Najupečatljiviji primjer visoke gotike prikazan u arhitektonskom dijelu Karla IV.
Najstariji most u Pragu jedan je od najposjećenijih ali i najvažnijih atrakcija češke metropole, s kojim se grad iznimno ponosi.
Ovaj spektakularan most prelazi preko rijeke Vltave te povezuje Donji grad (Mala Strana) i Stari grad (Stare mesto). Osim toga, most predstavlja jednu od najslavnijih građevina izgrađene za vrijeme vladavine Karla IV.
Most prethodnik
U davnim vremenima ljudi su morali doslovno gaziti preko rijeke kad god su htjeli prijeći na drugu stranu. Prvi drveni most, koji se smatra prethodnikom današnjeg Karlovog mosta, izgrađen je u 10. stoljeću. Između 1158. i 1172. godine, izgrađen je slavni kameni most te je dobio ime Judithinov most. Naziv je dobio prema kraljici Juditi Durynskoj, supruge Vladislava II, koji je i zatražio gradnju.
Most je bio 500 metara dugačak, a širok 7 metara i napravljen je od pješčanog kamena. Nažalost, most su srušili u veljači 1342. godine, zbog velike poplave. Ako danas želite vidjeti fragmente Judithina mosta, morate pričekati da se razina rijeke spusti dosta nisko.
Misteriozni počeci
Kralj Karlo IV pozvao je najuglednije astrologe kako bi odredio najbolje vrijeme za početak izgradnje mosta na mjestu starog mosta. Sam Karlo IV položio je kamen temeljac za Karlov most i to 9. srpnja 1357. godine u točno 05sati i 31minutu.
Ovaj broj je izabran s razlogom – kada poredate sve znamenke dobijete simetričan niz neparnih brojeva – 1 3 5 7 9 7 5 3 1. Arhitekt Petr Parléř, koji je poznat po dizajniranju katedrale Sv.Vida u Praškom dvorcu, bio je odgovoran za izgradnju mosta.
Sam most je završen nakon smrti Parléřa s početkom 15. stoljeća, kada je kralj Wenceslas IV zasjeo na tron.
Do 1870. most je bio poznat kao Pragov most ili Kameni most, no od te godine dobiva novo ime – Karlov most.
Karlov most danas je dug 515.8 metara, širok 9.5 metara, a podržava ga sveukupno 16 stupova. Most čuvaju tri moćna tornja – kula Starog grada i Kula u Lasser Town – na obje strane i to napravljene u fantastičnom, gotičkom stilu. Na mostu se nalazi i 30 kipova religijske tematike – njihovo smještanje duž ograde mosta započelo je 1657. godine, a jedan od umjetnika koji ih je projektirao je J. Brokoff.
Danas je većina skulptura zamijenjena replikama, jer su originalni napravljeni od pješćenjaka i stoga su se lako mogli oštetiti zbog poplava. Svi se originali čuvaju u lapidariju Narodnog muzeja. Zbog druge razorne poplave koja je pogodila Prag 1890.godine, lukovi su se također morali obnavljati.
Kako bi ste najbolje doživjeli čaroliju mosta, najbolje vrijeme za to je rano jutro ili kasno navečer. Najvažniji razlog tome je to što je most tijekom dana prepun turista i teško ćete upoznati sve čari ovog prekrasnog mjesta.
Most je uvijek prepun mnoštva, turista, ali i štandova sa prodavačima, uličnim sviračima te umjetnicima i karikaturistima, koji će rado nacrtati vaš portret ili vam prodati neki suvenir.
Legende
Najpoznatija legenda je o korištenju jaja i mlijeka tijekom gradnje mosta, kako bi most bio što jači. Danaašnji znanstvenici iz jednog od praških sveučilišta radili su nekoliko istraživanja i priznali kako je tijekom izgradnje korišteno u žbuci i mlijeko i vino, no nigdje nisu pronašli jaja.
Druga legenda, je ona o svećeniku Ivana Nepomuku. Ista kaže kako se kraljica, žena kralja Vaclava IV, ispovjedila svećeniku Ivanu. Kralj je imao određene sumnje o ženinoj nevjeri te je htio žarko saznati od svećenika što mu je to točno kraljica ispovjedila. U skladu sa svojom dužnošću, svećenik je odbio otkriti kralju što je to točno kraljica rekla te je kralj odlučio da svećenika muče i bace u rijeku s Karlovog mosta. Na mjestu na kojem se utopio svećenik pojavilo se pet zlatnih zvijezda.
Nakon što su ekshumirali njegovo tijelo, pronašli su njegov jezik, koji je postao svetački atribut, potpuno ružičast i svjež. 1729. godine proglasili su ga svecem.
Tko god šeće po mostu, ima priliku doći i dodirnuti njegov pozlaćeni kip te zaželiti želju. Govori se da će se želja ostvariti, a svatko će se ubrzo vratiti u prekrasan češki grad Prag.
Autorica: Azra Terezić
Fotografije: Foter
Galerija slika
