Što dobro vino čini dobrim vinom? Naizgled jednostavno pitanje, ali odgovor često nije tako jasan. Za mnoge je dobro ono vino u kojem uživaju. I tu ima istine jer uživanje u vinu često je osobna stvar. No, kao i kod svakog drugog proizvoda, procjena kvalitete vina nadilazi osobni ukus i temelji se na objektivnim kriterijima.
Umjesto da se izgubimo u zamršenim opisima okusa koji spominju egzotično voće koje nikad niste vidjeli ili pojmove poput „šumsko tlo“ koje koriste sommelieri, postoji nekoliko jednostavnih načina kako prepoznati je li vino doista kvalitetno.
1. Nedostaci i kvarenje vina
Prva stvar koju treba provjeriti jest da vino ne smije imati očite nedostatke ili znakove kvarenja. Ti se problemi mogu pojaviti tijekom proizvodnje ili zbog lošeg skladištenja, a dovode do neugodnih mirisa i okusa. Također, vino koje je predugo stajalo može izgubiti svježinu i okus.
Uobičajeni nedostaci uključuju:
Miris plijesni ili mokrog kartona (tzv. „čep“) – uzrokovan TCA-om, umanjuje voćne arome i čini vino bezizražajnim.
Oksidacija – prevelika izloženost zraku, rezultira smećkastom bojom i okusom nalik šeriju.
Redukcija – suprotan problem, kada vino nije bilo dovoljno izloženo kisiku pa se javljaju mirisi sumpora, pokvarenih jaja ili izgorjele gume.
Hlapiće kiseline (VA) – jak miris octa ili sredstva za skidanje laka, znak prevelike količine octene kiseline.
Brettanomyces („Brett“) – kvasac koji u manjim količinama može dati složenost, ali pretjeranost stvara mirise staje, znoja ili flastera.
Ako neki od ovih nedostataka preuzme vino, vjerojatno ga neće biti ugodno za piti.
2. Ravnoteža vina
I vino bez stručnih pojmova treba biti jednostavno. Dobro vino prepoznaje se po ravnoteži. Najvažniji element kvalitete je sklad između kiselosti, slatkoće, tanina, alkohola, voćnosti i punoće.
Voćne arome trebale bi biti uravnotežene s kiselinom – bez toga vino može biti preslatko ili mlitavo. Tanini bi trebali dati strukturu, ali ne i gorčinu. Alkohol mora biti uklopljen u cjelinu tako da pojača tijelo, a ne da peče. Kada nijedan element ne dominira, a svi djeluju skladno to je znak dobrog vina.
Zanimljivo je da i neki „nedostaci“, poput blagog Brettanomycesa ili blage oksidacije, mogu dati karakter ako su uravnoteženi i doprinosu cjelokupnom dojmu. Primjerice, zemljani tonovi u vinima iz Châteauneuf-du-Papea često se smatraju privlačnima kad su u skladu s voćnim i drvenim notama.
3. Izražajnost i tipičnost vina
Kvalitetna vina trebala bi odražavati sortu grožđa i podneblje iz kojeg dolaze što se naziva tipičnost. Svaka sorta i regija imaju svoje prepoznatljive osobine koje bi trebale biti prisutne u vinu.
Sauvignon Blanc bi trebao imati živahnu kiselost s biljnim i tropskim notama, dok Pinot Noir nosi lagane crvene voćne tonove s daškom zemlje. Tehnike proizvodnje mogu utjecati na završni profil, ali vino bi uvijek trebalo zadržati srž svog porijekla i sorte. Kada vino iskreno pokazuje svoj identitet, govori više od tisuću riječi.
4. Intenzitet i trajanje vina
Je li vino prisutno na nepcu? Zadržava li se okus ili odmah nestaje? Intenzitet i trajnost ključni su znakovi kvalitete.
Dobro vino ima jasno izražene arome i okuse. I nakon što ga progutate, okus bi trebao ostati u ustima i biti ugodan, ne napadan. Čak i suptilna vina trebala bi imati dovoljno prisutnosti da vas pozovu na još jedan gutljaj. Ako okus brzo iščezne ili je vodenast, vjerojatno nedostaje kvalitete.
5. Složenost vina
Iako jednostavnost ima svojih čari, iznimna vina često se odlikuju slojevitošću – okusima i aromama koji se mijenjaju i razvijaju s vremenom u čaši i na jeziku.
Složenost vina se može podijeliti na tri razine:
Primarne arome vina dolaze iz grožđa (voćne, cvjetne, začinske).
Sekundarne arome nastaju tijekom proizvodnje, primjerice zrenjem u bačvama (vanilija, duhan), malolaktičkom fermentacijom (maslaci), ili odležavanjem na kvascima (brioš, orašasti tonovi).
Tercijarne arome vina razvijaju se starenjem u boci (koža, gljive, suho voće).
Ako vino nudi bogatstvo doživljaja koji se razvijaju u svakom gutljaju, velika je vjerojatnost da je riječ o kvalitetnom i potencijalno dugovječnom vinu.
Kako se kaže – život je prekratak da bismo pili loše vino. Dobra vijest je da izvrsno vino ne mora biti najskuplje na polici. Uz ovih pet jednostavnih koraka možete s većom sigurnošću procijeniti imate li u ruci kvalitetnu bocu.
Uživajte u svakom gutljaju!
Tekst:Marsha Zorn, predstavnik za medije – Vinovoss
