Malo tu malo tamo

Gledajući danas crkvu Blažene Djevice Marije Snježne i pridruženi pavlinski samostan u Kamenskom nedaleko Karlovca čini se upravo nevjerojatnim kroz što su tokom vremena prošla ta dva zdanja i njihovi svećenici.

Zagrebačka nadbiskupija teritorijalno se ne podudara sa zagrebačkom županijom, pa na popisu župa nalazimo neka mjesta koja su prilično udaljena od upravnog središta (ali i međusobno).

Rijeke Sava, Drava i Dunav spominju se u stihovima hrvatske himne, mada je rijeka Kupa, s izvorom i ušćem u Hrvatskoj, najduža hrvatska rijeka.

U središtu Virovitice, na travnjaku na kojem vlada priličan krkljanac uzrokovan obiljem razno-raznih objekata, poput predimenzionirane drvene ljudske figure, vertikalnih glazbenih cijevi i klupice (a o zgradama koje se „naviruju“ da i ne govorim) nalazi se „virovitički meteorološki kamen“ (ideja Stjepan Kapoli), najpouzdaniji mjerni instrument na svijetu.

Daruvar ili u prijevodu Ždralov grad, svoj je gospodarski i urbani procvat doživio dolaskom Antuna Jankovića (1729.-1789.), odnosno njegovom kupnjom nekoliko posjeda, među kojima i naselja Podborje, u neposrednoj blizini termalnih vrela.

ZILIK punim imenom Zimska likovna kolonija u Karlovcu već desetljećima povezuje likovne umjetnike i djecu , a četrdeset i sedma po redu, traje od 27.1.- 31.1. 2020.

Da se peti Festival reportaže i reportera Fra Ma Fu nije održao u Daruvaru (20.- 22.9. 2019.) možda nikada ne bih na dulje vrijeme posjetila ovaj, kako kažu jedan od najljepših malih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj, pa ne bih imala vremena detaljno obići kupališni park, pročitati knjižicu Vlatke Danek o tom istom parku i „popipati“ najpoznatiju daruvarsku ženu, Augustinčićevu brončanu skulpturu „Kupačicu“.

U jednom ljupkom venecijanskom hotelu oduvijek su informacije pohranjivali na dva načina: sve je bilo u kompjuteru i u maloj bilježnici, s tim da su više vjerovali bilježnici.

Djelomično, ali samo djelomično slažem se s tvrdnjom da slika govori više od tisuću riječi, jer da je tome zbilja tako, ne bismo uopće razgovarali niti pisali, nego bismo mahali rukama i kreveljili se (govor tijela) ili pokazivali crteže, fotografije i slično.

Projekt „Misterion“ u kojem prirodne odlike pograničnog područja oko rijeke Kupe /Kolpe povezuju hrvatsku i slovensku stranu u predstavljanju posebnosti ovog područja

Hrvatsku općinu Kamanje sa slovenskim općinama Semič i Metlika spaja i razdvaja rijeka Kupa/Kolpa, ali i projekt nazvan „Misterion – iskustvo tajne voda“ financijski potpomognut programom Interreg Slovenija-Hrvatska.

Rijeke Kupa i Kolpa razdvajaju (ili spajaju) Hrvatsku i Sloveniju, pa kako se radi o rijekama srednje veličine, nikada nisu bile prepreke druženju i suradnji….