U ovom članku otkrijte zašto je nar, ili kako ga negdje zovemo i šipak, superman među voćem! Saznajte koja su ljekovita svojstva nara – od snižavanja kolesterola i krvnog tlaka do jačanja imuniteta te kako najlakše očistiti ovaj dragocjeni plod i pripremiti ukusne recepte. Ako tražite prirodni saveznik za zdravlje, nar je odgovor!

Ljekovita svojstva šipka

Ovaj plod bogat je kalijem i kalcijem, smanjuje razinu kolesterola i dobar je antioksidans.

Vjeruje se i da pomaže pri sprečavanju širenja karcinoma, dobar je za plodnost te usporava starenje. Neki vjeruju i da pomaže kod Alzheimerove bolesti i osteoporoze, a sok od šipka ima i antivirusna, ali i antibakterijska svojstva.

Piće i iće sa šipkom

Od ovog se ploda mogu raditi razna pića, ali i jela. Što se tiče pića, plod se može ocijediti čime se dobije izvrstan prirodni sok, a moguće ga je piti i u obliku čaja.
Sam plod prepoznatljivog je okruglog izgleda sa svojevrsnom krunom, a unutrašnjosti sadrži velik broj malih bobica, odnosno sjemenki.

Super recepti s narom ili šipkom

Slatko od šipka i cimeta
Juha od šipka s bademima za hladne dane

Raste kao grm ili niže drvo, a najbolje uspijeva u toplijim krajevima jer je veliki ljubitelj sunca. Kod nas ga se može pronaći na moru, ali i u pokojem dvorištu na kontinentu.
Od njega se osim pića mogu raditi i razna jela, može se konzumirati svjež kao voćka, u voćnim salatama, u kombinaciji s jogurtom, ali i raznim umacima te kao pekmez.

Kako najlakše do sočnih bobica šipka

Kad ga čistite, odnosno režete, budite oprezni da prilikom rezanja ne izgubite puno dragocjenog soka. Najbolje je da ga zarežete kod krune te laganim rezovima i pokretima rukom ogulite koru od samog ploda i sjemenki.

Možete ga cijediti poput naranče ili ovako oguljenog staviti u sokovnik te tako dobiti dnevnu dozu imuniteta.

Nar u domu

Radi svojeg specifičnog izgleda nar je dobar dekorativni element pa ga slobodno postavite u zdjele koje će u vaš stan unijeti dašak prirode i energiju jeseni.
Uz par otpalih listova u žutim, smeđim i crvenim tonovima i malo nara, obojit ćete i najtmurniji dan.

Upravo u jesen ima ga najviše, stoga posjetite tržnicu i nabavite nekoliko plodova koji će povoljno utjecati na vaše zdravlje i život općenito.
Dobar je i za trudnice, stoga ne oklijevajte, posjetite tržnicu, ocijedite sok, pozovite obitelj i prijatelje i uz čašu soka od nara i čašicu razgovora uljepšajte kišni dan kako sebi, tako i dragim vam osobama.

Autor: Vedrana Duić Loparić

Koja hrana potiče razvoj kolagena i pomlađuju nas

U nastavku saznajte koja hrana dokazano stimulira proizvodnju kolagena – od temeljca od kostiju i ribe do citrusa, bobičastog voća i lisnatog povrća – te kako pravilnom prehranom usporiti znakove starenja i obnoviti kožu iznutra.

Upotreba kolagena manje-više svima je već prepoznatljiva, ali koliko znate o kolagenu i gdje ga možete pronaći u prirodnom obliku, odnosno hrani.

Kolagen našem tijelu daje fleksibilnost, a u organizmu počinje padati nakon dvadeset i pete godine. Sukladno tome možemo reći da svake nadolazeće godine dolazi do njegovog pada od 1%-3% što se mnogim ženama nimalo neće svidjeti.

Iako se u dermatološkoj i kozmetičkoj industriji najviše upotrebljava kolagen u kremama i promovira se za bolje stanje i status kože, moramo reći da je kolagen najviše zastupljen od svih proteina u našem tijelu.

Što do sada niste znali o kolagenu

Kako starimo količina kolagena u tijelu je sve manja, a prema pojedinim istraživanjima smatra se da se u početnim stadijima menopauze „izgubi“ čak 30% kolagena.

Kolagen je bitan za čvrstoću i stabilnost tkiva u tijelu, a odgovoran je za mladenački izgled kojem većina od nas danas teži. Smatra se da u tijelu postoji oko 25 vrsta kolagena.

Gdje se sve nalazi kolagen u našem tijelu

Kolagen je jedan od proteina koje naše tijelo samostalno proizvodi, a u sinergiji s keratinom čini našu kožu elastičnom, čvrstom i lijepom.

Najzastupljeniji je u tijelu, a s godinama njegova proizvodnja u našem tijelu drastično pada..
OVDJE pročitajte
Morski ili goveđi kolagen? Donosimo ultimativni vodič kroz najveću beauty dilemu sezone

Kolagen možemo pronaći u:

• Kostima, kralježnica
• Mišićima, tetivama, hrskavicama, ligamentima
• Probavnom sustavu
• Koži, kosa, nokti
• Krvne žile, krv

Zašto dolazi do pada kolagena u našem tijelu?

Kolagen se sam sintetizira u našem tijelu no kao što smo već napomenuli njegova proizvodnja s godinama sve više i više pada.
Kako u našem tijelu dolazi do gubitka kolagena to je na našem tijelu itekako vidljivo.

Žene to najviše primjećuju budući da je to grupacija koja je najviše opterećena izgledom, tako da se prvi znakovi pada kolagena mogu vidjeti u obliku starenja kože koja postaje naborana, ubrzano se stari, bol u zglobovima, sužavanje krvnih žila, gubitak elastičnosti, slabljenje kosti, pojačano se troše zglobovi i hrskavica, koža postaje tanja, žuta i blijeda, kosa se stanjuje i mnoge druge.

Razlozi gubitka kolagena u našem tijelu su raznoliki no ostali indirektni faktori koji pojačanu smanjuju sintezu kolagena u tijelu su: nepravilan i neuredan način života, loše prehrambene navike, slaba tjelesna aktivnost, unos „loše“ hrane koja sve dodatno ubrzava poput kave, alkohola, slatkiša, nedovoljan unos vode aktivno pušenje, izloženost neprirodnim uvjetima poput UV zračenja, rad u zatvorenim prostorijama bez dnevnog svijetla i ostalo.

Koje su prehrambene namirnice bogate kolagenom?

• Morski plodovi i riba
• Govedina, piletina
• Jaja (odličan izvor kolagena)
• Juha od želatine
• Juha od kostiju
• Gljive
• Tamno zeleno povrće (špinat, kelj, kupus, šparoge)
• Orašasti plodovi
• Kiseli kupus
• Agrumi
• Proizvodi od soje
• Posebni dodaci prehrani

Osim ove liste s kvalitetnim namirnicama važno je napomenuti da je unos hrane koja je bogata vitaminom C itekako važno kao i stanje Zn (cinka) u našem tijelu budući da oni dodatno potiču i pospješuju sintezu kolagena.

Većina namirnica koja je izvor kolagena uglavnom je životinjskog porijekla, a nešto manje se nalazi u namirnicama biljnog porijekla.

Autor: mr.nutricionizma Marina Jakšić

Jednostavan zeleni ritual koji vraća energiju brže od kave

Ponekad je dovoljno samo usporiti korak, primijetiti krošnje u obližnjem parku i svjesno provesti nekoliko minuta na svježem zraku kako bi se osjetila stvarna promjena u energiji i raspoloženju.

Jeste li ikada razmišljali koliko toga dobrog dobijemo od jednog stabla? Dajte u parku jednom stablu ime koje želite i pozdravite ga kada prođete pokraj njega, osjetite ćete iskonsku sreću

Koliko samo godina treba da ono izraste, a može nestati u sekundi. Od njega se mogu napraviti razni instrumenti, namještaj, igračke i koješta drugo, a važnije od svega proizvodi nam i kisik bez kojeg naprosto ne možemo živjeti.

Instrumenti, kućanstvo i posao

Razmislite samo koji su sve instrumenti nastali od jednog stabla, odnosno njegovog drveta. Gitara, violina ili klavir samo su neki od instrumenata za koje je potrebno ovo čudo prirode.

Osim glazbenih instrumenata, drvo je jedno od najzastupljenijih materijala za namještaj u svim kućanstvima.
Okrenite se malo oko sebe i pogledajte što je sve napravljeno od drva?
Parketi, stolovi, police, kuhinjski elementi i kreveti samo su dio malog spektra mogućnosti.

U hladnije doba godine drvo koristimo za ogrjev. Nema bolje pizze od one iz krušne peći, kruha ispod peke, boljeg pekmeza nego kuhanog na peći za drva ili pak gledanja filma u zimskim mjesecima kraj toplog kamina.

Neki ljudi imaju drvene prozore i vrata, od njega se rade i razne skulpture i ukrasi, a koristimo ga i u poslu. Zamislite samo kako biste potpisali ugovor ili nekome ostavili poruku da nema papira.

Papir je još jedna od stvari koju svakodnevno koristimo i bez koje teško da bismo mogli. Knjige, časopisi, rokovnici i slično, svega toga ne bi bilo da nije bilo posađenog stabla.

Mnoge dječje najdraže igračke napravljene su upravo od drva, bilo da se radi o vozilima, ukrasima, slagalicama ili kolicima. I klompe, jedan od najpoznatijih nizozemskih suvenira napravljen je upravo od ovog materijala.

ZANIMLJIVOST
U Kini je jedan od običaja da kad se rodi djevojčica tad obitelj posadi drvo paulovnije koje se za njezinu udaju reže i od njega se radi namještaj za novopečenu obitelj.

Nije rijedak slučaj ni kod nas da obitelji u svojem dvorištu posade drvo kad im se rodi novi član obitelji, tako drvo raste s djetetom koje se nerijetko u djetinjstvu na njega penje, razvija motoriku i slično.

Prirodna zaštita i terapija

Stabla mogu spriječiti odrone, u ljetnim mjesecima štite nas od sunca, mogu nas zaštititi od kiše, pružaju nam mjesto za odmor, bilo uz pomoć jedne dekice koju postavimo ispod ili ležaljke koju na njega objesimo.

Osim toga, stablo je dom brojnih životinjskih vrsta, a ljudima pruža mogućnost da izgrade san svakog djeteta – kućicu na drvu. Osim toga, u novije vrijeme sve su modernije i drvene kuće koje se najčešće koriste za vikendice, posebice u planinskim dijelovima.

Dendroterapija

Šetnja prirodom, posebice šetnja šumom u nama budi osjećaj mira i opušta nas.
Tako se razvila i dendroterapija, terapija koja uključuje liječenjem stablima kroz interakciju pojedinca s prirodom. Vjeruje se da stabla čovjeku mogu vratiti, ali i oduzeti energiju, sve ovisi koje su vrste, gdje se nalaze i slično.

Za kraj…

Prošećite do prvog parka, posadite drvo u dvorištu i počnite cijeniti ovu blagodat prirode koja nas okružuje.
Nevezano koje je godišnje doba, uživajte u njegovoj ljepoti.

Zimi kad su grane pune snijega ono odiše jednom toplinom, u proljeće kad je ono u cvatu ili pak u ljeto kad je puno plodova ono privlači svojim mirisom, dok u jesen kada lišće crveni i žuti, krošnje izgledaju poput ispunjenog slikarskog platna.

Osvrnite se oko sebe, budite zahvalni i dva puta promislite prije nego jedno stablo srušite, jer da nam nema drveća, najvjerojatnije ne bi bilo ni nas.

Autor: Vedrana Duić Loparić

Kako vratiti jutarnju rutinu kad je vani mrak: Savjeti za lakše buđenje i odlazak na posao

Taj osjećaj težine u kostima nije samo stvar nedostatka karaktera. Ljudska biologija izravno je povezana sa svjetlom: manjak jutarnjeg sunca drži razinu melatonina visokom, dok se kortizol – hormon zadužen za prirodno razbuđivanje – jedva pokreće.

Buđenje prije sunca ne mora biti kazna: Pet pametnih trikova za lakši početak radnog dana

Ipak, kalendar i obveze ne pitaju za cirkadijalni ritam. Donosimo provjeren, realističan vodič kroz male rituale koji mračna jutra pretvaraju iz svakodnevne borbe u ugodan uvod u produktivan dan.

1. Prevarite biologiju svjetlom (prije nego što uopće otvorite oči)

Kad nema prirodnog sunca, moramo ga simulirati. Nagli skok iz mraka pod neonsku kupaonsku rasvjetu stvara nepotreban stres, dok ostajanje u polumraku poručuje mozgu da nastavi spavati.

Budilice s efektom izlaska sunca (wake-up light)
Ovi uređaji postupno pojačavaju toplo, žuto svjetlo 20 do 30 minuta prije zvučnog alarma. Mozak kroz zatvorene kapke registrira promjenu i počinje smanjivati proizvodnju melatonina.

Svjetlo odmah po ustajanju
Umjesto da tumarate u polumraku do aparata za kavu, upalite jača, topla svjetla u prostoru u kojem boravite.

Terapija svjetlom uz doručak
Lampa za svjetlosnu terapiju (od 10.000 luksa) postavljena na stol dok pijete prvi čaj ili kavu može u 15 minuta resetirati razinu energije za cijeli dan.

2. Uvedite mikro-ugodu koja pobjeđuje hladnoću

Glavni razlog zašto pritiskamo snooze nije samo umor, već fizička neugoda napuštanja toplog kreveta u hladnu, tamnu sobu. Trik je u tome da prijelaz učinite što bezbolnijim:

Topli slojevi nadohvat ruke
Ostavite mekani kućni ogrtač i tople papuče odmah pored kreveta. Ne dopustite da vam prvo osjetilno iskustvo dana bude ledeni pod.

Programirajte toplinu
Ako imate pametni termostat ili tajmer na grijanju, namjestite ga da lagano podigne temperaturu u stanu 30 minuta prije nego što trebate ustati.

Topli napitak prije kofeina: Prije nego što posegnete za espressom, popijte šalicu tople vode s limunom ili blagi biljni čaj. To nježno budi probavni sustav i podiže unutarnju temperaturu tijela.

3. Večernja priprema: Uklonite donošenje odluka u mraku

Kapacitet za donošenje odluka u 6:45 ujutro, dok je vani mrak, ravan je nuli. Svaka sitnica – od traženja čarapa do razmišljanja o tome što ponijeti za ručak – crpi mentalnu energiju i potiče želju za povratkom pod poplun.

4. Odbacite pravilo od “sat vremena za sebe” ako vam stvara pritisak

Društvene mreže pune su nerealnih rutina koje uključuju 45 minuta joge, meditaciju, pisanje dnevnika i složeni doručak prije 7 ujutro. U zimskom periodu taj pristup često vodi ravno u frustraciju i odustajanje.

Dovoljno je 10 do 15 minuta svjesnog mira

Pustite omiljenu play-listu s laganim ritmom umjesto jutarnjih vijesti.

Uradite dva do tri lagana istezanja dok čekate da voda zakuha.

Pojedite doručak sjedeći, makar to bio običan tost, bez skrolanja po radnim mailovima.

5. Pretvorite put do posla u vlastitu zonu prijelaza

Ako morate izaći u mrak i hladnoću, neka taj put ne bude samo logistička gnjavaža, već ugodan međukorak:

Zvučna kulisa koja motivira
Čuvajte najbolje epizode omiljenog podcasta ili novu audio-knjigu isključivo za jutarnju vožnju ili hodanje do ureda.

Kvalitetna termo-šalica
Ponijeti omiljenu kavu ili čaj sa sobom u dobro izoliranoj šalici daje osjećaj ugode i malog luksuza dok čekate prijevoz ili stojite u jutarnjoj gužvi.

Uhvatite prvo dnevno svjetlo
Ako radite u uredu, čim sunce izađe, izađite na 10 minuta na pauzu. Čak i oblačno zimsko nebo pruža znatno više prirodnog svjetla nego najsvjetliji uredski prostor, što je ključno za održavanje stabilne razine energije kroz popodne.

Mračna jutra ne moraju biti razlog za cjelodnevni pad volje. Umjesto forsiranja strogih spartanskih disciplina, ključ uspješnog ulaska u hladniju sezonu leži u kombinaciji tople atmosfere, pametnog osvjetljenja i uklanjanja jutarnjeg kaosa prije nego što uopće legnete u krevet.

Tekst: Vanja Marić

Umjesto generičkih popisa novogodišnjih odluka koje rijetko tko dočeka u studenome, pitali smo troje stručnjaka iz prakse – liječnika obiteljske medicine, nutricionista i psihologa – vrlo jednostavno, konkretno pitanje: Koju točno jednu do dvije navike uvodite u vlastitu rutinu čim kalendar okrene 1. listopada?

Njihovi odgovori zaobilaze nerealne ideale i nude provjerene, primjenjive mikro-korake za zdravlje tijela i glave.

Dr. med. Ivan Radić, liječnik obiteljske medicine

W: Što osobno mijenjate u svojoj rutini 1. listopada?
Prva stvar koju radim jest pregled zaliha vitamina D3 i uvođenje redovitog provjetravanja po točnom rasporedu. Tijekom ljeta koža sama sintetizira dovoljne količine vitamina D, no od listopada na našem području kut upada sunčevih zraka to više ne dopušta.

Također, ljudi s prvim zahladnjenjem hermetički zatvore prozore, uključe radijatore i stvore savršen inkubator za viruse. U svojoj ordinaciji i domu uvodim udarno provjetravanje tri puta dnevno po točno pet minuta – širom otvoreni prozori koji naprave propuh bez hlađenja zidova.

Koji je najčešći krivi potez koji viđate kod pacijenata u ovo doba godine?

Kupovanje šake nasumičnih multivitamina i ignoriranje bazičnih stvari. Ljudi potroše pedeset eura na šarene tablete s reklama, a onda spavaju pet sati i provedu cijeli dan u zagušljivom uredu.

Ako morate birati gdje uložiti energiju: cjepivo protiv gripe za rizične skupine, provjera krvne slike, kvalitetan san i boca s raspršivačem morske vode za sluznicu nosa prije izlaska u javni prijevoz. To je stvarna preventiva.

Maja Petrić, mag. nutr., nutricionistica

W: Kako izgleda vaša prehrana od prvog dana listopada?
Moja prehrana doživljava potpuni zaokret od hladnih, sirovih ljetnih salata prema toplim, termički obrađenim jelima na žlicu. Prvog listopada moja kuhinja prelazi na bundeve, korjenasto povrće, poriluk, grah i leću. Tijelu je u hladnijim danima potrebna hrana koja grije i koja se lakše probavlja.

Uvodim i redovitu konzumaciju domaćeg kiselog kupusa, repe i kefira. Naš mikrobiom direktno upravlja upalnim procesima u tijelu, a jesen nudi najjeftinije i najmoćnije prirodne izvore probiotika.

W: Koje piće ili napitak postaje vaša obavezna jesenska navika?
Topla voda s đumbirom i cimetom umjesto druge ili treće popodnevne kave. Kofein nakon 14 sati u jesen još lakše remeti san jer nam nedostaje prirodnog svjetla koje signalizira buđenje i spavanje. Đumbir potiče perifernu cirkulaciju, što je spas za sve nas kojima su ruke i stopala stalno hladni čim zahladi.

Darko Kovačević, mag. psych., klinički psiholog

W: Listopad je poznat po padu raspoloženja zbog manjka svjetla. Što vi radite za svoju psihu?
Uvodim pravilo „jutarnjeg hvatanja fotona“. Čim svane, makar nebo bilo potpuno sivo i oblačno, oblačim jaknu i odradim barem petnaest minuta brzog hoda prije nego što sjednem za radni stol.

Ljudski mozak treba svjetlosni impuls rano ujutro kako bi zaustavio lučenje melatonina i pokrenuo neurotransmitere zadužene za fokus i stabilno raspoloženje. Druga stvar je obrana od socijalne hibernacije: automatski upadamo u zamku „posao – kauč – serije“. Zato već 1. listopada u kalendar fiksno upisujem barem jedno druženje uživo tjedno koje se ne otkazuje zbog lošeg vremena.

W: Koji mentalni stav preporučujete za ulazak u hladniju sezonu?
Prihvaćanje prirodnog usporavanja bez grižnje savjesti. Ljeto traži stalnu akciju, putovanja i dinamiku, dok je jesen prirodno vrijeme za mirniji tempo, selekciju prioriteta i rad u fokusiranim blokovima. Nemojte se boriti protiv tog osjećaja; prilagodite mu raspored. Manje vanjskog kaosa često otvara prostor za puno kvalitetniji rad na sebi.

Brzi pregled stručnih preporuka za listopad

Prijelaz u listopad ne zahtijeva radikalne životne rezove. Dovoljno je prepoznati signale koje nam tijelo i okolina šalju: utopliti tanjur, otvoriti prozor, uhvatiti malo jutarnjeg neba i dopustiti si ritam koji prati sezonu pred nama.

Pripremila: Vanja Marić

Pomicanje sata na zimsko računanje vremena događa se u noći sa subote na nedjelju, točnije 25. listopada, kada se u 3 sata ujutro kazaljke vraćaju na 2 sata. Iako mnogi s veseljem dočekuju činjenicu da te noći spavamo jedan sat dulje, ljudski organizam ne dijeli to oduševljenje.

Unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijani ritam, iznimno je osjetljiv mehanizam koji regulira lučenje hormona, probavu, tjelesnu temperaturu i cikluse budnosti. Pomicanje kazaljki za samo šezdeset minuta stvara mini oblik vremenske zone, fenomen poznat kao društveni jet lag, koji kod mnogih izaziva pad koncentracije, pospanost tijekom dana i razdražljivost.

Zašto osjećamo umor i pospanost nakon prelaska na zimsko računanje vremena

Glavni razlog zašto nam jesen teže pada nije sam sat koji dobijemo, već drastičan gubitak poslijepodnevnog prirodnog svjetla. Kako dani postaju kraći, a mrak pada već oko 17 sati, mozak počinje znatno ranije lučiti melatonin, hormon odgovoran za uspavljivanje. Istovremeno pada razina serotonina, neurotransmitera zaduženog za dobro raspoloženje i energiju, što stvara poznati osjećaj sezonske letargije.

Kako jutarnje svjetlo i nova jutarnja rutina resetiraju cirkadijani ritam

Prvi korak u obrani bioritma je prilagodba jutarnje rutine. Umjesto odgađanja alarma i zadržavanja u mračnoj spavaćoj sobi, ključno je unutar prvih pola sata nakon buđenja izložiti oči prirodnom svjetlu. Dovoljno je provesti deset do petnaest minuta na balkonu, u kratkoj šetnji ili uz otvoren prozor.

Jutarnje fotone registriraju posebne ganglijske stanice u mrežnici koje šalju izravan signal suprahijazmatskoj jezgri u mozgu da ugasi proizvodnju melatonina i pokrene lučenje kortizola, hormona koji nam daje fokus i budnost za početak dana.

Zašto pada razina vitamina D u jesen i kako ga pravilno nadoknaditi hranom i dodacima

S kraćim danima dolazi i neizbježan pad razine vitamina D u tijelu. Budući da je kut pod kojim sunčeve zrake padaju na našem podneblju od kraja listopada preuzak za adekvatnu sintezu ovog vitamina kroz kožu, oslanjanje samo na sunčanje prestaje biti opcija.

Vitamin D zapravo djeluje kao hormon i izravno utječe na imunitet, zdravlje kostiju i funkciju štitnjače. Preporučljivo je u prehranu uvrstiti masnu plavu ribu poput skuše, srdele i lososa, jaja i obogaćene mliječne proizvode, a u dogovoru s liječnikom ili ljekarnikom uvesti suplementaciju vitaminom D3, idealno u kombinaciji s vitaminom K2 radi pravilne apsorpcije kalcija.

Ovdje pronađite nekoliko vrhunskih a jednostavnih recepata s lososom

Losos sa šparogama: vaš novi omiljeni recept za brzi ručak ili večeru
Napravite losos kao fini namaz za ukusno predjelo
Recept za sushi zimsku Himura losos rolicu za vaše kulinarske užitke

Brzi ručak – losos s raviolima za gurmane i hedoniste
Losos na grčki s palentom i finim salatama

Kakva rasvjeta u domu i uredu sprječava pad energije tijekom kraćih dana

Kućna i uredska rasvjeta igraju jednako važnu ulogu u održavanju stabilne razine energije. Tijekom radnog dijela dana prostor u kojem boravite trebao bi imati jako, hladnije bijelo svjetlo temperature između 4000 i 5000 Kelvina, koje oponaša dnevnu svjetlost i drži mozak u stanju pripravnosti.

Međutim, čim padne mrak, kućnu rasvjetu treba prebaciti na tople, prigušene tonove ispod 2700 Kelvina. Stropna svjetla preporučljivo je ugasiti i zamijeniti ih podnim ili stolnim lampama koje stoje niže od razine očiju, jer se time oponaša zalazak sunca i priprema tijelo za kvalitetan noćni odmor.

Ovdje doznajte i više
Kako vam rasvjeta u domu može poboljšati raspoloženje i mentalno zdravlje

Kako spriječiti nesanicu i pripremiti tijelo za lakši san bez plavog svjetla

Večernje navike zahtijevaju malo discipline kako bi se izbjegla nesanica koja često nastupa tjedan dana nakon pomicanja sata. Plavo svjetlo s ekrana mobitela, tableta i televizora potrebno je eliminirati barem šezdeset minuta prije odlaska na počinak, jer ono izravno blokira noćni melatonin i zavarava mozak da je još uvijek podne.

Topli biljni čaj od kamilice ili matičnjaka, lagano istezanje, prozračena spavaća soba rashlađena na optimalnih 18 stupnjeva i odlazak u krevet u uvijek isto vrijeme najjednostavniji su, ali i najučinkovitiji alati za bezbolan prijelaz na zimsko računanje vremena.

Tekst: Vanja Marić

Zašto pravo mlado maslinovo ulje mora pecnuti u grlu i kako ga čuvati da potraje mjesecima

Svježe istisnuto ulje donosi miris pokošene trave, artičoke, zelenog lista rajčice i onu specifičnu pikantnost koja ostavlja trag na nepcu. Ipak, uz sav entuzijazam koji prati otvaranje prvih boca, postavlja se pitanje kako odabrati pravo ulje, pravilno ga doživjeti i, najvažnije, sačuvati njegovu plemenitu snagu.

Kušanje mladog ulja mali je senzorni ritual

Ako ga želite isprobati poput profesionalaca, izbjegnite kruh na samom početku. Malu količinu ulijte u staklenu čašicu, obuhvatite je dlanovima kako bi se ugrijala na temperaturu tijela i oslobodila arome, a zatim duboko udahnite.

Pravo mlado maslinovo ulje osvaja svježinom koja asocira na prirodu, a nikada na ustajalost ili težinu. Kada ga srknete, lagano uvucite zrak kroz stisnute zube kako bi se raspršilo po cijelim ustima.

Nemojte se iznenaditi ako osjetite ugodnu gorčinu na stražnjem dijelu jezika ili peckanje koje tjera na kašalj. Ta reakcija u grlu nije mana, nego jasan znak visoke koncentracije polifenola, moćnih antioksidansa koji ulju daju ljekovita svojstva i dugovječnost.

Pri kupnji mladog maslinovog vrijedi nekoliko jednostavnih, ali ključnih pravila

Prozirne boce na osunčanim policama zaobiđite bez razmišljanja. Svjetlost, toplina i kisik tri su najveća neprijatelja maslinovog ulja jer neumoljivo uništavaju njegove arome i kvare kvalitetu.

Uvijek birajte tamno staklo ili limenke, potražite godinu berbe na etiketi i dajte prednost provjerenim lokalnim uljarima čiji je proces prerade transparentan.
Mlado ulje često ima prirodni talog jer nije filtrirano, što je dokaz njegove neposrednosti, no upravo zbog toga ima nešto kraći vijek trajanja od filtriranih varijanti.

U kuhinji prema mladom ulju treba postupati s dozom poštovanja

Njegovo mjesto nije na vreloj tavi za duboko prženje, gdje bi visoka temperatura u trenu uništila sve delikatne polifenole i arome. Mlado ulje je završni akcent, kruna jela koja se dodaje tek kada je kuhanje završeno.

Nekoliko kapi preko tople krem juhe od bundeve, pečene bijele ribe, svježe skuhane leće, zrelog sira ili jednostavne bruschette pretvara običan obrok u vrhunski doživljaj.

Oni hrabriji rado ga spajaju čak i s kuglicom kvalitetnog sladoleda od vanilije uz malo krupne cvjetne soli, stvarajući neočekivan kontrast okusa.

Kada bocu maslinovog ulja donesete kući, smjestite je na tamno i hladno mjesto, dalje od pećnice i štednjaka, na optimalnoj temperaturi između 14 i 18 stupnjeva.

Nakon svakog korištenja dobro zatvorite čep jer stalni doticaj sa zrakom ubrzava oksidaciju. Mlado maslinovo ulje nije stvoreno za čuvanje u vitrini za posebne prilike. Njegova čar leži u trenutku, u onih prvih nekoliko mjeseci nakon berbe kada je na vrhuncu snage. Otvorite ga, uživajte u njegovoj pikantnosti i pustite da obilježi vaše sezonske kulinarske kreacije.

Inspiraciju za pripremu jela uz ovo sezonsko tekuće zlato te detaljne recepte možete pronaći na linku

Brzi recepti s mladim maslinovim uljem

Kroz patentirani magnezijev L-treonat, Dietpharmov Neuro Strong donosi napredan odgovor na potrebe pamćenja, fokusa i mentalne jasnoće u svijetu stalnih rokova.

Postoje dani kada gotovo i ne ustanemo od radnog stola, a navečer imamo osjećaj kao da smo istrčali maraton. Sastanak za sastankom, deseci mailova, poruke koje stižu dok odgovaramo na druge poruke, otvoreni tabovi na računalu, rokovi, obaveze i neprestano prebacivanje pažnje s jednog zadatka na drugi. Naše tijelo možda miruje, ali mozak radi prekovremeno.

Upravo je mentalno opterećenje postalo jedno od obilježja suvremenog načina života. Od jutarnjeg pogleda na mobitel do posljednjeg maila navečer, svakodnevno obrađujemo veliku količinu informacija i od sebe očekujemo da pritom ostanemo koncentrirani, organizirani i produktivni.

Kada govorimo o zdravim rutinama, najčešće razmišljamo o kvalitetnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, snu i fizičkom oporavku. No, jednako je važno razmišljati o živčanom sustavu i kognitivnim funkcijama. Upravo se u tom prostoru nalazi i jedan mineral koji većina ljudi još uvijek prvenstveno povezuje s mišićima, a to je magnezij.

Magnezij, međutim, doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava i normalnoj psihološkoj funkciji. To otvara potpuno drugačiji pogled na suplementaciju magnezijem.
Dietpharm je upravo na toj ideji razvio Neuro Strong, dodatak prehrani namijenjen suvremenom načinu života i osobama čija svakodnevica uključuje intenzivan mentalni angažman, koncentraciju, učenje i multitasking.

Njegovu ključnu komponentu čini Magtein® – patentirani magnezijev L-treonat, oblik magnezija razvijen kroz neuroznanstvena istraživanja, a jedna preporučena dnevna doza sadrži 2.000 mg Magtein® magnezijevog L-treonata, odnosno 144 mg magnezija, te 15 mg cinka. Magnezij doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava i normalnoj psihološkoj funkciji, dok cink doprinosi normalnoj kognitivnoj funkciji.

Neuro Strong dolazi u pakiranju od 30 pojedinačnih vrećica, preporučuje se jedna vrećica dnevno, a prašak okusa maline može se konzumirati izravno ili otopiti u vodi. Može tako postati dio jutarnje rutine, radnog dana ili jednostavno trenutak u kojem se, usred rasporeda prepunog obaveza, sjetimo da briga o sebi ne završava na fizičkoj kondiciji. Neuro Strong hrvatski je proizvod, proizveden u Hrvatskoj, u Popovači.

Ako od svojeg mozga svakoga dana očekujemo maksimum, ima smisla da brigu o sebi počnemo promatrati malo šire. Brinemo o tijelu, a sada je vrijeme da počnemo razmišljati i o onome što svakodnevno radi prekovremeno našem mozgu. Neuro Strong je dostupan u ljekarnama diljem Hrvatske, te online na OVDJE

Uz dopuštenje: PR 365/promo članak

Gorušica (Brassica), poznata kao ključni sastojak senfa, sadrži prirodni biljni spoj homobrasinolid koji potiče sintezu proteina i rast čiste mišićne mase.

Znanstvena istraživanja pokazuju da ovaj biljni steroid djeluje slično anaboličkim spojevima jer aktivira metabolizam proteina u mišićnim stanicama, ali bez štetnih nuspojava sintetskih alternativa. Zbog utjecaja na očuvanje mišića, oporavak i fizičku izdržljivost, sjemenke gorušice privlače sve veću pažnju nutricionista i rekreativnih sportaša.

Iako je većini poznata tek kao oštar, pikantan dodatak omiljenom sendviču, roštilju ili preljevu za salatu, skromna teglica senfa u vašem hladnjaku krije pravu malu biokemijsku senzaciju.

Dok fitness entuzijasti i dalje police pune skupim proteinskim prašcima i dodacima prehrani, novo svjetlo znanosti palo je na namirnicu koju stoljećima koristimo u kuhinji – i to s razlogom koji bi mogao promijeniti način na koji gledamo na izgradnju snage.

U časopisu The FASEB Journal objavljen je članak o novootkrivenom učinku gorušice, tj. jednog njenog spoja. Naime, ona sadrži biljni steroid koji se ponaša slično anaboličkim steroidima, no s minimalnim nuspojavama, kako su dokazali pokusi na štakorima. Homobrasinolid (biljni hormon) stimulira sintezu proteina u mišićnim stanicama te tako povećava mišićnu masu i fizičku izdržljivost.

ŠTO JE GORUŠICA?
Možemo reći da je gorušica naziv za određenu skupinu biljaka, a njihovo se sjemenje zapravo koristi kao začin. Svima nama je poznati senf, a ne postoji kuća koja ga nema u svom hladnjaku. Poznati senf dobiva se mješavinom vode, octa, mljevenim goruščićinim sjemenkama te ostalim tekućinama. Postoji bijela, smeđa i crna gorušica. Vrlo važna informacija je da je jedan od glavnih svjetskih proizvođača sjemenja gorušice velika Kanada.

ŠTO KAŽU ISTRAŽIVANJA

„Naša je nada kako ćemo jednoga dana koristiti brasinosteroida kao učinkovitu, sigurnu i prirodnu alternativu za liječenje gubitka mišićne mase uzrokovane starenjem i bolešću ili za poboljšanje izdržljivosti i izvedbe sportaša.

Kako uz gorušicu i druge biljke sadrže ove spojeve, nadamo se kako ćemo križanjem i inženjeringom izdvojiti sorte s velikim udjelom brasinosteroida, tako stvarajući funkcionalnu hranu koja će pomoći kod nekih bolesti, ali i kod sportske izvedbe,“ poručuje dr.sc. S. Komarnytsky, voditelj ovog istraživanja provedenog na North Carolina State University.

U istraživanju su prvotno mišićne stanice štakora in vitro podvrgnute raznim koncentracijama homobrasinolid i mjerena je sinteza proteina u kulturi. Rezultati su pokazali povećanu sintezu proteina i smanjenu proteinsku razgradnju u tim stanicama.

Nakon ovog prvotnog dijela istraživanja na zdravim štakorima je oralno primijenjen homobrasinolid tijekom 24 dana te su mjerene promjene u tjelesnoj masi, unosu hrane i tjelesnom sastavu.

Štakori koji su dobivali homobrasinolid dobili su na tjelesnoj masi i povećali su unos hrane. DXA (dual-emission X-ray absorptiometry) je pokazala kako je također povećana nemasna masa tijela.

Ovo otkriće moglo bi olakšati borbu s kilogramima u pretilih ljudi, no još je važnije što bi moglo dovesti do razvoja novog, prirodnog lijeka za bolesti koje uzrokuju gubitak mišićne mase.

Autor: Magistra nutricionizma Marina Jakšić

Sve o ulozi oksitocina, kortizolu i pravoj biologiji dodira….

Tijelo navodno automatski preplavljuje oksitocin, zloglasni kortizol pada na nulu, a organizam ulazi u stanje zen opuštenosti. Zvuči savršeno, jednostavno i potpuno besplatno, poput recepta koji svatko od nas može odmah primijeniti.

No djeluje li naše tijelo doista na štopericu ili je stvarna biologija ljudskog dodira puno složenija i zanimljivija od viralnih videa na TikToku?

Što se zapravo događa u organizmu kada nekoga privijemo na prsa

Kada zagrlimo dragu osobu, u igri nije samo puka emocija. Ljudska koža prekrivena je milijunima senzornih receptora koji na toplinu i duboki pritisak reagiraju trenutnim slanjem signala ravno u mozak. Ako ti signali stižu uz osjećaj povjerenja, živčani sustav automatski prepoznaje zonu sigurnosti.

Tu na scenu stupaju dva ključna hormona koja vode glavnu riječ u priči o stresu: što se zapravo događa s kortizolom i oksitocinom u tijelu

Prvi je oksitocin, popularno prozvan hormonom bliskosti i povezivanja. On se stvara u hipotalamusu i igra presudnu ulogu u stvaranju osjećaja privrženosti, smirivanju straha i gradnji društvenog povjerenja.

Drugi igrač je kortizol, hormon koji nas drži u stanju pripravnosti, borbe ili bijega kada smo preopterećeni brigama i rokovima.

Kada se aktivira umirujući dodir, stimulira se i vagus živac, glavni putnik našeg parasimpatičkog živčanog sustava. Puls se polako usporava, krvne žile se šire, tlak pada, a dotok kortizola u krvotok se smanjuje. Drugim riječima, tijelo napokon dobiva biološko zeleno svjetlo da može spustiti gard.

Kako je eksperiment u laboratoriju postao internetska senzacija

Odakle uopće potječe famozna brojka od dvadeset sekundi? Odgovor se skriva u načinu na koji su znanstvenici osmislili svoja laboratorijska testiranja, a ne u nekom tajnom biološkom satu.

U nizu poznatih psiholoških istraživanja parovima je prije izrazito stresnog zadatka, poput javnog nastupa ili rješavanja teških matematičkih testova pred kamerama, zadano da se drže za ruke i potom zagrle točno dvadeset sekundi. Skupina koja je imala taj topli kontakt prije izlaganja stresu pokazala je znatno niže skokove krvnog tlaka i znatno manji val kortizola od ispitanika koji su kroz isti zadatak prolazili sami i bez podrške.

Nalaz je bio revolucionaran jer je crno na bijelo dokazao koliko podrška partnera štiti srce i živce. No internet je napravio klasični skok i iz eksperimentalnog protokola izvukao krivo pravilo. Znanstvenici su odabrali dvadeset sekundi jednostavno zato što su morali odrediti standardno vrijeme trajanja za sve parove u laboratoriju. U našem tijelu ne postoji prekidač koji na devetnaestoj sekundi šuti, a na dvadesetoj odjednom eksplodira valom opuštanja. Živčani sustav ne broji milisekunde, nego osluškuje osjećaj.

Zašto duži dodir ipak radi razliku koju brzo tapšanje ne može postići

Iako brojka dvadeset nije uklesana u kamen, u samoj ideji produženog zagrljaja leži velika istina. Brzinsko, usputno tapšanje po leđima na odlasku s posla naš mozak registrira samo kao društvenu konvenciju i ništa više od toga.

Zagrljaj koji traje malo duže daje tijelu prijeko potrebno vrijeme da registrira težinu, disanje i toplinu druge osobe. Da bi se aktivirali duboki mehanoreceptori u koži i poslali poruku parasimpatikusu, potrebno je nekoliko trenutaka mira. Upravo taj produženi trenutak šalje tihu, ali moćnu biološku poruku da nismo sami i da je opasnost prošla.

Zanimljivo je i to da su nova istraživanja pokazala kako sličan umirujući efekt ima i takozvani samododir. Kada se nađemo usred panike ili tjeskobe, a u blizini nema nikoga, polaganje vlastitih dlanova na prsa ili preko trbuha, uz nekoliko dubokih udisaja, također pomaže ublažiti odgovor tijela na stres. To jasno potvrđuje da nije presudno samo tko mjeri vrijeme, već način na koji naš um i tijelo percipiraju sigurnost i pažnju.

Zašto zagrljaj na silu donosi više štete nego koristi

Zagrljaj nikada ne može biti lijek koji se propisuje u miligramima ili sekundama jer njegov učinak u potpunosti ovisi o odnosu dvoje ljudi.

Kada vas zagrli osoba koju volite i s kojom imate dubok odnos pun povjerenja, cijeli se organizam topi i opušta. No zamislite da vas dvadeset sekundi čvrsto drži kolega s posla kojeg jedva poznajete ili netko prema kome osjećate nelagodu i od koga se podsvjesno želite odmaknuti. U tom scenariju neće doći do lučenja oksitocina.

Mozak će takav dodir protumačiti kao narušavanje osobnih granica i prijetnju, što će umjesto opuštanja izazvati nagli skok adrenalina i još veći stres. Zato je kvaliteta odnosa uvijek daleko ispred dužine trajanja samog dodira.

Najčešća pitanja o fenomenu dugog zagrljaja

Mora li zagrljaj trajati točno dvadeset sekundi da bi djelovao na stres?
Ne mora. Znanstvena istraživanja nikada nisu utvrdila minimalnu granicu u sekundama nakon koje se tijelo smiruje.

Zagrljaj može djelovati već nakon pet ili deset sekundi ako je prisutna potpuna opuštenost i osjećaj bliskosti, baš kao što niti minuta stiskanja neće pomoći ako se pritom osjećate ukočeno ili nervozno.

Kako točno oksitocin i kortizol reagiraju tijekom bliskog kontakta?

Oksitocin djeluje kao prirodni amortizer za živčani sustav. Kada njegov nivo u mozgu poraste, on izravno smanjuje aktivnost u amigdali, dijelu mozga zaduženom za paniku i strah. Posljedično, nadbubrežne žlijezde prestaju s pojačanim lučenjem kortizola, srčani ritam se stabilizira, a mišići koji su bili u grču počinju popuštati.

Što su točno pokazali eksperimenti sa stresnim zadacima?

Istraživanja su potvrdila takozvani učinak socijalnog tampona. Kada su sudionici prije izlaganja stresorima imali podržavajući fizički kontakt sa svojim partnerima, njihovo tijelo nije doživjelo uobičajeni fiziološki šok. Srce im je kucalo mirnije, tlak je manje divljao, a osjećaj tjeskobe bio je znatno blaži nego kod osoba koje su bile prepuštene same sebi.

Može li se dobiti isti učinak ako nemamo partnera ili blisku osobu pored sebe?

Apsolutno. Mozak reagira na umirujući taktilni signal bez obzira na izvor. Maženje kućnog ljubimca dokazano podiže razinu oksitocina kod ljudi u vrlo kratkom roku. Također, vježbe svjesnog dodira, poput polaganja tople ruke na srce ili blagog obujmljivanja vlastitih ramena, dokazano pomažu živčanom sustavu da se prizemlji kada zavlada nemir.

Zaboravite na štopericu i jednostavno budite prisutni

Sljedeći put kada vidite da je netko vama drag pod pritiskom, umoran ili preopterećen brigama, nemojte gledati na sat niti preračunavati sekunde u glavi. Ponekad ljudima ne trebaju pametni savjeti, analize problema niti utješne fraze koje zvuče šuplje.

Dovoljno je pružiti ruku, otvoriti naručje i ostati u tom trenutku onoliko dugo koliko je potrebno da osjetite kako je onaj drugi konačno duboko izdahnuo. Ako to potraje deset sekundi, divno je, a ako potraje i punih dvadeset sekundi, još je bolje. Najvažnije je da je to bio trenutak u kojem je netko osjetio da ne mora baš sve na ovom svijetu nositi potpuno sam.

Tekst: coach Sanja Kvesić