Bilo je suza na pozornici i u publici, puno smijeha, iskrenih priznanja i razgovora koji su vrlo brzo izašli iz okvira očekivanih tema. Upravo je takva atmosfera obilježila splitsko izdanje projekta Novi horizonti Ane Radišić, održano 14. i 15. listopada u hotelu Briig, gdje je tijekom dva dana kroz program prošlo više od 300 gostiju.

Više od 20 govornika iz sporta, medija, poduzetništva, zdravstva i javnog života kroz osobne je priče govorilo o ambiciji, identitetu, porazima, odnosima, promjenama i trenucima u kojima početna iskra više nije dovoljna.

Kroz naizgled različite teme provlačila se ista poruka: pokreće nas ljubav prema onome što radimo i ljudima koji su nam važni, dok nas vrijednosti, odnosi i osjećaj smisla drže onda kada postane teško. Da interes za takvim sadržajem itekako postoji, pokazala je i publika jer se u dvorani tražilo mjesto više.

Program je prvoga dana otvorio razgovor „Radiš li na sebi – ili stalno popravljaš sebe?“, u kojem su Neda Vuković, dr. Danica Kesić i Tea Mamut iz različitih perspektiva govorile o perfekcionizmu, estetskim intervencijama, burnoutu, uspoređivanju s drugima i sve prisutnijem osjećaju da na sebi stalno moramo nešto popravljati.

Program prvoga dana nastavio se iskustvenim sadržajima koji su razgovore s pozornice prenijeli i u praktičan rad. Daria Ćurko vodila je radionicu disanja i meditacije, Lea Senjak pilates, dok su program upotpunile radionice art terapije Ane Gruice Uglešić i logoterapije Nede Vuković.

Drugoga dana razgovori su još snažnije otvorili teme koje često ostaju izvan javne slike uspjeha. Blanka Vlašić, Dino Levačić i Sven Maretić govorili su o identitetu nakon vrhunskog sporta, porazima, roditeljstvu i sposobnosti da čovjek nauči stati, dok su Kristina Čirjak, Dora Predojević i Kristina Barbarić-Babić otvorile pitanje gdje završava autentičnost, a počinje pravo na privatnost i odgovornost prema publici.

Ana Gruica Uglešić govorila je o ambiciji, ženstvenosti, partnerstvu i pravu na promjenu životnog i profesionalnog smjera, dok su Zdravko Marić, Aljoša Asanović i Petar Metličić kroz razgovor o splitskom dišpetu, pritisku i porazima pokazali koliko se uspjeha gradi upravo u trenucima kada bi bilo najlakše odustati.

Zajednička ideja programa bila je „Iskra koja pokreće sve“, no kroz dva dana sve se jasnije otvaralo pitanje onoga što dolazi nakon početnog entuzijazma.

Petra Nižetić Mastelić, Maja Borovina Frankić i Goran Čipčić govorili su o povjerenju u vlastite odluke, obiteljskim vrijednostima i odgovornosti prema onome što gradimo, dok su Ana Miščević, Tatjana Jurić i Bruno Kovačević završni razgovor o vidljivosti pretvorili u puno osobniju priču o zamjenjivosti, tuzi, autentičnosti i onome što iza čovjeka ostaje kada više nema funkciju, naslov ili svakodnevnu prisutnost u javnosti.

Upravo je ta otvorenost obilježila cijeli događaj. Ljudi koje javnost najčešće susreće kroz njihove rezultate, karijere i uspjehe ovoga su puta govorili i o onome što se događa iza njih – o nesigurnostima, padovima, odnosima, gubicima i ljudima bez kojih mnogi od tih uspjeha ne bi bili mogući.

„Mislim da smo u ova dva dana dobili nešto što se ne može do kraja isplanirati scenarijem. Imali smo sjajne goste i snažne teme, ali dogodila se i posebna vrsta povjerenja koja je donijela iskrenost, emocije, suze i puno smijeha. Želja mi je bila kroz ova dva dana ponovno probuditi iskru u svakome od nas, onu koja nas pokreće i daje hrabrost za nove korake.

Novi horizonti nisu zamišljeni samo kao mjesto na kojem govorimo o uspjesima, već i o svemu onome što stoji iza njih, odlukama, padovima, ljudima i vrijednostima koje nas nose.

Puna dvorana i reakcije publike pokazale su nam koliko su nam takve priče potrebne. Iznimno sam ponosna na snagu ovog projekta, a posebno zahvalna svom timu, ljudima koji su vjerovali u moju iskru i zajedno sa mnom je pretvorili u djelo“, poručila je Ana Radišić.

Govornici su Nove horizonte opisali kao format kakav dosad nisu susreli. Razgovori iz Splita, odnosno 11 podcasta, nastavit će se objavljivati na digitalnim kanalima Ane Radišić tijekom idućih mjeseci, pa će i šira publika dobiti priliku upoznati iskrenost i otvorenost koje su obilježile splitsko izdanje.

Uz dopuštenje: PR 365

Maleni gradić broji nešto više od 70.000 stanovnika, a vrlo često se preporučuje kao odlična destinacija za jednodnevne izlete.

Ono po čemu bih izdvojila ovaj grad je poznati sir Gouda koji često upotrebljavamo kao namirnicu u raznovrsnim jelima, a upravo tako se zove grad o kojem ćemo reći nešto više.

Povijest nastanka imena samog grada seže iz srednje vijeka kada je na tadašnjem području obitelj Van der Goude osnovala naselje i dvorac uz rijeku Gouwe po kojima je sam grad dobio ime.

Gouda sada i nekada

Iako maleni gradić, Gouda je danas poznat kao svjetska prijestolnica sira. Nekada davno Gouda je imao mnogobrojne pivovare, tvornice svijeća, keramičkih lula i industrije platna, a danas je najpoznatiji po ukusnom siru koji se konzumira gotovo u svakom dijelu svijeta.

Važna je napomenuti da Gouda sir nije napravljen u Goudi već u njegovoj okolici gdje potom lokalni poljoprivrednici dolaze na tržište i prodaju svoje proizvode od kojih uglavnom i žive.

Sir koji dolazi na tržište strogo je kontroliran budući da nadležne ustanove nameću stroge kontrole po pitanju same kvalitete. Svakog četvrtka poljoprivrednici i proizvođači sireva donose svoje proizvode na centralnu tržištu gdje možete uživati u fantastičnoj ponudi.

Muzej sira „De Waag“

U strogom centru grada nalazi se muzej sira „De Waag“ koji je smješten iza gradske vijećnice, a muzejom sira proglašen je 1995. godine.

Ono što je vrlo zanimljivo je sama organizacija ustanove organizirana tako da svi sirevi prije ponude idu na vaganje, a ovisno o težini sira, gradu se plaća određen porez.

Ako se odlučite za posjetu preporučujemo posjet muzeju gdje uz lokalnog vodiča možete saznati nešto više informacija o samoj povijesti nastanka sira, lokalnom stanovništvu i njihovoj tradiciji same proizvodnje, ali i isprobati i najbolje iz ponude. Također tu je i Gouda muzej koji možete posjetiti ako imate vremena.
Više informacija o muzeju možete pogledati OVDJE.

Malo više informacija o Gouda siru

Svjetski poznati Gouda sir pripada skupini tvrdih sireva, a radi se od kravljeg mlijeka.
Prvi puta samo ime sire Gouda spominje se u 12. stoljeću, a sam sir zrije par tjedana pa sve do nekoliko godina što ovisi najviše o tome je li riječ o mladom siru, zrelom ili starom. Cijena sireva također će ovisiti o tome.

Zanimljive informacije

• Nizozemska je jedna od zemlja koje je najpoznatija po proizvodnji sireva, posebno po Gouda i Edamer siru
• Proizvodnja Gouda sira čini 60% ukupne proizvodnje sireva u Nizozemskoj
• Više od polovine sira Gouda sira koji se proizvede, predviđeno je za prodaju u ostale zemlje dok se manji dio ostaje unutar zemlje

Autor: Marina Jakšić

Kraljice nedjeljnog stola: što trebate znati o pripremi tradicionalnih savijača sa sirom, jabukama, višnjama i marelicama

Originalni recepti za najpoznatije austrijske štrudle otkrivaju kako kod kuće pripremiti četiri velika klasika bečke slastičarske baštine.

Miris rastopljenog maslaca, cimeta i tankog vučenog tijela koje pucketa pod zubima nepogrešiv je potpis srednjoeuropske slastičarske baštine. Kulinarska priča o štrudli započinje u Austriji, točnije na bečkom dvoru Habsburške Monarhije, gdje je najstariji pisani recept zabilježen još davne 1696. godine.

Preko bečkih kavana ova se poslastica brzo proširila čitavom regijom, pa tako i kontinentalnom Hrvatskom, postavši nezaobilazan dio domaće gastronomske tradicije. Sam naziv potječe od njemačke riječi za kovitlac ili vir, što savršeno opisuje spiralu prozirnog tijesta i bogatog punjenja.

Bilo da se priprema s tradicionalnim domaćim vučenim tijestom ili gotovim korama, tajna uspjeha leži u ravnoteži sočnosti i hrskavosti. Četiri velika bečka klasika obilježila su povijest slastica i ostala zlatni standard domaće kuhinje.

Apfelstrudel donosi bezvremenski spoj kiselkastih jabuka, cimeta, ruma i preprženih krušnih mrvica na maslacu, dok Topfenstrudel nudi bogatu kremastu notu svježeg kvark sira, kiselog vrhnja i korice limuna, tradicionalno posluženu uz topli umak od vanilije.

Kirschstrudel spaja trpke višnje i hrskavo tijesto u osvježavajući desert omiljen diljem naših krajeva, a Marillenstrudel slavi zrele marelice, inspiriran glasovitom austrijskom regijom Wachau gdje ovo voće nosi status kulinarskog simbola.

Za postizanje savršene teksture i listanja kora, svako tijesto prije pečenja traži bogat premaz kombinacijom otopljenog maslaca i malo biljnog ulja, što osigurava postojanu hrskavost i zlatnu boju.

OVDJE donosimo upute za izradu tankog tijesta za sve četiri štrudle

Kako napraviti glatko i elastično vučeno tijesto za savijače u nekoliko jednostavnih koraka

1. TOPFENSTRUDEL – štrudla sa svježim sirom

Tijesto
250 g glatkog brašna
140 ml mlake vode
20 g suncokretovog ulja
5 g soli

Nadjev za štrudlu od sira
500 g Topfena – najbolji punomasni quark (svježi, kiseli mliječni sir: Frischkäse); kod nas se može poslužiti dobro ocijenjeni svježi sir
100 g kiselog vrhnja
100 g maslaca
60 g šećera u prahu
60 g kristalnog šećera
6 jaja
1 vanilija
korica ½ limuna
sok 1 limuna
60 g grožđice
1 žlica praška za puding od vanilije
prstohvat soli
otopljeni maslac za premazivanje

Izrada štrudle sa svježim sirom

Brašno, sol, vodu i ulje zamijesi u vrlo glatko, mekano tijesto. Premaži ga uljem, pokrij i ostavi 30–60 min za odmor.
Maslac pjenasto izmiješaj sa šećerom u prahu, vanilijom, limunovom koricom i soli. Umiješaj žumanjke, zatim Topfen, kiselo vrhnje, limunov sok i puding.

Bjelanjke istuci s kristalnim šećerom u čvrsti snijeg i nježno umiješaj.
Tijesto razvuci rukama vrlo tanko — tradicionalno treba biti gotovo prozirno.

Premaži maslacem, rasporedi nadjev i grožđice pa zarolaj. Premaži jajetom i peci oko 30 min, prvo na 170 °C, zatim još 10 min na 120 °C.

2. APFELSTRUDEL – bečka štrudla od jabuke

Dok se topla štrudla sa sirom (Topfenstrudel) poslužuje uz umak od vanilije, a savijača od jabuka (Apfelstrudel) uz kuglicu sladoleda, voćni klasici traže drugačiju pratnju. Štrudla s višnjama (Kirschstrudel) idealno se zaokružuje šećerom u prahu i tučenim slatkim vrhnjem, dok se ljetna štrudla s marelicama i prženim bademima (Marillenstrudel) poslužuje lagano ohlađena uz kavu ili čaj.

KIRSCHSTRUDEL – štrudla s višnjama

Za ovu savijaču odabrali smo provjereni austrijski recept chefa Maxa Stiegla iz Burgenlanda (Gradišća), izvorno objavljen na ORF-u. Riječ je o prekrasnoj tradicionalnoj verziji koja se ne oslanja na lisnato tijesto, nego na pravo, ručno vučeno tijesto za savijače.

Tijesto:
250 g brašna
125 ml vode
1 žlica maslinovog ulja
prstohvat soli

Nadjev:
500 g očišćenih višanja
200 g maslaca
150 g krušnih mrvica
100 g šećera
malo vanilije
šećer u prahu za posipanje

Izrada:
Pomiješaj brašno, sol, vodu i maslinovo ulje te umijesi glatko i mekano tijesto. Oblikuj kuglu, premaži je uljem, pokrij folijom i ostavi 1 sat u hladnjaku.

U tavi otopi maslac, dodaj krušne mrvice, šećer i vaniliju pa poprži na laganoj vatri dok mrvice ne zamirišu i ne porumene.
Tijesto razvuci vrlo tanko na pobrašnjenoj krpi. Po tijestu rasporedi višnje, ostavljajući oko 2–3 cm slobodnog ruba, a preko njih rasporedi pržene mrvice.

Pomoću krpe pažljivo zarolaj štrudlu, prebaci na lim i premaži maslacem. Peci na 180 °C oko 30–35 minuta. Pečenu štrudlu malo ohladi i prije posluživanja pospi šećerom u prahu.

MARILLENSTRUDEL – štrudla s marelicama

Recept za štrudlu od marelica dolazi iz Donje Austrije (Landwirtschaftskammer Niederösterreich), regije poznate po vrhunskim dunavskim marelicama. Sočna krema od vrhnja i ruma divno naglašava aromu pečenog voća.

Za 2 štrudle:
oko 500 g lisnatog tijesta (za sasvim tradicionalan rezultat može se koristiti i vučeno tijesto)

Nadjev:
800 g svježih marelica
200 g grožđica
1 čašica ruma
250 ml kiselog vrhnja
2 jaja
2 žumanjka
1 vanilin šećer
1 žlica škroba (gustina) ili pudinga od vanilije
150 g šećera u prahu
malo limunovog soka
1 mala čašica likera Cointreau
1 jaje za premazivanje
šećer u prahu za posipanje

Izrada:
Grožđice namoči u rumu nekoliko sati prije pripreme. Marelice operi, prepolovi, izvadi koštice pa ih pomiješaj sa šećerom u prahu, limunovim sokom i Cointreauom.

Posebno pjenjačom izmiješaj kiselo vrhnje, jaja, žumanjke, vanilin šećer i škrob.

Razvaljaj tijesto. Spoji marelice i natopljene grožđice, rasporedi ih po tijestu i prelij pripremljenom smjesom od vrhnja.
Zarolaj, položi na papir za pečenje i premaži razmućenim jajetom.

Peci na 200 °C prvih 10 minuta, a zatim smanji na 180 °C i peci još oko 30 minuta (ukupno oko 40 minuta). Na kraju pospi šećerom u prahu.

Karakteristike i omjeri 4 klasika: najpoznatije štrudle Austrije

ZA ONE KOJI VOLE ZNATI VIŠE
Zemlja porijekla i kulinarske kolijevke ovih štrudli je Austrija, s posebnim naglaskom na Beč i nekadašnju Habsburšku Monarhiju.
Riječ Strudel na njemačkom jeziku doslovno znači „vrtlog” ili „vir”, što savršeno opisuje spiralni izgled tankog tijesta omotanog oko nadjeva. Ipak, priča o nastanku štrudle fascinantna je gastronomska fuzija:

Korijen za izradu tijesta je Osmansko Carstvo
Tehnika razvlačenja tijesta do prozirnosti vuče daleko podrijetlo s Bliskog istoka i osmanske baklave. Preko Mađarske, koja je bila pod osmanskom vlašću, ta je tehnika stigla u Beč tijekom 16. i 17. stoljeća.

Austrijsko usavršavanje i kanonizacija
Bečki su slastičari preuzeli tanko vučeno tijesto, izbacili prezaslađeni sirup i zamijenili ga lokalnim punjenjima poput jabuka, svježeg sira, višanja i marelica. Najstariji sačuvani pisani recept za štrudlu potječe iz 1696. godine i čuva se u bečkoj Gradskoj knjižnici (Wienbibliothek im Rathaus).

Širenje po Monarhiji
Zahvaljujući Austro-Ugarskoj, sve četiri varijante postale su temeljni dio slastičarske baštine u Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

Tekst: Diana Mikloš, glavna urednica

Za mnoge žene takva gesta rijetko izaziva samo jednostavno laskanje; češće otvara niz pitanja o sigurnosti, skrivenim očekivanjima i kontroli nad vlastitim prostorom.

Između laskanja i opreza: psihologija neočekivane geste

Kada muškarac pošalje piće i ostavi broj preko treće osobe, s jedne strane izbjegava izravan pritisak licem u lice, dajući ženi prostor da ode bez neugodnog odbijanja na licu mjesta. S druge strane, prebacivanje lopte preko konobara stvara blagi društveni dug — osjećaj da se od primaoca sada očekuje određeni odgovor.

Tu leži korijen nesigurnosti. Radi li se o pristojnom, možda sramežljivom muškarcu koji je želio pokazati interes bez nametljivosti, ili o osobi koja smatra da je nekoliko eura dovoljno za kupovinu nečijeg vremena i pažnje? Ključno je odmah razbiti tu iluziju: plaćeno piće nikoga ne obvezuje na poziv, poruku niti osmijeh. To je bio njegov samostalni izbor i rizik, a ne sklopljeni ugovor.

Treba li se uopće javiti?

Prije nego što telefon uopće dođe u ruku, vrijedi odvagnuti nekoliko signala.

Procjena situacije u prostoru
Je li te promatrao nametljivo, ignorirao neverbalne znakove nelagode ili je gestu izveo s pristojne udaljenosti bez stvaranja pritiska?

Razlika između intuicije i straha
Ako se u želucu javi makar blagi osjećaj nelagode ili sumnje, ignoriranje papirića je najracionalniji izbor. Intuicija često procesira suptilne signale kojih um nije svjesno svjestan.

Tvoj interes
Želiš li se javiti zato što te zaintrigirao ili samo iz osjećaja kurtoazije da ne ispadneš “nepristojna”? Ako je razlog ovo drugo, broj pripada u kanti za smeće.

Praktični koraci ako se odlučiš javiti

Ako te gesta intrigira i osjećaš se ugodno, prvi kontakt ne mora biti skok u nepoznato bez zaštitne mreže.

1. Odaberi poruku umjesto izravnog poziva

Nazvati nepoznatu osobu odmah stvara intimniju dinamiku u stvarnom vremenu gdje je teže postaviti granice ako razgovor krene u neželjenom smjeru. Kratka tekstualna poruka (putem SMS-a ili aplikacija poput WhatsAppa) omogućuje ti kontrolu tempa:

“Hvala na piću u kafiću, bila je to lijepa gesta. Zaintrigirao me potez pa sam se odlučila javiti.”

2. Zaštiti svoje osobne podatke

Pripazi koje podatke otkriva tvoj profil. Ako ti je na WhatsAppu javna fotografija cijelog lica, puno ime i prezime ili opis posla, razmisli o privremenom prilagođavanju postavki privatnosti za nepoznate kontakte.

Kako voditi razgovor ako ipak odlučiš nazvati

Ako više voliš izravan ton i odlučiš okrenuti broj, preuzmi kormilo razgovora od prve sekunde.

Drži ton opuštenim, ali profesionalno jasnim

Nema potrebe za pretjeranim pravdanjem zašto zoveš tek sada ili prevelikom zahvalnošću.
Dovoljno je reći: “Bok, zovem vezano za poruku iz kafića. Hvala na piću, bio je to hrabar potez.”

Postavi lopticu na njegov teren

Neka on vodi razgovor i objasni što ga je potaknulo da ostavi broj. Slušaj način na koji govori jer prekidanje, prebrzo prelaženje na pretjerano intimne teme ili seksualne aluzije jasan su znak da razgovor treba privesti kraju.

Pripremi izlaznu strategiju unaprijed

Nemoj ulaziti u poziv bez gotove rečenice za prekid. Ako primijetiš crvene zastavice ili jednostavno ne osjetiš kemiju, jednostavno reci: “Bilo je lijepo čuti te, ali imam osjećaj da nismo na istoj valnoj duljini. Svejedno, sretno dalje.”
Prekini poziv bez pregovaranja.

Sigurnost u vlastite granice znači znati da kontrola uvijek ostaje u tvojim rukama — i onda kada se papirić baci u smeće, i onda kada se odluči istražiti tko stoji iza tih nekoliko ispisanih znamenki.

Tekst: coach Sanja Kvesić

Koji su najčešći zahvati za pomlađivanje i preoblikovanje čela

1. Face lift čela: Klasični zahvat za trajne rezultate

Ako je vaše čelo vidno opušteno, face lift čela je idealno rješenje. Ova klasična operacija izvodi se kroz skriveni rez unutar linije kose, što osigurava da ožiljci ostanu nevidljivi. Cilj zahvata je podići kožu čela, izgladiti duboke bore i vratiti mladolik izgled.

Ovaj se zahvat često kombinira s korekcijom mišića između obrva (tzv. “korugatori”) koji su odgovorni za vertikalne bore. Mišići se mogu stanjiti endoskopski ili otvorenim pristupom, čime se postiže dugotrajan učinak “peglanja” bora.

2. Podizanje čela kvačicama: Minimalno invazivna opcija

Za one koji žele blaži zahvat s bržim oporavkom, podizanje čela pomoću kvačica je odlična alternativa. Kvačice se postavljaju ispod kože u vlasištu, pružajući potporu i podižući opuštenu kožu čela. Iako je učinak diskretniji od klasičnog face lifta, ovo je popularan izbor za pacijente s blažim znakovima starenja.

3. Preoblikovanje čela: Zašto se radi i tko su kandidati?

Osim pomlađivanja, plastična kirurgija čela koristi se i za preoblikovanje kod mlađih osoba. Poznati primjer je skraćivanje visokog čela, zahvat koji su izvodile i holivudske dive poput Marilyn Monroe. Ova operacija zahtijeva iznimnu preciznost, a rez se izvodi duž linije vlasišta.

Također, transplantacija kose na područje čela može se koristiti za preoblikovanje ruba vlasišta ili za popunjavanje prorijeđenih dijelova.

Autor: Prim. dr. sc. Zoran Veir, dr. med. plastični kirurg

Pobjeda u prvoj sezoni LOUD STAGE-a za Moniku Jukić bila je tek početak. Pjesma „Moje zlato”, s kojom je osvojila publiku i pobjedu u finalu, 24. listopada izlazi kao njezin prvi službeni singl pod okriljem izdavačke kuće LOUD DIGITAL. Dan poslije Monika će je ponovno izvesti uživo, ovoga puta pred publikom u zagrebačkoj Tvornici kulture, na koncertu koji okuplja natjecatelje prve sezone showa.

Glazbu i tekst pjesme potpisuje Miro Buljan, koji je ujedno zaslužan za produkciju i aranžman. Službenim izdanjem „Moje zlato” dobiva novi život izvan natjecateljske pozornice, a Monika priliku da svoj glazbeni put nastavi vlastitim singlom.

Upravo je nastavak rada s mladim izvođačima jedna od važnih ideja projekta LOUD STAGE, domaćeg digitalno-diskografskog glazbenog talent showa u organizaciji LOUD DIGITAL-a. Osim predstavljanja novih pjevača, projekt im pruža priliku za rad na autorskim pjesmama, suradnju s producentima i mentorima, studijsko iskustvo te razvoj vlastitog izvođačkog identiteta. Cilj je mladim talentima omogućiti da nakon natjecanja nastave stvarati i grade svoj put na glazbenoj sceni.

Na koncertu LOUD STAGE SHOW, koji će se održati u Tvornici kulture 25. listopada, uz Moniku Jukić nastupit će Lucija Ana Horinek, Ema Vujičić, Karlo Ferček, Ema Marunović, Franka Sloup i Dora Labor te ostali sudionici prve sezone. Koncert u Tvornici kulture zaokružit će prvu sezonu projekta i najaviti njegov nastavak, ali i dati priliku da izvođači svoj rad uživo predstave publici. Ulaznice za koncert dostupne su putem sustava Entrio.

LOUD STAGE pritom već priprema nastavak pa je tako druga sezona planirana je za 2027. godinu, a obuhvatit će 17 epizoda i 16 kandidata. U središtu projekta i dalje će biti mladi pjevači koji pišu vlastite pjesme i žele razvijati svoj glazbeni izraz uz podršku profesionalaca iz industrije. Prijave za novu sezonu počinju 1. siječnja 2027., a dodatne informacije bit će dostupne na službenoj stranici loudstage.hr i društvenim mrežama projekta.

Uz dopuštenje: PR 365 (sve fotografije)

Dok temperature padaju, raste iščekivanje početka skijaške sezone, najuzbudljivija zimska glazbena priča već počinje svoje odbrojavanje. Ski Beat Festival vraća se u Nassfeld od 3. do 6. prosinca 2026., spreman otvoriti novu skijašku sezonu uz snijeg, glazbu i energiju koja je već na premijernom izdanju pokazala da Alpe imaju novi party ritual.

Prošlogodišnji Ski Beat bio je rasprodan, a više od tisuću gostiju iz Hrvatske, regije, Austrije i drugih europskih zemalja pretvorilo je Nassfeld u pravi hrvatski zimski takeover. Ono što je počelo kao novi festivalski koncept već je nakon prvog izdanja pokazalo potencijal da postane tradicionalno okupljanje svih koji početak zime ne zamišljaju samo uz prve skijaške kilometre, nego i uz dobru zabavu.

Ove zime idemo korak dalje, potpuno preuzimamo hotel Falkensteiner Carinzia s četiri zvjezdice superior, 140 soba i wellnessom na 2.400 m². Tijekom festivala hotel će biti rezerviran isključivo za Ski Beat goste, a njegova lokacija neposredno uz glavnu gondolu čini ga idealnom bazom za skijanje, festivalsko druženje i večernje partyje.

Za ekipu koja želi puni Ski Beat doživljaj uz pristupačniji budžet, tu je Jugendsporthotel Leitner sa sobama za dvije do šest osoba, svega četiri minute hoda od Falkensteiner Carinzije, u kojoj se održavaju večernji partyji.

A teško je zamisliti bolju kulisu

Nassfeld početkom prosinca čeka prve skijaše nove sezone i novu Ski Beat ekipu. Jedno od najpoznatijih austrijskih skijališta ponovno će na nekoliko dana spojiti ono najbolje od zimskog lifestylea, dane na skijama, alpski ambijent, après-ski atmosferu i glazbu koja se sa staza nastavlja dugo nakon zalaska sunca.

Dnevni program na vrhu planine ponovno okuplja ekipu u KofelAlmu

Za još duže uživanje u après-ski atmosferi, Nassfeld je izašao u susret festivalu i produžio radno vrijeme gondole do 17:45, pa će ekipa imati više vremena za party na planini prije povratka u dolinu.

Ovogodišnji DJ lineup otkrivamo uskoro, a već sada donosimo malu ekskluzivu: nakon prošlogodišnje party gondole s DJ-em, ove godine stiže i party sauna u kojoj garantiramo usijanu atmosferu!
Smještajni paketi dostupni su putem Beat Travela, a za lokalnu ekipu ove smo godine omogućili i kupnju zasebnih ulaznica za dnevne partyje u KofelAlmu 4. i 5. prosinca.

Večernji partyji u hotelu Falkensteiner Carinzia ostaju rezervirani isključivo za Full Experience goste koji su rezervirali smještaj u sklopu festivalskih paketa.

Od 3. do 6. prosinca 2026. vidimo se u Nassfeldu, otvaramo sezonu uz Ski Beat Festival!
www.beat-travel.hr

Uz dopuštenje: Select PR (sve fotografije)

No priča o Čakovcu Gradu Jazza tu ne staje.

U subotu, 17. listopada, u dvoranu Scheier stiže Alon Yavnai – Grammyjem nagrađeni pijanist i skladatelj svjetske jazz scene.

Yavnai je 2008. osvojio Grammy za najbolji latin jazz album za Funk Tango, kao član sastava legendarnog Paquita D’Riverе s kojim i danas blisko surađuje. Rođen u Izraelu u obitelji izraelsko-argentinskih korijena, na svom glazbenom putu spajao je jazz, latin, klasiku i različite utjecaje njegova multikulturnog nasljeđa.

Nakon četvrt stoljeća uspješne karijere u New Yorku, tijekom koje je surađivao s brojnim velikim imenima i nastupao diljem svijeta, danas živi i djeluje u Berlinu.

ALON YAVNAI QUARTET – LIVE IN ČAKOVEC
Subota, 17. listopada 2026. u 20:00
Zgrada Scheier, Čakovec

Ulaznice osigurajte na vrijeme u sustavu Entrio: https://www.entrio.hr/event/alon-yavnai-grammy-winner-uzivo-u-cakovcu-35133

Jedan dobitnik Grammyja. Jedan klavir. I još jedna nova stranica u priči o Čakovcu Gradu Jazza koju jednostavno ne smijete propustiti.

Vidimo se u Gradu Jazza – Čakovcu!

Uz dopuštenje: G.A.D. PRODUKCIJA (sve fotografije)

Uz simfonijski orkestar i zbor Rock opere, NS Big band i Rock band nastupit će solisti Bojana Stamenov, Jana Šušteršič, Mattia Zanatta i Zoran Šandorov te posebni gosti. Ansambl predvodi maestro Fedor Vrtačnik, koji potpisuje i aranžmane programa.

Rad maestra Vrtačnika uključuje suradnje s BBC Concert Orchestra i West End International, kao i glazbeno vodstvo projekta Zdravko Čolić Symphonic Orchestra. Njegovi aranžmani povezuju prepoznatljiv karakter rock klasika s bogatstvom orkestralnog zvuka.

Program donosi 25 hitova velikana rock glazbe u simfonijskim aranžmanima među kojima su: Led Zeppelin, Queen, Pink Floyd, AC/DC, The Beatles, Deep Purple, The Doors, The Rolling Stones, Tina Turner, Prince i Toto.

Publiku očekuju „Stairway to Heaven“, „Bohemian Rhapsody“, „We Will Rock You“, „Kashmir“, „Smoke on the Water“ i „Another Brick in the Wall“, uz druge klasike koji su obilježili povijest rocka.

Uz dopuštenje: Bagadodo (sve fotografije)

Na ovom iznimnom zagrebačkom okupljanju prisustvovala je i naša suradnica Iris Pinjuh, poznata dizajnerica interijera, koja svojim radom i estetikom redovito promiče autentičnost, funkcionalnost i ljepotu prostora bez nametnutih kalupa.

Od Nine Badrić i Alke Vuice preko sportašice Sandre Paović do teških poduzetničkih odluka, očinstva i dugovječnosti, šesto izdanje WOLF konferencije, održano 9. i 10. listopada u zagrebačkom Petom kupeu, pokazalo je da najzanimljivije priče nastaju onda kada ljudi prestanu glumiti savršenstvo bez mane.

Postoje eventi s kojih odemo i ništa se više ne događa, a postoji i WOLF konferencija, čija priča počinje tek nakon što se reflektori ugase i završi program na sceni.

Šesto izdanje WOLF-a dokazuje upravo ovo drugo

Iza nas su dva dana u kojima su se poduzetnici, umjetnici, liječnici, sportaši i ljudi čije priče ne stanu u jednu profesionalnu titulu susreli na istoj pozornici. Bilo je smijeha, suza, ovacija, neočekivanih priznanja i dovoljno životnih lekcija koje će nas držati do sljedećeg izdanja WOLF 7.0.

Kad posao postane dio našeg identiteta

Za Ninu Badrić glazba je puno više od karijere, utočište kojem se vraća kad je najteže, ljubav koju je pronašla još kao djevojčica i koju nikad nije pustila. Zastupnica u EU parlamentu Sunčana Glavak govorila je o jednakim plaćama, poručivši ženama, ako im nitko ne ponudi mjesto za stolom, slobodno neka donesu vlastitu stolicu.

Na panelu „Vjerujete li u ono što kupujete?“ europarlamentarka Biljana Borzan otvorila je pitanja potrošačkih prava, a Maša Mutić iz Navora Consultinga podsjetila nas je koliko košta navika da nezadovoljstvo prešutimo, platimo i nastavimo dalje. Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača i novinarka Dora Koretić pridružile su se razgovoru o povjerenju, odgovornosti i tržištu koje svojim ponašanjem oblikujemo i sami.

Glumice Iva & Gloria, točnije Iva Šimić Šakoronja i Gloria Dubelj, dokazale su da od zajedničkog smisla za humor može nastati ozbiljan posao: od jednog videa do kazališne predstave, cijele turneje, cjelogodišnjeg posla i milijunskih pregleda na društvenim mrežama.

Savršen plan – je li to neka moderna bajka?

Marijan Živić iz Guiding Wavea, Dora Marinić iz Mundomilije i Ana Matekalo iz HrskAM brenda na panelu „Od ideje do desetljeća“ predstavili su različite poduzetničke putove i izazove stvaranja poslova koji trebaju trajati dulje od početnog entuzijazma.

Jelena Radman iz Kauflanda Hrvatska priznala je da je do rukovodeće pozicije nije doveo savršen plan, nego otpornost i sposobnost prilagodbe, uz poruku da prvi korak treba napraviti i kada nismo potpuno spremni.

Boška Bahtijarević, osnivačica brenda Tvoje.hr, pokazala je kako ono što smo kao djeca pokušavali sakriti, jer nas razlikuje od drugih, s vremenom može postati naš osobni potpis i brend.

Na panelu „Work-life balance i ostale bajke“, koji je moderirao Ognjen Bagatin, Ana Ljevar iz Humed Pharme govorila je o važnosti delegiranja i povjerenja u tim. Silvija Repić, direktorica Sana delikatesa, upozorila je da odgađanje odluka često košta više od pogrešne odluke, dok je Josipa Maras, direktorica Studija, iskreno progovorila o grižnji savjesti koja godinama prati zaposlene majke: dok grade posao, osjećaju da propuštaju trenutke s djecom, a kada su s djecom, misli im često odlutaju na posao.

Podsjetila je sve okupljene da možda nije najvažnije pronaći savršenu ravnotežu, nego naučiti živjeti bez stalnog osjećaja da negdje nismo dovoljno dobri.

Ivana Drlje, CEO InterCapital Digital Wealth Managementa, upozorila je na zamku pretjerane analize koja nas, umjesto da nam pomogne, paralizira. Ivana Pavlović, osnivačica 134Ateliera, nasmijala je publiku pričom o pet ili šest jedinica iz latinskog, otkrivši da danas govori šest jezika, što je još jedan dokaz da školske ocjene ne pišu životne scenarije.

Suze, hitovi i život koji ne pita za planove

Drugi dan konferencije otvorila je Tatjana Jurić razgovorom „Kad tišina postane glasna“, u kojem je govorila o promijenjenim prioritetima, pisanju kao novootkrivenoj strasti i drugoj knjizi u nastajanju. Sandra Paović, olimpijka i paraolimpijska pobjednica, izazvala je suze i dugotrajne ovacije pričom o povratku nakon prometne nesreće i lekciji svoga trenera: kada mislimo da smo na maksimumu, možda smo tek na 50% svojih pravih mogućnosti.

Alka Vuica u razgovoru sa Sašom Lozarom otkrila je da je legendarna „Hajde da ludujemo“ prvotno trebala biti pjesma o branju jagoda, podsjećajući nas koliko se nepredvidivih obrata krije iza hitova koje generacije pjevaju napamet. Marko Vuletić, content creator i poduzetnik, otvoreno je govorio o dvjema operacijama srca koje je prošao kao dijete i mladić te trećoj koja ga očekuje, pokazujući zašto nakon velikih životnih borbi strah od poslovnog neuspjeha ima sasvim drukčije značenje.

Sara Pavičić, osnivačica Placa Cateringa, pokazala je da se pravi profesionalci prepoznaju kad u samo dva sata moraju ispuniti gotovo nemoguć zahtjev gosta. Tomo Ricov, jedan od ljudi iza Weekend Media Festivala i kultnog Peperminta, prisjetio se vremena kada je zagrebačka dosada bila poslovna prilika, ali i podsjetio da intuicija pokreće projekte, dok ih brojke održavaju.

Njegov poslovni partner Boris Kovačekpridružio mu se na panelu „Najbolji weekend u godini“, posvećenom iskustvu stvaranja i razvoja velikih događanja.

Koliko vrijedi život bez filtera?

Dr. Nevia Delalle postavila je pitanje: bojimo li se više morskih pasa ili starenja, podsjećajući da naš najveći strah nije onaj od bora, nego od dana kada više nećemo moći raditi ono što volimo.

Estetski kirurzi Tomica Bagatin i Mladen Duduković te maksilofacijalni kirurg Aleksandar Milenović duhovito su razotkrili što se događa kad Instagram filteri i neobični zahtjevi pacijenata stignu u ordinaciju, uz važnu profesionalnu lekciju da dobar stručnjak mora znati reći i NE.

Na panelu o dugovječnosti dr. Natko Beck objasnio je zašto stogodišnjak koji je pušio cijeli život nije dokaz da zdrave navike nisu važne, dok je psihologinja Ana Čerenšek upozorila da svakodnevnim skrolanjem neprimjetno razgrađujemo vlastiti fokus. Jelena Ferk iz Bioandine i Mirela Anić iz Body & Minda pridružile su se razgovoru o kvaliteti života, zdravlju i navikama koje oblikuju naše godine.

Na panelu „Zdrava i zadovolj(e)na“ ginekologinja Petra Kejla i seksologinja Petra Pinjuh otvorile su prostor za razgovor o ženskom zdravlju, zadovoljstvu i temama o kojima se još uvijek nedovoljno govori.

A gdje su u svemu tome očevi?

Jedan od najiskrenijih razgovora dogodio se na panelu „O.Č.E.V.I.“, na kojem su Damjan Žunić, Ognjen Bagatin, Vlaho Arbulić i Hrvoje Travnikar govorili o karijeri, djeci, emocijama i roditeljstvu bez savršenih scenarija. Vlaho Arbulić posebno je dirnuo pričom o lekciji koju mu je dala vlastita kći: u nastojanju da djeci omogućimo sve aktivnosti i prilike, ponekad zaboravimo zastati i jednostavno ih pitati kako su.

I možda je upravo to bila jedna od najvažnijih poruka šestog WOLF-a. Nije potrebno uvijek imati odgovor. Ponekad je dovoljno postaviti pravo pitanje.

Žena ženi nije vuk

Iza WOLF konferencije otpočetka stoji Aqventi tim koji predvodi kreativna poduzetnica Ana Rotim. Tijekom šest godina izgradili su zajednicu koja se ne okuplja samo zbog programa, nego najprije zbog ljudi. WOLF, odmilja nazvan „unicorn konferencijom“, danas je mnogo više od dvodnevnog susreta. To je mreža ljudi čija se priča nastavlja i nakon Wolfa, daleko od svjetala pozornice.

U Petom kupeu bilo je novih poznanstava, zagrljaja, suza, osmijeha i one posebne energije zbog koje ljudi uvijek iznova rezerviraju „vrijeme za sebe“. Jer WOLF nije mjesto na kojem uspješni dolaze pokazati svoju uspješnost. To je mjesto na kojem se svi usude ispričati ono najdublje što ih je putem boljelo, čega su se bojali, gdje su pogriješili i što su iz svega naučili. Ili ih samo ponese atmosfera, pa im izleti i ono što nikad još nikom nisu rekli. Kako bilo da bilo, WOLF 6.0 je završio. Ali neke od najboljih priča tek sada počinju!

HIGHLIGHTS (LEADOVI):
- „Kad vas ne puste za stol, ponekad morate biti drski i donijeti svoju stolicu“ – izjavila je Sunčana Glavak.
- „Kad misliš da si na maksimumu, zapravo si tek na 50 posto“ – trenerova lekcija koju je podijelila Sandra Paović.
- „Hajde da ludujemo“ trebala je biti pjesma „Hajde da beremo jagode“ – otkrila je Alka Vuica.
- „Najskuplja odluka ponekad je ona koju nikada ne donesemo“ – poruka je Ivane Drlje.

Uz dopuštenje: Aqventi (sve fotografije)