Malo tu malo tamo
Nije volio Pulu…a Brijune?
Glumac Rade Šerbedžija (1946.) i spisatelj Borislav Vujčić (1957.-2005.) utemeljili su godine 2001. Kazalište „Ulysses“ koje je „doplovilo“ na Brijunsko otočje i od tada ljeti redovito privlači kazališnu i glazbenu publiku, najčešće u tvrđavu Minor na Malom Brijunu.
Portret kao poruka
Tuzlanska najpoznatija kulturno – umjetnička institucija je Međunarodna galerija portreta Tuzla (od nedavno dio Centra za kulturu Tuzla) koju su 1964. osnovali slikari Ismet Mujezinović (1907.-1984.) i Mevludin Ekmečić (1929.) pod imenom Galerija jugoslavenskog portreta Tuzla.
Kipar kojem su oteli kipove
Veliki park i šetalište Slana banja u središtu Tuzle nije samo mjesto za odmor i rekreaciju, nego istovremeno mjesto sjećanja na narodne heroje i žrtve ratovanja, ali i na osebujnog, nekonvencionalnog likovnog umjetnika.
Tuz tadi (turski: okus soli)
Tuzlu, treći grad po veličini u Bosni i Hercegovini, znalci vezuju uz dugotrajnu eksploataciju soli, a spadala uz izreku „Cijela Tuzla jednu kozu muzla….“.
Zatočeni dizajnerski dragulj
Selo Kumrovec u Hrvatskom zagorju već odavno se ne spominje isključivo kao rodno mjesto vojnog stratega, političara i doživotnog predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita (1892.-1980.), već kao Muzej „Staro selo“ u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja.
Postojani djevac i nestalna dina
Vremenski odmak mijenja sjećanja, pa tako neke događaje, ljude ili slike pamtimo izoštrenije no što smo ih u danom trenutku doživjeli, dok nam drugi postaju magličasti, čak nepostojeći
Ljubav je vražja stvar…
Plemićki grad Veliki Tabor pripada među najljepše i najslikovitije kasnosrednjovjekovne i renesansne utvrđene gradove kontinentalne Hrvatske, a nakon restauracije i rekonstrukcije predstavlja pravi arhitektonski dragulj u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja.
Feniks pokraj Kupe
Gledajući danas crkvu Blažene Djevice Marije Snježne i pridruženi pavlinski samostan u Kamenskom nedaleko Karlovca čini se upravo nevjerojatnim kroz što su tokom vremena prošla ta dva zdanja i njihovi svećenici.
Vatreni ljetni sveci – sveti Ilija i sveti Lovro
Zagrebačka nadbiskupija teritorijalno se ne podudara sa zagrebačkom županijom, pa na popisu župa nalazimo neka mjesta koja su prilično udaljena od upravnog središta (ali i međusobno).
Munje i zmajevi
Rijeke Sava, Drava i Dunav spominju se u stihovima hrvatske himne, mada je rijeka Kupa, s izvorom i ušćem u Hrvatskoj, najduža hrvatska rijeka.
