Malo tu malo tamo

U selu Noskovci (općina Čađavica) nedaleko rijeke Drave i nadomak grada Slatina (Virovitičko-podravska županija) smješten je Centar za posjetitelje „Dravska priča“.

Pojam svjetlosnog onečišćenja (dapače zagađenja) djeluje poput oksimorona (oštroumna ludost) jer je vrlo teško spoznati kako bi nam svjetlost mogla predstavljati nešto negativno

U jednoj od najmudrijih knjiga ikada napisanih, „Malom princu“ (1943.) francuskog pilota i književnika Antoinea de Saint-Exuperya (1900.- 1944.), postoji sljedeći tekst

Umjetnici Behzad Khosravi Noori i Magnus Bartas u suradnji s kustosicama Anom Kovačić i Leom Vene iznjedrili su nesvakidašnju izložbu naslovljenu „Brioni – pokušaj prizivanja mrtvih“ koja se od 6.11.- 23.12.2020. može razgledati u zagrebačkoj Galeriji Nova (Teslina 7).

U Galeriji dvorca Oršić (Muzej seljačkih buna) u Gornjoj Stubici otvorena je izložba Viktora Šipeka

Glumac Rade Šerbedžija (1946.) i spisatelj Borislav Vujčić (1957.-2005.) utemeljili su godine 2001. Kazalište „Ulysses“ koje je „doplovilo“ na Brijunsko otočje i od tada ljeti redovito privlači kazališnu i glazbenu publiku, najčešće u tvrđavu Minor na Malom Brijunu.

Tuzlanska najpoznatija kulturno – umjetnička institucija je Međunarodna galerija portreta Tuzla (od nedavno dio Centra za kulturu Tuzla) koju su 1964. osnovali slikari Ismet Mujezinović (1907.-1984.) i Mevludin Ekmečić (1929.) pod imenom Galerija jugoslavenskog portreta Tuzla.

Veliki park i šetalište Slana banja u središtu Tuzle nije samo mjesto za odmor i rekreaciju, nego istovremeno mjesto sjećanja na narodne heroje i žrtve ratovanja, ali i na osebujnog, nekonvencionalnog likovnog umjetnika.

Tuzlu, treći grad po veličini u Bosni i Hercegovini, znalci vezuju uz dugotrajnu eksploataciju soli, a spadala uz izreku „Cijela Tuzla jednu kozu muzla….“.

Selo Kumrovec u Hrvatskom zagorju već odavno se ne spominje isključivo kao rodno mjesto vojnog stratega, političara i doživotnog predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita (1892.-1980.), već kao Muzej „Staro selo“ u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja.

Vremenski odmak mijenja sjećanja, pa tako neke događaje, ljude ili slike pamtimo izoštrenije no što smo ih u danom trenutku doživjeli, dok nam drugi postaju magličasti, čak nepostojeći

Plemićki grad Veliki Tabor pripada među najljepše i najslikovitije kasnosrednjovjekovne i renesansne utvrđene gradove kontinentalne Hrvatske, a nakon restauracije i rekonstrukcije predstavlja pravi arhitektonski dragulj u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja.