Iznimno ljekovita gljiva, poznata pod imenom sibirska čaga ili chaga (lat. Inonotus obliquus) sadrži velike količine antioksidansa te se stoga koristi za jačanje imuniteta.
No, kako se pokazala vrlo učinkovitom primjenjuje se i kod mnogih drugih bolesti ili upala. Ova gljiva se posebice upotrebljava u narodnoj medicini Rusije i zemljama istočne Europe.
Podrijetlo i stanište gljive Chaga
Gljiva Chaga je parazitska gljiva koja obitava na drvetu brezi a pronalazi se u hladnijim dijelovima svijeta, kao što su sjeverni dio Europe, djelomice u nekim predjelima srednje Europi te u sjevernim dijelovima Amerike i Kanade.
Parazitsko porijeklo gljive znači da ona uništava domaćina na kojem se nalazi, te takvo stablo polako odumire. Napadnuto stablo svejedno može još godinama rasti tako da se gljiva pažljivim branjem može uzimati više godina sa njega.
Izgled i svojstva gljive Chaga
Gljiva Chaga nema nimalo privlačan izgled, a kako izgleda kao crna izraslina, na drvetu može djelovati vrlo ružno.
Moderna istraživanja pokazuju da gljiva Chaga u sebi sadrži mnogobrojne antioksidativne sastojke, čak u većim vrijednosti od aronije ili goji bobica, te da ima potencijala za liječenje raka, jačanje imunološkog sustava i antiupalnog djelovanja te zna djelovati čak i na povlačenje auto-imunoloških bolesti, kao što je primjerice psorijaza.
> Chaga je bogata vitaminima B skupine, vitaminom D i vitaminom K.
> Sadrži esencijalne minerale kao što su bakar, kalij, željezo, mangan, magnezij, kalcij i cink.
> Gljiva Chaga izuzetno je bogata antioksidansima. Sadrži polifenole, triterpene (poput betulina i inotodiola) te melanine, koji joj daju tamnu boju. Ovi spojevi pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa.
> Beta-glukani – Chaga sadrži polisaharide, posebno beta-glukane, koji su poznati po svojim imunomodulirajućim svojstvima.
> U Chagi se nalazi enzim superoksid dismutaza (SOD), koji je snažan antioksidans.
> Gljiva je dobar izvor dijetalnih vlakana, koja podržavaju zdravlje probavnog sustava.
Slično kao i med gljiva Chaga je po svojoj prirodi sterilna i antibakterijska te stoga nije lako pokvarljiva roba.
Branje gljive Chaga
Preporučeno vrijeme za branje ove gljivu jest jesen kada se temperature spuste ispod 5°C. Također se može uzimati i tijekom zime, kada je drvo u stanju zimskog mirovanja a tada je gljiva puna ljekovitih sastojaka.
Nakon berbe gljiva se stavlja na sušenje tijekom nekoliko dana te se nakon toga melje u prah. Prah je preporučljivo također ostaviti dan, dva da se potpuno osuši, a nakon čega se on može početi primijenivati.
Gljiva Chaga prirodni dodatak za jačanje imuniteta: napravite čaj od chage
Od Chage je najbolje pripraviti čaj no ona se može konzumirati i u nekim jelima.
Priprema čaja od chaga gljiva
Sitne komadiće chage stavite u kipuću vodu, poklopite i kuhajte oko desetak minuta. Ako je boja i dalje nježna kuhajte malo duže. Nakon što je čaj zakuhan, procijedite ga i uživajte u ugodnom, lagano gorkastom okusu, koji pomalo podsjeća na okus jačeg crnog čaja ili kave.
Izdvojeno
> Chaga gljivu popularizirao je Aleksandar Solženjicin u svojoj knjizi “Odjel za rak”> Liječenju ovom gljivom posebice je bilo popularno u 16. stoljeću
> Ostatci gljive su nađeni uz ledenu mumiju Ötziju, pronađenoj u ledenjaku u Tirolu
> Gljiva sadrži velike količine melanina
Autor: Borna Marić
Fotografije: Pixabay, Charles de Mille-Isles, Scot Nelson
