Malo tu malo tamo

Paralelni svjetovi u Belgijskom paviljonu

Čuđenje, oduševljenje, zgranutost ili zabezeknutost tek su dio lepeze izraza koji se dadu čitati na licima posjetitelja Belgijskog paviljona u Giardinima na 58. Venecijanskom bijenalu, međunarodnoj izložbi suvremene umjetnosti (11.5.-24.11.2019.) prilikom razgledavanje izložbe „Mondo cane“ koju su osmislili Jos de Gruyter i Harald Thys.

Tužna zenička trojka – Paviljon BiH

Slogan 58.Venecijanskog bijenala, međunarodne izložbe suvremene umjetnosti (11.5.-24.11.2019.) „May You Live in Interesting Times“, kao varijacija takozvane kletve „Dao Bog, živjeli u zanimljivim vremenima “, izlagače u nacionalnim paviljonima nije obavezivao, ali ih je mogao usmjeriti.

Brazil zemlja ritma i zanosa

Spominjanje Brazila, prostrane južnoameričke zemlje čiji je portugalski jezik svojevrsni otok u moru španjolskog, usprkos ljepoti krajolika i gradova, u pravilu asocira na pokret i igru: nogomet, karneval, ples.

Kada prostor postane vrijeme – Latvija

Praški kvadrijenale predstavlja jednu od najvećih i najvažnijih međunarodnih izložbi kazališne scenografije i kostimografije, kazališnog dizajna i prostora, pa je izložba PQ 2019 (6.-16.6.2019.) u Industrijskoj palači i pratećim paviljonima na Izložbenom prostoru Holeševice iznova okupila brojne profesionalne i studentske izlagače.

Umjetnost izležavanja – Litva

Estonija, Latvija i Litva, koje smo nekada, dok su bile u državnoj zajednici nazvanoj SSSR, jednostavno nazivali „baltičkim zemljama “, osamostaljenjem su postale „vidljive“, osobito na polju umjetnosti.

Čovjek s vizijom

Veliki gradovi s bogatom tradicijom mogu ponuditi izuzetne događaje, pa se tako od 1967. u češkom glavnom gradu, „zlatnom“ Pragu, svake četvrte godine održava izložba posvećena kazališnoj scenografiji i kostimografiji.

Vidimo se kod Ismeta i Meše

Kažete li nekome da ćete se sresti u pješačkoj zoni ili na šetalištu, velika je vjerojatnost da vas uopće neće razumjeti.

Sakupljač zvijezda

Začahureni u svojoj samodovoljnosti, nasljednici europske antičke civilizacije uvijek se silno iznenade kada shvate da je u nekim drugim, „divljim“ predjelima svijeta cvjetala umjetnost i znanost na jednako visokoj, ako ne i višoj razini.

Bilo, pa nije

Pogodan zemljopisni položaj i prirodna bogatstva mogu biti blagodat i prokletstvo određenog naselja, jer se tu podjednako okupljaju miroljubivi doseljenici i tutnje divlji osvajači.

Tvrđava svetog Nikole – Stamena opasna ljepotica

Grad Šibenik ili kako mu se voli tepati Krešimirov grad (budući da mu se ime, na latinskom, prvi puta spominje 1066. u darovnici kralja Petra Krešimira IV zadarskim benediktinkama) predstavlja izuzetan spoj profinjenih arhitektonskih elemenata, zabitih trgova i uličica, neobičnih zapisa i reljefa te zadivljujućih vizura.