Dobar izbor vina u podrumu, još od davnina, bio je važniji od ormarića s lijekovima. Iako su ta saznanja o ljekovitosti vina gotovo zaboravljena, pomalo se ponovno otkrivaju.
U prošlosti su liječnici liječili vinom kao danas različitim medikamentima
Još je 400. godina pr. K. grčki liječnik Hipokrat, otac suvremene medicine, koristio vino kao sredstvo za jačanje, ublažavao njime bolove kod išijasa te liječio rane i crijevne bolesti. Sve do 19. stoljeća postojala je prava znanost o ljekovitosti vina.
Naime, vino nije još jedno “obično” alkoholno piće
Mnoge su znanstvene studije u svijetu potvrdile da umjerene količine ovoga “božanskog nektara” pomažu zdravlju, a ljudi koji uopće ne piju vino imaju kraći očekivani životni vijek i češće su bolesni od onih koji umjereno piju.
Ako se pije u umjerenim količinama, vino djeluje protiv Alzheimerove bolesti, osteoporoze i srčanog infarkta, jača jetru, sprječava bubrežne kamence, ublažava probavne tegobe, pomaže kod prehlade i osvježava ten.
Lijek za krv
* Zaštita krvnih žila – u osoba sklonih sužavanju krvnih žila i trombozi redovito ali umjereno pijenje vina može donijeti poboljšanje, odnosno djelovati preventivno.
Preporuka: uz obroke i prije odlaska na spavanje piti lagano crno vino.
Količina: muškarci 3 dl a žene 2 dl na dan.
Vina koja se preporučuju: frankovka, crni pinot ili bevanda od jačih dalmatinskih ili istarskih vina (2 dijela vina i 1 dio vode).
* Bolja prokrvljenost – osoba koja ima smetnje u prokrvljenosti zbog loše prohodnosti arterija trebala bi piti osobito lagana crna vina jer vrlo dobro proširuju krvne žile.
Preporuka: svakoga dana popiti jednu trećinu litre jednakomjerno raspoređenu na obroke tijekom dana. Preporučuju se slavonska frankovka, portugizac ili bevanda od jačih dalmatinskih ili istarskih vina.
* Zaštita od slabokrvnosti – razumnim pijenjem crnog vina anemije se mogu spriječiti, odnosno popraviti.
Preporuka: svakoga dana jedna čaša (1 dl) za ručak i 2 dl nakon večere – vrijedi jednako za muškarce i žene. Preporučuju se istarski teran i cabernet sauvignon te dalmatinska vina babić i plavac mali.
U borbu protiv kolesterola – vinom!
Budući da crno vino jače djeluje na snižavanje kolesterola, vrlo je pogodno za liječenje bolesti srca i krvotoka. Ako ne volite ili ne podnosite crno vino, možete piti bijelo.
Preporuka: svakoga dana jedna do dvije čaše vina uz obroke. Vino pijte malim gutljajima tijekom i nakon jela. Preporučuje se crno vino usklađeno s jelom, tj. uz jača jela piju se jača vina, dok uz dijetna jela najbolje prija bevanda, primjerice crni pinoti iz Slavonije ili plavci s dalmatinskih otoka.
Portugizac je lagano i pitko vino, a sadrži manju količinu alkohola, umjerenu količinu kiselina i ima malo tanina. Od bijelih vina za svečane se zgode preporučuju otmjena vina, a svakodnevno su prihvatljive mješavine vina i mineralne vode, primjerice od graševine.
Recept za dugotrajniju mladost
Pjesnici i mislioci znali su oduvijek cijeniti dobro vino. Čak je i čuveni William Shakespeare napisao ovu pohvalu plemenitom soku vinove loze: “Vino čini mozak misaonim, brzim i stvaralačkim, punim živahnih, vatrenih i ugodnih misli.”
Suvremeno ispitivanje mozga objasnilo je ponešto od onoga što je znao Shakespeare. Naime, alkohol snažno potiče cjelokupni živčani sustav. Širi krvne žile, osobito one u mozgu.
Potiče se i pojačava njihova prokrvljenost. Moždane stanice dobivaju više kisika te se tako izoštrava sposobnost mišljenja, poboljšava pamćenje i povećava kreativnost.
Dakle, ne samo što osobe koje umjereno piju vino prosječno žive dulje od onih koji ga ne piju, već i najčešće ostaju mlađe i vitalnije!
Vino opskrbljuje organizam s do 40 posto više antioksidanasa nego što ih ima u tijelu osoba koje ne piju vino. Ti antioksidansi čuvaju prijatelje vina od preuranjena starenja jer hvataju slobodne radikale i tako zaustavljaju pojačano razaranje stanica.
OVDJE saznajte više o Ekološkim vinima – blagodati na vašem stolu
Stres i prehlade pod kontrolom
Za one koji su pod konstantnim stresom, preporučuje se tijekom dana popiti polako i s uživanjem 2 dl vina, najbolje svoga omiljenog. Pritom važi pravilo da bijela vina daju poticaj, dok crna više ublažavaju i smiruju.
Preporučuju se blaga bijela vina za uklanjanje stresa tijekom dana, osobito chardonnay iz sjeverozapadne Hrvatske ili bijeli burgundac iz Istre.
Protiv stresa preporučuju se i suha vina kasnih berbi.
Navečer se preporučuju crna vina od sorti plavac mali i babić.
Američki znanstvenih S. Cohen dokazao je da umjerene količine vina mogu do 85% ojačati otpornost protiv prehlada. Kod kašlja, bronhitisa, vrućice, prehlade, bolova u zglobovima i glavobolje najbolje pomaže u savladavanju iznemoglosti kod prehlada.
Preporuka: tijekom dana, najbolje uz obroke, bolesnik bi trebao popiti do 4 dl, a bolesnica do 3 dl vina. Kod pripremanja kuhana vina ono ne smije zakuhati jer se tada uništavaju vitamini osjetljivi na toplinu.
Preporučuju se svježa vina rizvanac i rizling iz Đakova, jer sadrže relativno puno željeza i vitamina C, pouzdano uništavaju bakterije i viruse te potiču krvotok, okrepljuju i jačaju kod prehlada.
Štiti li vino od raka?
Što se tiče preventive protiv raka, čini se da većina Francuza čini gotovo sve pogrešno. Jedu puno masnih jela (paštete, gusja jetra, maslac, masnoće i vrhnje), jedu samo bijeli kruh, premalo se kreću i puno puše.
Pa ipak puno rjeđe obolijevaju od raka debelog crijeva i rjeđe imaju infarkt od Amerikanaca, koji vole džogiranje, salate i vitamine. No, Francuzi jednu stvar sigurno dobro čine: piju vino uz svako jelo! Tako se pojavljuje “francuski paradoks”, fenomen nazvan upravo po toj zemlji čije navike i posljedice istih poprilično odudaraju od uvriježenih znanstvenih spoznaja.
Barem do sada.
Naime, usprkos nezdravu načinu života, Francuzi imaju najzdravije srce u Europi, a uz to i začuđujuće malen broj oboljelih od raka. Puno manji od Amerikanaca, koji gotovo fanatično vježbaju i paze na zdravlje.
Francuska je zemlja s najvećom potrošnjom vina u Europi. Potrošnja vina po stanovniku tri je puta veća nego kod Nijemaca: godišnje se popije 64,5 litara po stanovniku, a u Njemačkoj 22 litre. Prema mišljenju poznatih znanstvenika, zasluga je vina što je u Francuskoj, u odnosu prema drugim narodima, broj srčanih bolesti, bolesti krvotoka i oboljelih od raka ispod prosjeka.
Tu su posebno važni polifenoli u vinu, kojima danski znanstvenik Morton Gronbeck u tzv. Kopenhaškoj studiji pripisuje antikancerogeni efekt.
Vina za želudac
Starije osobe sa slabim želučanim lučenjem trebale bi prije, tijekom i nakon jela popiti kiselije bijelo vino. Jedna čaša vina kao pomoć probavi preporučuje se i svim mlađim, zdravim ljudima. Ako vas muči prevelika količina želučane kiseline, morate biti oprezni s bijelim vinom. Umjesto njega preporučuje se neko manje kiselo crno vino.
Preporučene sorte za poticanje probave, uz normalnu ili malu količinu želučane kiseline, su: graševina, suhi sekt ili šampanjac.
Za osobe s pojačanom želučanom kiselinom preporučuje se, primjerice, plavac mali s Pelješca, najbolje kao bevanda. Ima vrlo malo kiseline i ugodno zagrijava.
Mlada i suha bijela vina mogu pomoći i kod nadimanja, koje nije samo dosadno, nego katkad i vrlo bolno. Mineralne tvari i elementi u tragovima koji se u njima nalaze te ugljična kiselina prirodno potiču rad crijeva. Općenito za poticanje probave preporučuje se po jedna čaša vina uz obroke, u podne svježe bijelo vino, a navečer lagano crno vino.
Dobro je još prije jela popiti jedan gutljaj, a ostatak tijekom obroka za bolju probavu.
Preporučene sorte za poticanje probave kod nadimanja i zatvora uvijek su mlada, reska, suha vina.
Vino se najbolje podnosi uz jelo, jer alkohol polako prelazi u krv, a uz to vrlo dobro djeluje na probavu.
Je li bolje crno ili bijelo?
Znanstvenici su do sada ispitivali djelovanje vina na zdravlje, osobito crnoga vina. Tako se katkad dobio dojam da je bijelo vino manje zdravo. Međutim, novije studije iz SAD-a objašnjavaju: crno vino sadrži važne polifenole u većim količinama nego bijelo, ali oni koje sadrži bijelo vino imaju znatno jače antioksidativno djelovanje.
U jednoj se suvremenoj studiji Sveučilišta u Freiburgu potvrđuje izvanredno djelovanje upravo bijeloga vina na zdravlje.
Tekst: Vladimira Paleček
