I vrapci na krovu već pjevaju da je koža površinom najveći organ tijela (prosječno oko 2m²) i predstavlja prvu liniju obrane organizma od štetnih čimbenika iz okoliša, stoga je najviše izložena stvaranju slobodnih radikala koji dovode do propadanja stanica u našem organizmu.
Oni u koži uzrokuju iritacije i oštećenja stanica, a posebno vlakana koja izgrađuju srednji sloj kože koju čini kolagen i elastin, zbog čega koža gubi svoju čvrstu strukturu i elastičnost te ubrzano stari.
Antioksidansi – spasitelji od slobodnih radikala
Antioksidansi su molekule koje mogu spriječiti oksidaciju drugih molekula, drugim riječima oni doniraju jedan ili više elektrona slobodnom radikalu, čime ga stabiliziraju i sprječavaju pokretanje oksidativnog stresa koji uzrokuje oštećenje stanica.
Uloga antioksidansa je trostruka:
> Onemogućuju stvaranje novih slobodnih radikala
> Neutraliziraju već nastale slobodne radikale
> Popravljaju oštećenja na stanici nastala djelovanje slobodnih radikala
Antioksidansi dokazano usporavaju starenje, snizuju količinu kolesterola, štite srce i krvne žile, smanjuju rizik od nastanka raka…
Upotreba antioksidansa u kozmetičkim preparatima sve učestalija
> Antioksidansi u kozmetičkim preparatima sprečavaju nastanak oksidativnog stresa kože koji uzorkuje oštećivanje stanica i prijevremeno starenje kože
> Antioksidansi čuvaju stabilnost kozmetičkih preparata jer sprečavaju oksidaciju lipida (biljnih ili mineralnih ulja), mirisa i drugih sirovina u reakciji s kisikom koja bi uzrokovala kvarenje proizvoda
U kozmetičkoj industriji od antioksidansa se najčešće koriste askorbinska kiselina (vitamin C), tokoferol (vitamin E), polifenoli i flavonoidi.
Vrste antioksidansa
U prirodi postoji velik broj antioksidanata koji pomažu našem organizmu u neutralizaciji slobodnih radikala. Neki od njih se mogu sintetizirati u našem tijelu, ali većina se unosi putem prehrane.
Najvažnije skupine antioksidanata su vitamini, karotenoidi, flavonoidi i polifenoli.
Među vitaminima su našem organizmu najvažniji vitamini C (askorbinska kiselina), E (tokoferol) i A (retinol).
Od karotenoida u iznimno snažne antioksidanse ubrajaju se astaksantin, beta-karoten, lutein i likopen, dok su u zadnje vrijeme najpopularniji flavonoidi tanini te kvercetin i resveratrol.
Polifenoli su iznimno važni zbog utjecaja na metaboličke procese, a jedan od njih je i klorogenična kiselina, najzastupljenija u zelenoj kavi.
Prirodni izvori antioksidansa
Antioksidansi se nalaze u većini namirnica svakodnevne prehrane, pogotovo voća, povrća i začina, no velik broj njih se procesima termičke obrade uništavaju.
Stoga je preporuka većinu voća i povrća konzumirati sirovo ili kuhano pod parom, kako bi se očuvao maksimum njihove antioksidativne snage.
Neke od namirnica s najvećim udjelom antioksidanata su:
Voće
Borovnice, brusnice, jagode, maline, kupine, šljive, grožđe, citrusi (limun, naranča, mandarina, grejp, limeta), mango, kivi, crvena jabuka…
Povrće
Rajčica, mrkva, špinat, batat, brokula, artičoke, cvjetača, kupus, avokado, buća, luk, češnjak…
Začini
cimet, kurkuma, origano, kumin, peršin, bosiljak, kari, đumbir, papar, čili, korijander, kardamom, timijan, kadulja, metvica…
Ostale namirnice
Crno vino, zeleni i bijeli čaj, orašasto voće, hladno prešana biljna ulja (maslinovo, laneno, bućino…), plodovi mora…
Antioksidansi su neophodni za normalno funkcioniranje našeg organizma, a njihov nedostatak neminovno dovodi do razvoja bolesti, često i tumora.
Stoga danas stručnjaci bez iznimke preporučuju konzumaciju antioksidanasa kako bismo zaštitili organizam od starenja i bolesti.
Najbolji način za izgradnju zdravog plana prehrane jest konzumirati uravnotežene obroke i međuobroke sa širokim spektrom namirnica. Najmanje 2 šalice voća te 2,5 šalice povrća dnevno čine dobar početak prema životu punom zdravlja.
Ako ste na niskokalorijskoj dijeti, u trudnoći, dojite ili jednostavno ne konzumirate dovoljno voća i povrća, dodaci prehrani bogati antioksidansima idealno su rješenje kako biste zadovoljili povećane potrebe organizma i zaštitili se od bolesti.
