prilagodio najnovijim komunikacijskim tehnologijama poput društvenih mreža i ostalih modernih interaktivnih komunikacijskih kanala s publikom?
Iako nam podaci o posjećenosti web stranice govore da smo u vrhu muzejskih stranica u Hrvatskoj, smatram da možemo bolje i sa webom i sa facebookom. Neke analize medijske popraćenosti našeg rada jasno pokazuju da društvene mreže svojim dosegom značajno konkuriraju ostalim medijima, poglavito kod ciljne skupine koja je nama važna, tako da je bolja prisutnost na društvenim mrežama prioritet koji sam postavila i sebi i svojim suradnicima.
W: Prilikom posjete svjetskim muzejima koji od njih je na Vas ostavio najsnažniji dojam i zašto?
London i njegovi muzeji su moja stalna inspiracija. Naravno da ne gubim iz vida činjenicu da se ne možemo mjeriti s potencijalom jednog Londona, ali ono što me uvijek fascinira u londonskim muzejima je pristup u obradi teme, prije svega interaktivnost i pažnja koja se poklanja davanju šireg konteksta izložbe, popratna predavanja, edukativne radionice i sl. Stoga bi moji favoriti bili Victoria & Albert Museum iDesign Museum u Londonu te Museum of Natural History u New Yorku.
W: Koje su Vaše ambicije u budućnosti i koja Vam je najveća motivacija danas? Kojim se ljudskim i profesionalnim kvalitetama divite?
Na osobnom planu razvoja nadam se dobivanju stipendije za edukaciju na temu kulturnog menadžmenta u USA za koju sam nedavno aplicirala. Kao pomoćnica ravnatelja i voditeljica Odjela za marketing i PR najveća mi je ambicija dobivanje sredstava iz EU fondova za dva značajna projekta MUO-a – Revitalizacija Palače Gvozdanović i MUO za XXI stoljeće.
Divim se ljudima koji ne posustaju i koji teške situacije doživljavaju kao izazov. Za mene su to koliko profesionalne toliko i ljudske kvalitete. Kod ovih drugih dodala bih još iskrenost prema sebi i drugima.
Autor: Diana Mikloš
Fotografije iz osobnog albuma Vesne Ledić
