Vinskim putevima Alasaca

Alsace je najistočnija francuska pokrajna koja je ujedno i jako plodna vinogradarska regija. Na istoku pokrajne teče rijeka Rajna, a na zapadu su prekrasne planine Vosges. Alsace je pokrajna koja se sastoji od dva departmana Bas Rhin i Haut Rhin u kojoj dominiraju pitoreskni gotovo bajkoviti gradovi Strasbourg i Colmar. Kako pokrajna graniči s Njemačkom i Švicarskom u vizuri kraja vidni su germanski utjecaji kako u arhitekturi tako i u gastronomiji, nazivima ili imenima i prezimenima stanovnika koji su ovom kraju većinom germanskog porijekla.

strasbourg

Alsace je nekoć bio dio Svetog Rimskog carstva da bi u 17. stoljeću nakon brojnih ratova s graničnim zemljama postao francuska pokrajna s današnjom površinom od 8280 km kvadratnih.

Gastronomija

Alsace je iznimno posvećen gastronomiji te se može pohvaliti s čak 26 restorana koji su zaslužili Michellinovu zvjezdicu. Neki od ovih brojnih mjesta za kulinarske užitke posjeduju čak i više od dvije prestižne zvjezdice izvrsnosti.
Najkarakterističnija jela koja se svakako trebaju kušati u Alsacu su Tarte flambee ili Flammekuech te slavni Choucroute ili Sauerkraut.

Sauerkraut

Vinogradarska regija

Ova regija bogati je terroir koji posjeduje jedinstvenu mješavinu najboljih njemačkih i francuskih sorti grožđa te stoga nudi neke od najboljih stilova vina. Alsace je specifičan i po tome što je on jedini dio Francuske gdje se vina ne nazivaju po selima kao što je to Burgundija ili nazivima imanja kao što je to naprimjer Bordoeaux već se u ovoj pokrajni vina nazivaju prema sorti grožđa.
Alsace ima čak 4.700 vinogradara od čega je 20% nezavisnih vinogradara, a 39% su zadruge. 41% otpada na proizvođače – trgovce..

Glavne sorte grožđa pokrajne Alsace

Pinot Noir, Pinot Blanc, Pinot Gris, Riesling, Gewurztraminer, Muscat, Chardonnay, Sylvaner

Sivi Pinot
Poznata legenda kaže da je oko 1565. godine barun Lazare od Schwendia donio lozu iz grada Tokay u Mađarskoj. Kako su u to vrijeme sve vinske regije europe maštale o tome da proizvode mađarski Tokay, koje je vrlo jako vino proizvedeno iz grožđa Furmint, nekoć je na etiketama vina proizvedenog iz te loze pisalo Tokay – Pinot Gris. No danas se zna da donesena loza i uzgoj ipak ne odgovaraju poznatom mađarskom vinu.
Sivi pinot iz ove pokrajne svijetlozelene je boje s laganim dimljenim aromama drva. Kiselost je niska, a alkohol je obično oko 13,5%. Ova se grožđe bere ručno.
Najviše odgovara uz jela od divljači, svinjetine, bijelog mesa i iznutrica koje Francuzi obožavaju. Ovo vino je savršeno za slano slatka jela.

Vinograd

Riesling
Najbolji i najjači čisti suhi Riesling dolazi iz pokrajne Alsace. Kao mlado vino vrlo je trpko, a razlikuje se od svog njemačkog rođaka. Rieslin je u ovaj kraj uveden kraje 15. stoljeća, ali potpuni uzgoj i posvećenost ovoj sorti razvila se tek polovinom 19. stoljeća. Riesling iz Alsacapriznat je kao jedan od najboljih sorti grožđa na svijetu.
Riesling ovoga kraja blijedožute je boje te razvija mirise citrusa, suh je i elegantan. Alkohol mu je obično oko 12,3, a grožđe se bere ručno.
Najviše odgovara uz tradicionalnu kuhinju ovog kraja, a to su kiseli kupus, dimljena svinjetina, ribe, školjke, perad no najviše se sljubljuje s kozjim sirom.Ukoliko je u pitanju kasna berba ova sorta će biti izvrsna u kombinaciji s pitom od limuna.

Gewurztraminer

Gewurztraminer
Gewurztraminer je sorta vina koja se najčešće povezuje s vinima ove regije. Vrlo je aromatičnog okusa čak mošusnog, a nalaze se i mirisi zrelog voća te slatkih začina. Vino je prirodno tamne boje s vrlo malo kiseline, ali jako visokog postotka alkohola do 14%. Uglavnom je zlatne boje te miriši na ružu i med. Etimološki, ime ove sorte doslovno u prijevodu znači začinjeni Traminac.
Jela koja su najbolja uz ovo vino su začinjene francuske paštete, složenci te jaki sirevi.

Muscat
Ovaj Muscat se razlikuje od slatkog Muscata s juga po suhom karakteru. On je vrlo aromatičan, ali i odlično izražava okus svježeg voća. Dvije vrste Muscata se uzgajaju u Alsacu, a to su: „a petit grain“ (malog zrna) i „muscat d’Alsac“ koji se u ovom kraju pojavio očetkom 16. stoljeća. Ovdje nalazimo i Muscat Ottonel koji se uzgaja od 19. stoljeća.
Kako je Muscat d’Alsace suhog karaktera on otvara tek i obično se predlaže kao aperitiv. Blijedožute je boje, lagano gorak, a sadrži oko 12,1% alkohola.
Zbog svoje suhe verifikacije ostavlja jaki osjećaj grožđa te odgovara uz šparoge, jela izrađena na bazi povrća, sirovoj hrani, a najviše odgovara uz vegetarijanska jela.

Grožđe

Sylvaner
Grožđe od kojeg se radi Sylvaner je vrlo oštro s vrlo prepoznatljivim okusom kupusa. On je tradicionalno podrijetlom iz Austrije, ali se širio diljem Europe skroz do Rusije, Australije i Kalifornije. Domovinom ovog grožđa smatra se Transilvanija na temelju etimologije naziva.
Ono je blijedožute boje, svjež i lagan na nepcima, a alkohol mu je svega oko 10,8%.
Najviše odgovara serviran uz sve vrste školjaka, najviše kamenice zatim ribe te razni suhomesnati proizvodi poput kobasica.

Piše: Wish.hr
Fotografije: Pixabay, Alice Wise