Mnogi od nas su se ponekad pitali koja je tajna francuske prehrane i dugovječnosti žitelja ove romantične zemlje.
Francuzi u usporedbi s ostalim populacijama, u svakodnevnoj prehrani konzumiraju podosta masnoća, primjerice sireva koji u prosjeku sadrže više od 30% mliječne masti, a opet se ne debljaju kao ostale nacije.
Fenomen koji je zaintrigirao javnost još ranih 90-ih godina, bio je predmet mnogih znanstvenih istraživanja.
Koja je tajna francuske prehrane koja štiti njihovo zdravlje te koja „tvar“ utječe izrazito povoljno na njihovo zdravlje?
Francuski paradoks i tajna zdravlja i vitkosti uz vino
Izraz „Francuski paradoks“ opisan je prvi puta 1992. godine, a pokušava objasniti nisku učestalost kardiovaskularnih bolesti kod francuskog stanovništva, unatoč visokom unosu zasićenih masti, a ta niska učestalost kardiovaskularnih bolesti potencijalno se propisuje potrošnji crnog vina.
U čemu je kvaka?
Francuzi konzumiraju više zasićenih masnoća, a opet manje obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, tajna se krije u resveratrolu koji pripada skupinu polifenola, a sastojak je crnih vina.
Resveratrol je važan antioksidans koji tijelo štiti od slobodnih radikala, a stvara se u pokožici crnog grožđa
Vinova loza ima svoju daleku povijest, još od stare Grčke, a prema Sumeričanima list vinove loze predstavlja simbol za „život“.
Za uzgoj vinove loze, važno je podneblje koje ponekad može biti ograničavajući čimbenik te određeni klimatski i pedološki uvjeti.
Resveratrol se prirodno pojavljuje kao „branitelj biljke“, koji se proizvodi kao odgovor na ozljedu, kao što su mehaničke traume, ultraljubičasto svjetlo i infekcija patogenim mikroorganizmima, osobito gljiva, osiguravajući sredstva za obranu.
Budući da su gljivične infekcije češće u hladnijim klimama, grožđe uzgajano u hladnijim klimama ima veću koncentraciju resveratrola.
Međutim, grožđe uzgojeno u zoni ekvatora sadrži također resveratrol u visokoj koncentraciji, zbog više ultraljubičastog zračenje.
Možemo ga naći u pokožici bobice grožđa i ostalom bobičastom vodu. Bitno je napomenuti da prilikom proizvodnje crnog vina za vrijeme fermentacije (vrenja mošta), boba crnog grožđa nalazi duže vrijeme i tada se resveratrol otapa iz pokožice.
Rađena su brojna istraživanja i studije o konzumiranju crnog vina te kardiovaskularnim bolestima i smrtnosti.
Slab do umjeren unos crnog vina, stvara korisne učinke za sve faze aterosklerotskog procesa.
Bez obzira na način prehrane Francuzi imaju manji broj kardiovaskularnih bolesti (za 20-30%), čije se zasluge prepisuju pijenju crnog vina.
Komponente crnog vina, posebno alkohol, resveratrol i drugi polifenolni spojevi mogu smanjiti oksidativni stres, poboljšati stanje kolesterola (povećanjem dobrog kolesterola ili HDL-a) te inhibiraju lipoproteinsku oksidaciju.
„Francuski paradoks“ odnosno povoljni učinci na kardiovaskularne bolesti mogu imati svoju osnovu u nekoliko ključnih molekula, tj. kombinaciji aditiva ili sinergističkom učinku alkohola i drugih vinskih komponenta na razvoj ateroskleroze, koagulacije i fibrinolize.
Resveratrol ima antikarcinogeni učinak, a pokazao se koristan kod određenih vrsta raka, kao što su: rak dojke, prostate, želuca, crijeva, gušterače i štitnjače, djeluje protuupalno i antitrombotski, pa time značajno smanjuje rizik od tromboze i ateroskleroze. Nasuprot tome, povećana konzumacija crnog vina, povezana je sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
U stvari, većina vjeruje da je resveratrol tajni spoj prisutan u crnom vinu koji je odgovoran za francuski paradoks. Dnevno se preporučuje unos vina koji ne prelazi 1dcl za žene i 2 dcl za muškarce.
Autor: Magistra nutricionizma Marina Jakšić
