Zašto je šljiva superfood današnjice

Šljiva je odavno zauzela status superfooda odnosno voća u kvalitetnoj prehrani.

Jedno od najpoznatijih voća koja se na području Hrvatske često konzumira su plave šljive. Poznate su po tome da je meso ploda slatkasto i za nepce vrlo ugodno, a dolaze u ljubičastim, crvenim, žutim i plavim bojama. Šljive pripadaju rodu Prunus, a u našem podneblju najpoznatija je plava sorta šljive.

Konzumiranje šljiva donosi samo pozitivne karakteristike za naše tijelo

Šljiva ima jako antioksidativno djelovanje, a ove voćke važni su „prijatelji“ u borbi proziv raznih alergija, bakterija i virusa, doprinose jačanju i boljem radu imunološkog sustava, imaju protuupalna svojstva, poboljšavaju rad probavnog sustava i jetre.

Budući da su bogate vlaknima važne su za ljudska crijeva, a novija istraživanja pokazuju da imaju ulogu kod prevencije raka pluća te da redovnim konzumiranjem šljive smanjuje rizik od obolijevanja od raka pluća, bitne su za očuvanje ljudskih kostiju, zbog velikog postotka vitamina C bitne su za apsorpciju željeza u organizmu, a pomažu i pri održavanju kvalitete kose i kože.

Za šljive je specifično da unutar mesnog ploda ima glatku košticu u sredini koja se ne jede, cvjetaju u travnju, a plodovi sazrijevaju od srpnja do rujna. Odlične su za smanjenje tjelesne mase budući da spadaju u niskokalorično voće, a važno je naglasiti da su odlične i za probavu.

U narednom tekstu saznajte više informacija o šljivama, načinu uzgoja, nutritivnim vrijednostima te pozitivnim karakteristikama prilikom konzumiranje ove vrste voća.

Prepoznajte dobre šljive

Šljive kao voće su vrlo zahvalne za uzgoj budući da ne zahtijevaju nekakve posebne uvijete, a u Hrvatskoj se šljive uglavnom uzgajaju za vlastite potrebe i domaćinstva. Važan faktor za uzgoj šljiva je temperatura, najbolja je između 18-20 C, a sa sniženjem temperature kakvoća šljiva postaje puno lošija.

Šljiva je najukusnija kada se konzumira svježe ubrana i svježa, a sušene šljive imaju po pet puta veća antioksidativna svojstva nego svježi plodovi šljiva.

kolač šljiva palačinke

Nutritivne vrijednosti šljive

Šljive kao voćke imaju vrlo važne nutritivne vrijednosti koje su na kraju izrazito važne za ljudski organizam. Bogate su vitaminima E, K, B6, niacinom, folnom kiselinom, a posebno je važan vitamin C. Što se tiče minerala važno je naglasiti da se u šljivama nalazi najveća koncentracija željeza, bora, magnezija, kalija i bakra.

Vrlo često šljive se konzumiraju u prehrani prilikom skidanja neželjene tjelesne mase, a otprilike 100 šljiva ima oko 45-50 kalorija.

Uzgoj šljiva u Hrvatskoj

Jedna od najpoznatijih sorti šljiva koje se najviše uzgaja u Hrvatskoj je znamenita Bistrica, domaća sorta nepoznatog podrijetla.

Budući da je u Hrvatskoj dosta rasprostranjena u različitim krajevima ima drugačije naziv poput: Požegača, Slavka, Mađarica, Debelica ili Bosanka, tako da ćete vrlo često čuti i navedene nazive.

Jedna od negativnih strana Bistrice je njezina velika osjetljivost na virus šljive koji se naziva šarka, a pozitivna strana joj je kakvoća te je zbog toga odlična za razne prerade. Inače je uzgoj šljiva u Hrvatskoj slab, a možemo reći da je šljiva jedna od najzapuštenijih kultura što se tiče samog uzgoja.

Od plodova šljiva pripremaju se razni proizvodi poput poznate rakije šljivovice, pekmeza, marmelade, kompota, a vrlo često se pripremaju i razni kolači od šljiva.

Autor: mr.nutricionizma Marina Jakšić